Priča o bratimljenju bosanskohercegovačkih i čečenskih gradova, najavljivana prošle godine, završena je zbog napada Rusije, u čijem je sastavu Čečenija, na Ukrajinu, sudeći prema izjavama načelnika Zavidovića, gradonačelnika Goražda i gradonačelnice Sarajeva.
Načelnik Općine Zavidovići, u centralnoj Bosni i Hercegovini, Hašim Mujanović kaže da se u suradnji s čečenskim gradovima, koja je načelno dogovorena posredstvom Europskog muslimanskog foruma, organizacije koja za sebe kaže da radi na integraciji muslimana širom Europe, nije odmaknulo dalje od početka.
Protokol koji je potpisan s Forumom, Mujanović smatra ništavnim, posebno zbog napada Rusije na Ukrajinu.
Čečenija je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu. Nakon invazije Rusije u Ukrajini, 24. februara, Ramzan Kadirov, čelnik ruske regije i saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je da su čečenski borci raspoređeni u Ukrajinu i pozvao Ukrajince da sruše svoju vladu.
"Nema nikakvih aktivnosti i ne vjerujem da će ni biti. To je za mene završena priča. Ljudski, moralno i na svaki drugi način stojim uz ukrajinski narod, tako da tu saradnje više nema", rekao je Mujanović za RSE.
Zavidovići su se trebali zbratimiti s gradom Gudermes u Čečeniji.
"Bio je to sporazum o saradnji na svim nivoima, u čemu sam ja preferirao privrednu, sportsku i kulturnu suradnju. Ponuda je bila da se izgradi neki objekat, a mi smo predložili izgradnju ulice koja nam je jako značajna. Dogovor je bio da bude nazvana po prvom čečenskom predsjedniku Ahmadu Kadirovu", rekao je Mujanović.
Ahmad Kadirov je otac današnjeg autokratskog predsjednika Čečenije Ramzana Kadirova.
Međutim, Forum nije ispoštovao dogovoreni rok financiranja projekta, u vrijednosti od gotovo million eura.
"Morao je biti doznačen novac na račun Općine, kako bismo mogli pripremiti projekt, te riješiti odluku o imenima i nazivima ulica. Nije bilo nikakvih uplata i mi odustali od bilo kakvog koraka u ispunjavanju naših obaveza", dodao je.
Načelnik negira da je znao o kojem čečenskom gradu je riječ, ali i da je pisao pismo predsjedniku Čečenije, o čemu je na svom Facebooku, u oktobru 2021., izvijestio posrednik u pregovorima Europski muslimanski forum, objavivši i fotografiju pisma koje je potpisao načelnik Mujanović.
Objava na Facebooku u kojoj je Europski muslimanski forum izvijestio o aktivnostima u BiH, podijelivši pismo načelnika Zavidovića upućeno Ramzanu Kadirovu, oktobar 2021.
I Goražde je uz Ukrajinu
Europski muslimanski forum želio je zbratimiti Goražde, na istoku BiH s čečenskim gradom Šali.
Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović za RSE kaže da od oktobra nije bilo nikakvih sastanaka niti kontakata s Forumom.
"Ne vjerujem ni da će se to bratimljenje pokrenuti, ni uraditi. Grad Goražde u tom kontekstu daje punopravnu podršku Ukrajini", kazao je Imamović.
On je i ranije za RSE objasnio da nije želio pisati pismo Ramzanu Kadirovu, jer zna da za takve poteze nema ovlaštenja.
"Ono što je moja nadležnost kao gradonačelnika je da mogu komunicirati s Forumom. No, koliko sam saznao trebalo se direktno obratiti predsjedniku jedne federalne jedinice u sastavu Ruske Federacije. Ja to pravo nemam i to sam rekao. Zna se ko se obraća, putem državnog vrha, Ministarstvo vanjskih poslova BiH ili neko od članova Predsjedništva BiH", rekao je Imamović.
"Grad Goražde daje punopravnu podršku Ukrajini."Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda
Naveo je i da je o posjetama i prijedlozima Foruma obavijestio "državni vrh BiH, da su dolazili, da se zna i tražio sam mišljenje".
"No, nisam dobio nikakav odgovor u pisanoj formi", kazao je Imamović za RSE.
Suprotno tvrdnjama i objavama Foruma, iz ureda gradonačelnice Sarajeva za RSE je navedeno da proces bratimljenja Sarajeva i glavnog grada Čečenije "nikada nije ni započeo, te da ne postoji nikakav formalni zahtjev za to".
Da objave Foruma nisu u skladu sa stvarnom situacijom i da se o sastancima o lokalnim bh. zvaničnicima izvještava tako da se veliča uloga starijeg i mlađeg Kadirova, ranije je za RSE komentirao Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice u BiH. On je takve poteze opisao kao "nejasnu rusku priču", zbog čega nisu pristali da delegacija Foruma održi sastanak s reisu-l-ulemom IZ u BiH Huseinom Kavazovićem.
Pročitajte i ovo: Preko bratimljenja čečenski lider Kadirov se približava BiHBivši reis u BiH prvo hvalio pa kudio Kadirova i Putina
Mustafa Cerić, bivši reisu-l-ulema u BiH, je kao gost Europskog muslimanskog foruma bio na inauguraciji Kadirova za njegov četvrti mandat, 5. oktobra.
Tada je Cerić u svom javnom istupu pohvalio i lidera Čečenije, ali i ulogu i zasluge Putina.
Kritizirao je odnos Europske unije prema BiH, a pohvalio odnos Putina prema Čečeniji.
Pročitajte i ovo: Ograđivanje od bivšeg reisa koji je hvalio Putina i kritizirao EUOd ovakvih stavova ogradila se zvanična Islamska zajednica, navodeći da to nisu njihovi stavovi.
Međutim, nakon informacije da u agresiji Rusije na Ukrajinu sudjeluju i čečenski borci, Cerić kaže da je razočaran "čečenskom napadnom demonstracijom podrške Moskvi, odnosno Vladimiru Putinu, za njegov vojni napad na Ukrajinu".
"Nemam namjeru da vam držim propovijed o vašim osobnim i političkim odnosom s Moskvom, ali imam prava da kažem da se pohod čečenskih vojnika uz simbol ezana i namaza tiče svakog muslimana, posebno muslimana Bošnjaka, koji su u Srebrenici preživjeli srpski genocid, kojeg Vladimir Putin negira unatoč punopravnim presudama na međunarodnom sudu pravde u Haagu", napisao je Cerić Kadirovu.
Poručio je čečenskom lideru i da je mislio da će "bošnjački-muslimanski narod imati u Kadirovu i Čečenima siguran štit od nastavka antibosanske zločinačke srpske politike, koju Vladimir Putin jednostrano podržava u Bosni i Hercegovini".
Šta kažu iz Europskog muslimanskog foruma?
Sead Šehić, predstavnik EMF-a za Balkan, organizacije sa sjedištem u Briselu, za RSE kaže da mjesecima nema ništa novo kad je riječ o inicijativama za bratimljenje.
Negira da je Forum vezan da Ramzana Kadirova ili samo Čečeniju, već da povezuje muslimane širom Europe i svijeta.
"Mi s njima nemamo ništa", kaže Šehić na pitanje hoće li se Forum ograditi od djelovanja Kadirova u Ukrajini.
Pročitajte i ovo: Tragom čečenskih planova u državama Zapadnog Balkana"Mi smo odvojeno, s njim (Kadirov) nemamo ništa. Ja ga vidim kakav je on trenutno. Nisam ja takav kakav je on trenutno. Mi se ograđujemo od svakog zla, mi smo za mir, za bratstvo. To je naša inicijativa, da se ujedinjujemo u miru i dobru", tvrdi Šehić.
Forumom predsjedava Abdul-Vahed Nijazov, bivši predsjednik Islamskog kulturnog centra u Moskvi, ali i bivši zastupnik partije Vladimira Putina u ruskoj skupštini od 1999. do 2003. godine.
Inicijative Foruma na Zapadnom Balkanu dosad su se uglavnom svodile na približavanje gradova i institucija u Srbiji i BiH s organizacijama u Čečeniji.
Najčešći zahtjev Foruma u ovim sastancima i prijedlozima bilo je nazivanje objekata ili ulica po prvom čečenskom predsjedniku i ocu Ramzana Kadirova.
Ahmad Kadirov je nekadašnji pobunjenik protiv Rusije, koji je prešao na stranu Moskve. Ubijen je 2014. godine. Njegov sin četvrti put zaredom je predsjednik Čečenije. Mlađi Kadirov, poznat je po svojoj nemilosrdnoj vladavini i prijetnjama da će ubiti svoje kritičare.
Pročitajte i ovo: Pola miliona eura od Europskog muslimanskog foruma za ulicu Kadirova u BosniU Bileći se ne žele miješati u politiku
U Bileći, gradu na jugu BiH, u posljednjih osam godina održava se muzički festival "Čečenija fest". Zaštitno lice posljednjeg, u julu 2021. bio je Ramzan Kadirov.
Iz udruženja Jezerine, koje organizira festival, nakon napad Rusije na Ukrajinu i sudjelovanja čečenske vojske u ratu, kažu da "ne žele u svoje djelovanje miješati politiku".
Pročitajte i ovo: Čečenski čvrstorukaš zaštitno lice muzičkog festivala u Bileći"To nema veze s nama. Bez potrebe nas uvaljuju u nešto što nema veze s nama", kaže Vladimir Milidragović iz Udruženja za RSE.
Član Udruženja Mato Vujović za RSE kaže da se kao udruženje ne opredjeljuju politički.
"Mi radimo ono što radimo, humanitarne i druge akcije. A što se tiče festa, to ćemo vidjeti kad dođe vrijeme šta i kako", odgovara Vujović na pitanje o tome hoće li razmišljati o promjeni imena Festivala.
Uloga Čečena u agresiji na Ukrajinu
Putinov saveznik Kadirov priznao je gubitke vojnika i pozvao na promjenu taktike u ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Nepokolebljivi pristaša predsjednika Putina, rekao je na Telegramu u utorak, 1. marta, da su dva njegova borca ubijena, a šest ih je ozlijeđeno.
Drugi izvještaji ukazuju na daleko veće gubitke među Kadirovljevim snagama, javile su novinske agencije.
Kadirov je ranije uputio poziv Ukrajincima, pozivajući ih da se bore za Rusiju protiv onoga što je nazvao "taktikom imaginarne integracije sa Zapadom".
Kadirov je u svom istupu poslao poruku koja je usmjerena i na Putina, zagovarajući novu strategiju u napredovanju Rusije, izvijestio je Business Insider.
"Vjerujem da je potreban novi poredak, bez daljnjega. Potrebno je prijeći na velike mjere za uništavanje nacista i terorista, za oslobađanje gradova", napisao je, ponavljajući lažnu rusku karakterizaciju invazije kao oslobođenja od nacista.
Vojnici sudjeluju u smotri trupa i vojne opreme Čečenske Republike u rezidenciji Ramzana Kadirova, šefa Čečenske Republike, 25. februara 2022., dan nakon napada Rusije na Ukrajinu.
Da Moskva koristi stereotipe o čečenskoj brutalnosti i zastrašuje Ukrajinu, ocijenila je analiza Foreign Policyja, nakon napada Rusije na Ukrajinu.
Moskovsko naoružanje čečenskih boraca, trgujući stereotipima o samim Čečenima, dio je njezine propagandne kampanje u pokušaju prisiljavanja Kijeva na predaju, piše Foreign Policy.
Ruska državna propaganda i mreža prokremaljskih Telegram kanala koji su korišteni za ispumpavanje informacijskog rata koji odražava tekući napad, tvrdi da će između 10.000 i 70.000 čečenskih boraca—koje je Kadirov opisao kao "dobrovoljce"— otići u Ukrajinu kako bi ojačali glavne snage Moskve.
U sedmicama prije nego što je Putin objavio rat, Kadirov, čečenski vojskovođa i bliski saveznik ruskog čelnika, bio je jedan od najglasnijih zagovornika ne samo pokretanja vojne operacije protiv Kijeva već i aneksije cijele zemlje.
*Saradnja na tekstu: Marija Augustinović, Nebojša Kolak