Piše: Nina Bahmač i Robert Coalson
"Kupili smo tri tovara različitog drveta za potpalu", kaže Irina, zaposlenica toplana u ukrajinskom gradu Černihivu udaljenom približno 150 kilometara od Kijeva i 40 kilometara južno od granice sa Bjelorusijom.
"Nabavili smo najjeftinije koje su imalu u pilani. Drvo za potpalu dobrog kvaliteta košta najmanje 6.000 hrivnji (165 evra) za jedna natovarena kola."
"Ovo je bor", rekla je pokazujući novinaru na skromnu gomilu cjepanica za koju se nada da će njenoj porodici pomoći da prebrodi nadolazeću, hladnu zimu. "Brzo gori i slabo grije. Kupili smo i hrpu drvene građe za 4.500 hrivnji (123 evra). Nekako ćemo se ugrijati."
Irina, kao i ostali lokalni stanovnici koji su govorili za ovu priču, tražila je da se njeno prezime ne iznosi u javnost zbog tekuće invazije Rusije na Ukrajinu.
Ona živi u kući od 100 kvadratnih metara u naselju Zavjinka, na južnom obodu grada Černihiva.
Zbog posla kojim se bavi, svojim očima je vidjela štetu koju su pretrpjele gradske toplane i infrastruktura za električnu energiju zbog vazdušnih napada Rusije koja je ciljala civile, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Nadam se da ću preživjeti zimu", kaže ona.
Vlada u Kijevu i međunarodna zajednica osudili su napade koje je izvela Rusija, a u kojima su pogođena postrojenja širom zemlje. Zvaničnici su 22. oktobra rekli da je nekih 1,5 miliona domova ostlo bez električne energije i da je oko 40 procenata električne mreže zemlje oštećeno u napadima koji su počeli 10. oktobra.
Irina, kao i mnogi drugi u Černihivu, spremala je drva za hladne zimske mjesece koji dolaze.
Vlasti u Černihivu, koji je prije rata brojao oko 280.000 ljudi, upozorile su preostale stanovnike da će sezona grijanja ove godine biti teška i savjetovali im da se brzo pripreme.
Lokalno stanovništvo pravi zalihe drva za ogrijev koje kupuje ili ga sakuplja u obližnjoj šumi. Platforme društvenih medija izvor su "savjeta iz života" o tome kako se zagrijati kada temperature padnu ispod nule.
'Bolje je kada se grije'
Irina živi sa suprugom, sinom i roditeljima koji su penzioneri.
"Moj otac mi je savjetovao prije mnogo godina da ne bacam peć na drva", kaže ona. "Prijatelji su mi tada govorili da može da prouzrokuje neke probleme sa grijačima na gas, ali ga je otac ostavio. Iako je stara i ružna, sada zahvaljujemo Bogu što imamo tu peć."
Grad se suočio sa poteškoćama još od prvih dana ruske invazije na Ukrajinu u februaru. Bio je nekoliko sedmica pod ruskom okupacijom prije nego što je inicijalni fokus Moskve na Kijev oslabio i Rusija povukla svoje trupe u aprilu. Tokom tih dana, ljudima je nestajalo gasa, a često su ostajali i bez struje. Pravili su peći ručne izrade kako bi kuhali u svojim dvorištima.
Sada ih lokalno stanovništvo ponovo izvlači i priprema za upotrebu, postavljajući ih u domovima ili čak i podrumima gdje se sklanjaju tokom granatiranja.
Irina kaže da je sretna što još uvijek ima peć na drva na koju se njena porodica može grijati ove zime, ako im nestane grijanja iz toplana.
"Pretpostavite da morate da sjedite u skloništu nekoliko dana", kaže Irina. "Bolje je ako ima grijanja."
Volodimir je ljekar koji ima privatnu ordinaciju u Černihivu. On, njegova majka i tetka sakupljaju drvo za potpalu u obližnjoj šumi.
"Skupljamo manje grane za potpalu", rekao je on za Ukrajinski servis RSE-a. "Imamo peć na drva kojom grijemo kuću i na kojoj možemo da kuhamo."
Porodica živi u maloj kući koju je izgradio Volodimirov otac prije nekih 40 godina. Nikada nije sasvim završio gradnju a sada se ostaci neiskorištenog drveta drže u rezervi u slučaju ako budu zatrebali za grijanje tokom zime.
"Ono što smo pripremili za gradnju", kaže Volodimir, "sada ćemo spaliti kako bi se zagrijali". Dodaje da se i drugi lokalni stanovnici pripremaju da nasjeku namještaj ili da razmontiraju drvene šupe.
Valentina je penzionerka koja živi sama u stanu na prvom spratu u naselju na periferiji Černihiva. Ona kaže da je navikla na hladne zime jer gradske toplane nisu preterano grijale čak i u vrijeme mira.
Valentina zagrijava dva lonca vode iz kojih para malo zagrije kuhinju.
Tokom opsade u februaru i martu temperatura je pala na sedam stepeni Celzijusa u njenom stanu.
"Spavala sam obučena", prisjeća se. "Nije bilo vode, struje, gasa. Danas ima vode. Samo hladne vode, ali ipak ima."
Valentina ima električne grijalice, ali je svjesna da se možda neće moći osloniti na njih. Za sada, ne koristi ih zbog poziva da se smanji potrošnja struje.
"Cijela zemlja štedi struju", kaže ona. "Kako mogu da uključim električne grijalice kada moram da štedim struju?"
"Zagrijem se u kuhinji kada kuham", kaže ona. "Mogu da zagrijem dva velika lonca vode... Para malo zagrije stan."
Valentina provodi najviše vremena u kuhinji vezući uspomene na poginule u ratu iz Černihiva.