Jesen u Ukrajini ove godine donijela je malo razloga za optimizam.
Rusija zauzima teritorije na istoku Ukrajine najbržim tempom u više od dvije i po godine, dok njen saveznik Sjeverna Koreja šalje hiljade novih vojnika na front.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države – najveći podržavatelj Ukrajine u ratu s Rusijom – izabrale su Donalda Trumpa za sljedećeg lidera. Trump je ranije kritikovao opsežnu pomoć Ukrajini, što je izazvalo strah da bi nedostatak američke podrške mogao prisiliti Kijev na ustupanje teritorija u zamjenu za mir.
Postoji i zabrinutost da su evropski partneri Ukrajine previše podijeljeni da bi nadomjestili potencijalni nedostatak američke pomoći.
Međutim, dok raste prijetnja surove zime i pokretanje nove ruske kontraofanzive, Ukrajina je, čini se, osigurala jedno od svojih najvažnijih vojnih zahtjeva, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Prema navodima više američkih medija, administracija američkog predsjednika Joea Bidena konačno je dala Kijevu zeleno svjetlo za napade unutar Rusije uz pomoć moćnog američkog dalekometnog naoružanja.
"Ovo je poruka Kremlju da ne odustajemo i da ne čekamo Trumpa, već da Sjedinjene Države nisu odustale", izjavio je za RSE penzionisani američki general-potpukovnik Ben Hodges, koji je komandovao američkim snagama u Evropi od 2014. do 2017. godine.
Oprez zbog eskalacije
Ovaj potez također otvara vrata za Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku da slijede isti primjer, potencijalno omogućavajući Ukrajini da Rusiji nanese udarac u ključnom trenutku rata. Ukrajina nastoji zadržati teritorijalne dobitke u ruskoj oblasti Kursk, koji bi mogli biti presudni za buduće pregovore.
Kijev je mjesecima apelovao na Bidenovu administraciju da odobri udare duboko unutar ruske teritorije kako bi uništio aerodrome s kojih polijeću bombarderi i lovci koji teroriziraju Ukrajinu.
Ranije ove godine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Rusija na Ukrajinu mjesečno baca čak 3.000 kliznih bombi. Te bombe su devastirale ukrajinske snage, uništile infrastrukturu i omogućile Moskvi zauzimanje teritorija.
Bidenova administracija, koja je od početka rata bila oprezna s isporukom moćnih oružanih sistema Ukrajini, ranije je odbijala zahtjeve Kijeva zbog zabrinutosti da bi to moglo izazvati eskalaciju sukoba. Administracija je također blokirala Ujedinjeno Kraljevstvo u odobravanju udara dalekog dometa, jer njihovi krstareći projektili Storm Shadow sadrže američke dijelove.
Neki stručnjaci sugerišu da je Bidenova administracija bila također zabrinuta da bi Trumpova kampanja mogla iskoristiti pitanje dozvole za dalekometne udare kako bi podstakla strah od šireg rata uoči izbora 5. novembra. Trump je svoju kampanju temeljio na obećanju da će okončati rat ubrzo nakon preuzimanja dužnosti.
Izvještaji o odluci Bijele kuće da dozvoli dalekometne udare dolaze dan nakon što je Rusija ispalila 210 projektila i dronova na Ukrajinu, u jednom od najvećih zračnih napada od početka invazije u februaru 2022.
Krstareći projektil Storm Shadow na izložbi tokom Paris Air Showa u junu 2023.
Također, odluka dolazi u trenutku kada je Rusija navodno rasporedila 50.000 vojnika, uključujući hiljade sjevernokorejskih trupa, kako bi povratila kontrolu nad Kurskom. Vojni analitičari sugerišu da Putin želi osigurati potpunu kontrolu nad tom regijom prije nego što Trump preuzme vlast 20. januara, čime bi Rusija ojačala svoju pregovaračku poziciju.
Mogući uticaj
Učinak odobrenja za napade duboko unutar ruske teritorije zavisit će o tome koliko ATACMS projektila – koji imaju domet do 300 kilometara – i drugih saveznčkih dalekometnih raketa koje Ukrajina dobije te od ograničenja koja se postave na njihovu upotrebu. The New York Times i Washington Post izvijestili su da je Ukrajini dozvoljeno da cilja samo regiju Kursk.
Nakon objave Bidenove administracije, francuski list Le Figaro izvijestio je da su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska također odobrile Ukrajini korištenje projektila Storm Shadow i SCALP za udare unutar Rusije. Ovo bi moglo izvršiti pritisak na Njemačku, koja je do sada odbijala isporučiti svoje Taurus projektile Ukrajini.
Colby Badhwar, kanadski analitičar odbrane koji se opširno bavio ATACMS-om, izjavio je da su Sjedinjene Države imale oko 2.400 ovih projektila u zalihama do decembra 2023. godine, od kojih je otprilike polovina istekla. Preko 500 novih ATACMS projektila dodano je u zalihu tokom prošle godine, ali Pentagon je, prema Badhwaru, oklijevao da ih isporuči u velikim količinama.
Problem ljudstva
Penzionisani general-potpukovnik Hodges istakao je da bi dovoljan broj projektila mogao osujetiti rusku kontraofanzivu u Kursku.
"Masu možete poraziti ako imate dovoljno preciznog oružja koje može uništiti štabove, logistiku i artiljeriju", rekao je on.
Kada su se ranije ove godine pojavile glasine da bi Sjedinjene Države mogle odobriti korištenje ATACMS projektila unutar Rusije, Kremlj je počeo prebacivati dio svoje vojne opreme izvan njihovog dometa.
Uprkos tome, tvrdi Badhwar, mnogi ruski vojni resursi i dalje se nalaze unutar dometa.
Međutim, čak ni uspješni udari ATACMS projektilima neće riješiti glavni problem Ukrajine na bojnom polju – ljudstvo. Sjedinjene Države i NATO saveznici tu ne mogu puno pomoći.
Ukrajina je kasno počela da pojačava regrutaciju i sada se bori da privuče i obuči dovoljno ljudi kako bi se oduprla stalnim ruskim napadima. Iako Rusija dnevno gubi do 1.500 ljudi – više nego Ukrajina – Kremlj uspijeva obnoviti svoje snage.