Naoružanje plaćeno, a nikada isporučeno. Nabavka granata za Ukrajinu, vrijedna desetine miliona, pretvorila se u međunarodnu istragu o nestanku novca, u koju je uključena i Bosna i Hercegovina.
Za odbranu od ruske invazije, Ministarstvo odbrane Ukrajine naručilo je u oktobru prošle godine 100.000 komada minobacačkih granata od ukrajinske kompanije "Lviv Arsenal".
Za to je iz ukrajinskog budžeta izdvojeno 36,6 miliona dolara, ali naručene granate do danas nisu isporučene i Ukrajina sudskim putem zahtijeva povrat novca.
Uz ukrajinski "Lviv Arsenal", bile su angažirane i kompanije iz nekoliko evropskih zemalja, kojima je prebačen dio novca za nabavku granata. Sjedište jedne od njih je u Zagrebu, a djeluje i na području Bosne i Hercegovine.
Policijske i pravosudne institucije u BiH pridružile su se istrazi koja je, prema podacima dostupnima Radiju Slobodna Evropa (RSE) pokrenuta s ciljem otkrivanja šta se dogodilo s novcem za ukrajinsko naoružanje.
Putem EUROPOL-a, od njih je zatražena podrška u pribavljanju podataka o poslovanju firmi uključenih u nabavku, kao i informacije iz banaka u BiH.
"Od nas su zatražene provjere poslovanja jedne kompanije iz Ukrajine, te firme iz Viteza, a odnose se na isporuku oružja", potvrđeno je za RSE iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, ne precizirajući koje konkretno firme će biti provjeravane.
Ko su akteri nabavke naoružanja?
Pred sudom u Kijevu se od marta ove godine vodi spor protiv kompanije "Lviv Arsenal" s kojom je zaključen ugovor za nabavku minobacačkih granata kalibra 120 i 82 milimetra, potvrđeno je za RSE iz Ministarstva odbrane Ukrajine.
Vojnik ubacuje granatu kalibra 120 mm u minobacač, istočna ukrajinska regija Donbas, oktobar 2022.
U međuvremenu su bankovni računi te kompanije zaplijenjeni, a ukrajinsko Ministarstvo traži povrat novca, uz uračunate zatezne kamate za neisporučeno naoružanje.
"Odgovornost za provedbu ugovora snosi isključivo 'Lviv Arsenal', a u toku je predistražni postupak", odgovorili su iz ukrajinskog Ministarstva na pitanje RSE na koji način će osigurati povrat novca od ostalih evropskih kompanija uključenih u taj posao.
Inače, kompanija "Lviv Arsenal" do danas nije imala značajnije reference kada je riječ o trgovini oružjem.
Prema pisanju ukrajinskih medija u tom poslu pojavila se u jesen 2022. godine kada joj je dodijeljen ugovor za nabavku granata.
Zgrada ukrajinskog Ministarstva odbrane u Kijevu (fotoarhiv)
Za nabavku naoružanja "Lviv Arsenal" angažirao je kompaniju "Sevotech" sa sjedištem u Slovačkoj, dok je njena partnerska firma bila "WDG Promet" iz Zagreba.
U priču je indirektno uključena i češka štedionica "Podnikatelská družstevní záložna", u kojoj je zagrebački "WDG Promet" imao otvoren račun na koji je uplaćivan novac za ukrajinsko naoružanje.
Na osnovu raspoloživih podataka, nisu potpuno jasne uloge i međusobni odnosi svih aktera u spornoj nabavci granata za Ukrajinu, a pokazuju da je prvotni plan bio da naoružanje bude nabavljeno iz Hrvatske.
Međusobne optužbe za nestanak novca
Zagrebačka firma "WDG Promet", kao jedan od aktera nabavke, u vlasništvu je Matiasa Zubaka, sina hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka.
Podaci iz registra hrvatskih kompanija pokazuju da je osnovana početkom augusta prošle godine, nekoliko mjeseci prije nego što je postala dio tog posla.
Na web stranici te kompanije navodi se, pak, da firma ima 30-godišnju tradiciju u održavanju, rekonstrukciji i razvoju vojne opreme širom svijeta.
Zubakova firma posluje i na teritoriji Bosne i Hercegovine, gdje je u decembru prošle godine, za oko 5,5 miliona eura kupila tvornicu eksploziva u gradu Vitezu.
Za nabavku granata, zagrebačkom "WDG Prometu" je, prema raspoloživim podacima, novac prebacivan posredstvom slovačkog partnera "Sevotech", nakon transakcije toj firmi krajem prošle godine iz ukrajinske kompanije "Lviv Arsenal".
Također, toj zagrebačkoj firmi je u januaru uplaćen avans Ministarstva odbrane Ukrajine u iznosu od 3,2 miliona eura, pokazuju dokumenti u koje je uvid imao RSE.
Nije poznat ukupan iznos koji je za ukrajinsko naoružanje prebačen na račun "WDG Prometa". Novac je uplaćivan na račun koji je ta firma imala u češkom kreditnom fondu "Podnikatelská družstevní záložna", sa sjedištem u Pragu.
No, iz "WDG Prometa" sada tvrde da im je novac ukraden, odnosno da je, krivotvorenjem dokumentacije i potpisa, u prvih šest mjeseci ove godine prebačen s njihovog računa na račune pojedinaca, galerija i ustanova.
Za to optužuju nekoliko uposlenika češkog kreditnog fonda, te ističu da imaju sve dokaze i da su protiv njih podnijeli kaznene prijave, za što RSE nije dobio potvrdu u policiji te zemlje.
Otac vlasnika WDG Prometa, trgovac oružjem iz Hrvatske Zvonko Zubak, kazao je za RSE da je s računa kompanije WDG Promet nestalo ukupno 5,6 miliona eura.
"Točno je da je Ukrajina dala avans i da nam je skinuto s banke 5,6 miliona eura. Naša firma je oštećena u Češkoj od grupacije koja je podizala novac na vlastite račune. Laž je sve što se sad objavljuju da je naša firma digla taj novac, kao i povezivanje ove priče s 'Vitezitom'", kazao je Zubak za RSE.
On tvrdi da "WDG Promet" zbog svega nema problem s ukrajinskim Ministarstvom odbrane, te da u tom kontekstu "ne postoji dug".
Istovremeno, u kreditnom fondu "Podnikatelská družstevní záložna", financijskoj ustanovi koji djeluje pod nadzorom Narodne banke Češke, ističu da je podizanje novca sa računa "'WDG Prometa' prijavljeno češkim insitucijama kao sumnjiva transakcija".
Ulaz u fabriku "Vitezit (april 2021.)
Na upit RSE da prokomentira navode o krađi novca, predstavnik češkog kreditnog fonda Kamil Bahbouh odgovorio je optužbom na račun zagrebačke firme da je "potrošila ukrajinski novac za kupovinu tvornice 'Vitezit'" u Bosni i Hercegovini.
"Nisu mi poznati nikakvi drugi prihodi 'WDG Prometa' osim onih od avansa po dva ugovora o isporuci streljiva Ukrajini. Kad se dovoljno nakupilo, novac je zloupotrijebljen za kupnju Vitezita", kazao je Bahbouh koji za RSE nije dostavio dokaze za svoje optužbe.
Bahbouh je potvrdio da je sa Zubacima surađivao i ranije, nudeći im, kako tvrdi, konsultantske usluge u procesu kupovine bosanskohercegovačke tvornice "Vitezit", a putem češkog Somecs Insituta u kome je također angažiran.
Inače, o Bahbouhu su u septembru ove godine pisali istraživački novinari web platforme "Follow the Money", opisujući ga kao biznismena iz Praga koji "koristi svoju mrežu kompanija" za doniranje novca jednoj desničarskoj konzervativnoj organizaciji u Bruxellesu.
Istrage u Češkoj i BiH
Informaciju da provode istragu koja se odnosi na novac za ukrajinskog naoružanje potvrdili su za RSE iz policije u Češkoj, ne precizirajući šta je u njenom fokusu. U slučaj je, također, uključeno i tužilaštvo u Pragu.
Vlasnik zagrebačke firme "WDG Promet" Matias Zubak nije odgovorio na pisani upit RSE za razgovor o istrazi i neisporučenom naoružanju za Ukrajinu.
On je u martu, prema dokumentaciji dostupnoj RSE, pisao Ministarstvu odbrane Ukrajine, kako bi objasnio razloge neisporučivanja naoružanja.
Tada je naveo da "ukrajinska strana nije mogla dobiti tranzitne dozvole što je otežalo realizaciju ugovora", kao i da je njegova kompanija uspjela pronaći alternativni izvor nabave, za što je potrebna dodatna uplata.
Pet mjeseci poslije, oglasio se saopćenjem, koji je objavila ukrajinska novinska agencija Interfax, kada je potvrdio da je "novac iz budžeta Ukrajine ukraden", ali još vjerujući u opstanak posla.
"Uvjeravam vas da će Ministarstvo odbrane Ukrajine dobiti streljivo koje smo naručili mi i naši partneri iz tvrtke 'Sevotech'", napisao je tada Zubak.
Za razgovor o neisporučenom naoružanju nisu bili dostupni u slovačkoj firmi "Sevotech", na čijoj web stranici je navedeno da posluje od 1996. godine i da, među ostalim, radi na održavanju i popravci komunikacijskih vojnih uređaja.
Iz te kompanije su augustu ukrajinskim medijima dostavili saopćenje u kome su za propali posao optužili "Lviv Arsenal", navodeći da je kršio potpisani ugovor i nije na vrijeme uplatio dogovorenu akontaciju.
Iz ukrajinske kompanije "Lviv Arsenal" nisu odgovorili na upit RSE o uzrocima neisporuke oružja i o tome gdje se nalazi novac isplaćen iz ukrajinskog budžeta.
Veza sa 'Vitezitom'
Kada je riječ o istrazi na području BiH, u kantonalnom tužilaštvu u Travniku, u srednjoj Bosni, potvrdili su da su iz Češke dobili zahtjev za podršku, te da je zatraženo pribavljanje podataka od banaka u Bosni i Hercegovini.
Ističu da im je zahtjev za podršku uputila služba za borbu protiv ograniziranog kriminala Češke, te da su otvorili predmet kojim će biti pružena međunarodna pravna pomoć.
Zagrebački WDG Promet kupio je u decembru nekretnine tvornice eksploziva "Vitezit" nakon sedam bezuspješnih pokušaja javne prodaje tog bivšeg giganta namjenske industrije u BiH.
Pročitajte i ovo: Tužbe i krivične prijave zbog prodane tvornice eksploziva u srednjoj BosniU međuvremenu je, u augustu ove godine u Vitezu, u srednjoj Bosni, registrirana i firma WDG d.o.o., podaci su iz registra poslovnih subjekata.
Kompanija "Vitezit", koja je od kraja 2019. bila u stečaju, a do tada u većinskom državnom vlasništvu, prodana je Zubakovoj firmi za oko 5,5 miliona eura. Riječ je, među ostalim, o pogonima za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva.
No, zbog žalbi povjerilaca, koji od početka ukazuju na nepravilnosti u stečajnom postupak i prodaji, zagrebačka kompanija nije još zvanično preuzela nekretnine tvornice.
U podnescima sudu koji je vodio stečajni postupak, također, povjerioci su ukazali da se firma koja je kupila "Vitezit" spominje u slučaju neisporučenog naoružanja koje je Ukrajina platila.
Dopis jednog od povjerilaca "Vitezita" Općinskom sudu u Travniku, oktobar 2023.
Inače, do ratnih devedesetih godina "Vitezit" je bio jedan od najvećih tvornica za proizvodnju raketnog goriva i eksploziva u Evropi. Firma je za rad imala američku i francusku licencu, a od 2003. bavila se isključivo proizvodnjom privrednog eksploziva.
Pitanja o ukrajinskom naoružanju i u Saboru Hrvatske
Informacije o aferi sa ukrajinskim naoružanjem zatražio je početkom oktobra od Vlade Republike Hrvatske Nikola Grmoja, zastupnik i predsjednik antikorupcijskom vijeću u hrvatskom Saboru.
Grmoja: Primao sam prijetnje
On je na sjednici hrvatskog Sabora postavio zastupničko pitanje premijeru Andreju Plenkoviću - ima li Vlada saznanja da je "hrvatska tvrtka dobila novac za nabavu oružja u Ukrajini, ali da on nije isporučen".
Grmoja za RSE kaže da do sada nije dobio odgovor od Vlade Hrvatske, ali da su mu nakon javnog istupanja upućene prijetnje.
"Upitao sam i je li ta tvrtka imala sve potrebne dozvole. O tome sam govorio i u medijima, zbog čega sam primao prijetnje i pozive sa raznih strana da bih mogao nastradati, te da će mi otvaranje priče o međunarodnoj aferi, koju su umiješane i velike sile, uništiti političku reputaciju", kazao je Grmoja za RSE.
Iz Vlade Republike Hrvatske nisu odgovorili na upit RSE imaju li informacije o ovom slučaju, a odgovora na upit o eventualnoj istrazi i u toj zemlji nije bilo ni iz MUP-a Hrvatske.
Šta pišu ukrajinski mediji?
O aferi sa ukrajinskim naoružanjem izvještavali su proteklih mjeseci hrvatski istraživački novinari, kao i ukrajinski mediji.
U tekstu "Prazni Lvivi Arsenal", koji je u julu objavio portal Ukrajinska pravda, navodi se da je kompanija "Lviv Arsenal" u vlasništvu ukrajinskog biznismena i političara Yuriya Zbitneva, prebacila samo dio novca evropskom partneru, dok je gotovo milijardu hrivnji (oko 27,2 miliona dolara) i dalje u Ukrajini i blokirano na računima.
Ugovor o nabavi naoružanja sa kompanijom "Lviv Arsenal" u jesen 2022. potpisao je Oleksandr Liev, tadašnji vršitelj dužnosti načelnika Odjela za vojno-tehničku politiku Ministarstva odbrane Ukrajine.
Liev je u februaru ove godine podnio ostavku, čemu su prethodile optužbe da je imao proruske stavove.
Pročitajte i ovo:
Priveden predsjednik Vrhovnog suda Ukrajine zbog korupcijeU Ukrajini akcija protiv korupcije, pretresi kuća oligarha i bivšeg ministraZelenski najavio promene nakon navoda o korupciji, visoki zvaničnici podneli ostavkeUkrajina se godinama suočava s korupcijom na visokoj razini i vrstom korupcije poznatom pod nazivom "zarobljavanje države", pokazao je izvještaj Evropskog revizorskog suda iz 2021.
Kako se navodi u izvještaju, korupcija u toj zemlji utemeljena je na neformalnim vezama među vladinim dužnosnicima, zastupnicima u parlamentu, tužiteljima i sucima, te biznismenima sa konekcijama u politici.
Od početka ruske invazije u februaru 2022., zbog nekoliko afera sa nabavkom oružja i vojne opreme, Ukrajina se nalazi pod pritiskom Zapada koji traži da se "obračuna" s korupcijom kako bi nastavila dobijati oružje.
Vlasti u Ukrajini su u februaru ove godine smijenile nekoliko visokih zvaničnika, među kojima je bio i dotadašnji ministar odbrane Oleksij Reznikov.