Piše: Todd Prince i Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa
Malo poznato medijsko izdanje nazvano Narodna istina, 16. januara je objavilo snimke iz privatnog telefonskog razgovora nekoliko Ukrajinaca koji su razgovarali o kupovini narkotika kao što su marihuana, MDMA i metanfitamini. Uz razgovor objavljen je i video sa nadzornih kamera na kojem se vide učesnici ovih razgovora kako konzumiraju drogu.
Svi ljudi koji se vide na snimku su radili kao kamermani za Bihus.Info, nezavisnu istraživačku medijsku kuću sa sjedištem u Kijevu koja je objavila neke od najtežih izvještaja o korupciji među ukrajinskom elitom u protekloj deceniji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Postavljen na YouTube stranicu Narodne istine s obmanjujućim naslovom "Druga strana Bihus.Info: Oni su šmrkali metamfetamin, gutali MDMA, pušili travu i potom se odvezli da rade istraživačku priču", video je očito trebao da diskredituje novinsku kuću i ukrajinske novinare, navela je organizacija za nadgledanje medija.
Dva dana ranije, neidentifikovani muškaraci su pokušali da silom uđu u dom Jurija Nikolova glavnog urednika informativne internet stranice Naše pare (Naši hroši), koja je poznata po tome da istražuje kako vlada troši budžetska sredstva. Tražili su da se Nikolov prijavi u vojsku kako bi se borio protiv ruske invazije.
Jurij Nikolov, urednik istraživačkog projekta Naš novac, kaže da pokušaj pretresa njegove kuće "dodatno učvršćuje sugestiju da je ovo odgovor sadašnje vlade na moju kritiku predsjednika".
Ovi incidenti su posljednji u nizu kampanje pritiska koja cilja ukrajinske novinare i podiže zabrinutost o sistemskom problemu. Napadi uglavnom dolaze sa anonimnih profila na stranicama društvenih medija kao što je Telegram, što žrtvama otežava identifikovnje počinitelja. Medijske kuće i grupe za nadgledanje sumnjaju na umiješanost vlade, uključujući administraciju predsjednika Volodimira Zelenskog.
Daria Zarivna, viša savjetnica šefa kabineta Zelenskog, Andrija Jermaka, odbacila je bilo kakvu pomisao na povezanost vlade s anonimnim Telegram kanalima.
Dva incidenta su se dogodila u ključnom trenutku za Zelenskog koji pokušava da ubijedi Sjedinjene Države i Evropu da nastave sa vojnom i finansijskom pomoći Ukrajini koja pokušava da iz zemlje protjera ruske trupe. Zelenski je u Washingtonu, Briselu i drugim zapadnim prijestonicama neprestano ponavljao da je njegova zemlja na prvoj liniji globalne borbe između demokratije i autokratije.
Paket koji uključuje oko 61 milijardu dolara uglavno se odnosi na vojnu pomoć za Ukrajinu bio je zakočen u američkom Kongresu tri mjeseca. Iako domaći problemi u Ukrajini nisu glavni kamen spoticanja, neki republikanski zastupnici u Zastupničkom domu istaknuli su, kako kažu, zabrinutost zbog korupcije i stanja demokratije u Ukrajini.
Zelenski se obraća na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, 16. januar 2024.
"Mi kao država branimo demokratiju, branimo vrijednosti. Mi smo poput demokratskog Davida koji se bori protiv zlog ruskog totalitarnog Golijata. A ipak ovdje se događaju takve stvari koje su u suprotnosti s vrijednostima koje zastupamo", rekla je za RSE Oksana Romanjuk, direktorica Instituta za masovne informacije u Kijevu.
Denis Bihus, osnivač Bihus.Info, rekao je da pregled videa i telefonskih poziva koje je objavila Narodna istina pokazuje da je njegove zaposlenike nekoliko mjeseci, ako ne i duže, pratilo čak 30 ljudi.
Rekao je da je neko instalirao nadzornu kameru u sobu dan prije nego što su njegovi zaposlenici stigli u vikendicu na zabavu kompanije. Rekao je kako sumnja da iza nadzora stoje ukrajinske obavještajne službe. Organi za provođenje zakona otvorili su istragu o incidentu.
Nikolov je takođe optužio državu da stoji iza uznemiravajuće posjete njegovom stanu, nazivajući je "odgovor vlade na moje kritike predsjednika".
Nikolov je otkrio jednu od najvećih priča u Ukrajini 2023. kada je izvijestio da ministarstvo odbrane kupuje jaja za vojsku po većim cijenama. Korupcijski skandal je postavio nova pitanja o tome kako se troše sredstva iz pomoći sa Zapada, a Zelenski je otpustio nekoliko visokih zvaničnika.
'Ilegalne akcije'
Jaroslav Jurčišin, zamjenik iz opozicione partije Holos i predsjedavajući komiteta za slobodu govora u ukrajinskom parlamentu rekao je za RSE da je prisluškivanje i nadgledanje radnika Bihusa bilo "definitivno ilegalno" i pozvao je na istragu.
Mediaruk ili Mediapokret, organizacija koju čine novinari i medijski stručnjaci, nazvala je ta dešavanja "čistim narušavanjem prava novinara na privatnost" i rekla kako to potkopava demokratski kredibilitet Ukrajine.
Tokom svog noćnog obraćanja 17. januara, Zelenski je rekao da je pritisak na novinare "neprihvatljiv".
Pročitajte i ovo: 'Vruć krompir': Ukrajinski zakon o mobilizaciji unosi razdor između predsjednika i oružanih snagaNekoliko sati ranije, Sigurnosna služba Ukrajine je rekla da je otvorila istragu akcija koje su ciljale na Bihus.Info, ali neki novinari i medijski analitičari te advokati traže da se uradi više.
Romanjuk je pozvala Zelenskog da lično nadgleda istragu incidenata. Decenijama su kritičari vlade govorili da ukrajinski sistem pravosuđa ne funkcioniše kada je riječ o istrazi i procesuiranju navodnih krivičnih djela moćnika.
U svojoj izjavi od 17. oktobra, Mediaruk je primijetio da su se drugi mediji, uključujući Ukrajinsku pravdu, NV, Cenzor, Vavilon i Liga.net takođe nedavno suočili s pritiskom.
Neki od tih slučajeva uključivali su lične napade na novinare putem anonimnih Telegram kanala za koje su ukrajinski medijski stručnjaci optužili da su povezani s predsjedničkom administracijom.
Narodna istina, koja je objavila kompromitirajuće informacije o Bihus.Info, čini se da je bila lažno izdanje, kako kažu stručnjaci, a biografije urednika su izmišljene. Do prije nekoliko mjeseci, ovaj medij pet godina nije objavi ništa na YouTube stranici.
Novinar Oleksandr Lasčenko intervjuiše Oksanu Romanjuk, direktoricu Instituta za masovne informacije (lijevo) i medijsku pravnicu Ljudmilu Pankratovu u Kijevu 2018.
Romanjuk je rekla za RSE da se čini kako su napadi na medije sistemski. Rekla je da situacija miriše na dane iz vremena predsjednika Viktora Janukoviča, prijateljski raspoloženog prema Moskvi, kada su mnogi novinari bili pod pritiskom tokom protesta na Euromajdanu 2013-14. koji su doveli do njegovog svrgavanja.
Mikita Poturajev, predsjednik parlamentarnog odbora za humanitarnu i informacionu politiku i član stranke Zelenskog, Sluga naroda, složio se s tom ocjenom.
"Ovo se u zemlji nije dogodilo dugo. Ovo se nije dogodilo od vremena Janukoviča", rekao je za RSE.
Zabrinutost za slobodu medija
Mnogo prije sadašnjeg niza kampanja pritiska na novinare, postojala je zabrinutost oko stanja slobode medija pod Zelenskim, komičarem i glumcem koji je bio suvlasnik uspješne televizijske produkcijske kuće.
Otkako je 31. decembra 2018. na nacionalnoj TV najavio svoju predsjedničku kandidaturu, Zelenski se često držao podalje od istaknutih ukrajinskih medija, preferisao je da svoju poruku javnosti prenosi putem društvenih mreža.
Rijetko održava konferencije s lokalnim novinarima. Ispada svadljiv kad mu se postavljaju teška pitanja na takvim događajima. Nekoliko dana nakon što se novinar Jurij Butusov žestoko posvađao sa Zelenskim na njegovoj konferenciji za medije 2021. godine, policija je otvorila istragu jedne od Butusovljevih objava na društvenim mrežama. Butusov je to nazvao odmazdom, što su vlasti demantovale.
Zelenski se takođe sukobio s tajkunima čije su televizijske stanice kritikovale njegovo vodstvo. Kako mu je gledanost pala, Zelenski je 2021. zatvorio tri televizijske stanice za koje se vjerovalo da su bile u vlasništvu Viktora Medvedčuka, prijatelja i saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je kasnije optužen za izdaju i poslan u Rusiju u razmjeni zarobljenika. Stanice koje su napadale Zelenskog optužene su da su ruski megafoni.
Viktor Medvedčuk
Nekoliko mjeseci kasnije, Zelenski je kroz parlament progurao kontroverzni prijedlog zakona koji bi mogao natjerati šačicu milijardera koji su u velikoj mjeri kontrolisali nacionalne medije da prodaju tu imovinu ako žele da učestvuju u političkom životu. Dok se dominacija tajkuna nad nacionalnim medijima naveliko osuđuje, mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost da bi se zakon mogao selektivno primjenjivati.
Nakon ruske invazije u februaru 2022. predsjednička administracija je iskoristila ratno stanje kako bi ostvarila uticaj nad ključnom medijskom imovinom.
Četiri vodeće stanice u vlasništvu tajkuna počele su da sarađuju s dva kanala u državnom vlasništvu kako bi proizvodile 24-satni sadržaj, djelimično finansiran od strane države i kreiran uz doprinos vlade, koji su svi dijelili. Dok je objedinjeno programiranje pomoglo građanima u ranim danima ruske invazije, neki stručnjaci strahuju da se pretvara u alat za odnose s javnošću za Zelenskog, koji bi mogao tražiti još jedan mandat nakon završetka rata i ponovnih izbora.
Bihus.Info je prošle godine izvijestio da je dio vladinih sredstava za objedinjeni TV program bio dio ugovora s kompanijom u vlasništvu Kirila Timošenka, bivšeg člana predsjedničke administracije i produkcijske kuće Zelenskog.
Uprkos tome, Ukrajina je napredovala na godišnjoj listi zemalja po slobodi medija za 2023. koji su odredili Reporteri bez granica, skočivši sa 106. mjesta na 79. mjesto.
Sa nacionalnim TV kanalima koji su uglavnom angažovani na emitovanju programa vezanih uz rat, polje istraživačkog novinarstva u Ukrajini uglavnom je prepušteno medijskim kućama kao što su Bihus i Naš novac, zbog čega je njihov opstanak ključan za napredak u progovaranju o korupciji i jačanju demokratije.