Na današnji dan prije deset godina ukrajinski aktivistički pokret pod nazivom Automajdan nije postojao. Šefica pokreta Katerina Butko sanja o danu kada ga više neće biti, jer bi to značilo da je posao završen.
"Primarna misija kojoj je naša organizacija posvećena je naše eventualno raspuštanje i mogućnost da državni organi pravilno funkcionišu bez stalnog javnog nadzora", rekla je Butko za Radio Slobodna Evropa (RSE), u intervjuu u kancelariji nevladine organizacije za borbu protiv korupcije u Kijevu.
Tok odrastanja Katerine Butko prati put Ukrajine kroz protekle turbulentne dvije decenije.
Kao srednjoškolka 2004. godine, bila je jedna od stotina hiljada Ukrajinaca koji su izašli na ulice za narandžastu revoluciju, mirne proteste koji su doveli do sudske odluke o poništavanju izbora za koje se smatra da su masovnom lažirani revarom. Nakon presude uslijedio je ponovljeni drugi krug u kojem je prozapadni kandidat Viktor Juščenko pobijedio rivala Viktora Janukoviča, kojeg je favorizovala Rusija.
Ali Juščenkoov mandat se pretvorio u razočarenje za mnoge Ukrajince koji su se nadali promjenama, s korupcijom koja je i dalje bila prisutna dok su politički sukobi kočili reforme a rusko uplitanje se povećavalo. U tom kontekstu, Janukovič je pobijedio na predsjedničkim izborima 2010. godine.
Janukovič je tako 21. novembra 2013. godine, kada je Kremlj primijenio snažnu mješavinu pritisaka i poticaja, naglo razbio nade u bliže veze sa Zapadom odustajući od planova za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju s Evropskom unijom (EU) i obećavši da će izgraditi jače trgovinske odnose s Rusijom.
Sljedećeg dana, Katerina Butko, koja je izgradila karijeru u odnosima s javnošću i oglašavanju, vratila se na ulice.
Katerina Butko ma protestu 15. februara 2014.
Pridružila se rastućoj masi koja je izašla protestovati na kijevskom Majdan Nezaležnosti ili Trgu nezavisnosti, pretvarajući ono što su bile relativno male demonstracije protiv korupcije u masovni pokret poznat kao Euromaidan ili jednostavno Majdan.
Protesti, koji su u Ukrajini sada poznati i kao Revolucija dostojanstva, privukli su mnoge ljude koji su prije bili malo zainteresovani ili uključeni u politiku.
"Ljudi koje sam poznavao okupili su se s jasnim zahtjevima, zaustaviti svrstavanje uz Rusiju", rekao je Kostjantin Kljackin, koji sada ima 32 godine.
'Pravedni gnjev'
Rekao je da su on i ljudi koji su protestovali bili zaprepašteni Janukovičevom odlukom da se približi Rusiji i Carinskoj uniji kojom dominira Kremlj, što je značajan preokret za zemlju koja je bila radošću 1991. godine zbacila moskovski jaram i u kojoj su mnogi gledali u budućnost usklađenu sa Evropom i Zapadom.
"Zašto Rusija? Nisam to mogao razumjeti [i to] je izazvalo pravedni gnjev", rekao je Kljackin.
Iskusni reditelj dokumentarnih filmova s brojnim projektima vezanim uz aktuelna događanja u Ukrajini, Kljackin je rekao da je prije pokreta Euromaidan bio "nesvjestan građanin", koji je samo ponavljao stavove svojih roditelja.
Kostjantin Kljackin u blizini predsjedničkog ureda tokom protesta Majdan.
"Nametnuto nam je mišljenje da smo odvojeni od politike. Ova perspektiva me navela da vjerujem da možemo utcati na ono što političari rade", rekao je za RSE.
Janukovič i njegova vlada ignorisali su zahtjeve demonstranata, 30. novembra otišli su i dalje: snage sigurnosti napale su kamp aktivista na Majdanu pod izgovorom da planiraju postaviti božićno drvce, te pretukli studente i demonstrante koji su tamo ostali preko noći.
Snažno rastjerivanje mirnih protesta promijenilo je situaciju, podstaknuviši mnogo veće proteste -- u Kijevu i širom Ukrajine, protiv Janukovičeve vlade. Suprotno vladinom cilju, to je privuklo stotine hiljada ljudi na Maidan.
"Svi smo shvatili da ne želimo živjeti u zemlji u kojoj je moguće premlaćivanje ljudi ili u kojoj se putanja zemlje, građena decenijama, može poništiti jednim dekretom cara", rekao je Kljackin.
Kostjantin Kljackin ispred plakata njegovog dokumentaca "Krim kakav je bio"
Protestni reliji
Tada se takođe pojavio pokret Automajdan, mobilno krilo Euromaidana, s vozačima širom zemlje koji su se okupljali u konvojima automobila i kamiona. U to se uključila i Butko koja joj je ponudila pomoć kao komunikolog.
Neki od najznačajnijih protesta Automajdana dogodili su se krajem decembra 2013. kada su vozači stigli do područja u blizini Mežihirja, raskošnog imanja izvan Kijeva koje je služilo kao Janukovičeva rezidencija, a sada je muzej koji odražava raskošan životni stil za koji kritičari kažu da je finansiran mitom. Butko procjenjuje da je u Autmaidanu tada učestvovalo do 4.000 automobila.
Vlada je provela protivmjere u neuspješnom pokušaju da uguši rastuće demonstracije, zatvarajući i novčano kažnjavajući aktiviste za različita navodna kršenja zakona.
Kako je napetost između demonstranata i države rasla, Kljackin, student univeziteta koji je u to vrijeme studirao TV režiju, pridružio se Babilonu'13, kolektivu filmaša koji su se okupili na Majdanu. Dokumentovali su svakodnevicu protesta i svoje snimke postavili na internet.
"Svaka je osoba doprinijela, neki su cijepali drva dok su drugi, poput nas, snimali kako bi osigurali da se ova priča čuje", rekao je Kljackin o snažnoj atmosferi zajedništva i kohezije na Majdanu, preteči jedinstva koje je omogućilo Ukrajini da se obrani od invazije punog obima koju je Rusija pokrenula u februaru 2022.
Vitalij Černjavski (lijevo) sa drugom 2014. godine
Tridesetpetogodišnji Vitalij Černjavski, IT stručnjak koji je sada vojnik, takođe je pronašao svoju ulogu na Majdanu. Dok je vlada rasporedila provokatore protiv demonstranata na ulice Kijeva, on se pridružio grupi za samoodbranu u okrugu Kijeva gdje je živio, učestvujući u patrolama za održavanje reda.
'Nebeska stotina'
Uz patroliranje ulicama, aktivisti Automajdana nastavili su organizovati proteste u blizini domova državnih zvaničnika.
"Mogli su ignorisati prosvjede na Majdanu, ali nisu mogli ignorisati proteste koji su se događali u njihovim dvorištima", kaže Butko.
Majdan je funkcionirao kao kohezivna cjelina sve do smrtonosnog i velikog izbijanja nasilja 18. i 21. februara 2014., kada su vladine snage napale demonstrante i desetine ljudi su ubijeni. Zajedno s ostalim ubijenim tokom protesta na Majdanu, ukupno ih je bilo preko 100 i postali su poznati kao "Nebeska stotina". Dodatno, službene brojke pokazuju da je 17 policajaca i zaštitara umrlo dok su bili na dužnosti od 18. febuara do 2. marta.
Pokušaj države da smrtonosnom silom rastjera Majdan nije uspio; demonstranti su uzvratili i uspjeli odbraniti centralni trg.
Janukovič je 21. februara pristao na dogovor s protivnicima koji je uključivao prijevremene izbore , ali je tada pobjegao u Rusiju.
Putin je odgovorio na Janukovičev pad naredivši okupaciju Krima i podstičući raspoloženje protiv Kijeva u istočnoj i južnoj Ukrajini, a rat između vladinih snaga i boraca koje podržava Rusija izbio je u većem dijelu Donbasa u april 2014.
Vitalij Černjavski (drugi lijevo) sa drugovima na početku rata protiv ruske agresije.
S malo vremena za proslavu kraja Janukovičeve ere, grupe civilnog društva rođene kao ogromna sila na Majdanu našle su se u ratu na dva fronta, protiv ruske agresije i protiv unutrašnjeg neprijatelja, korupcije, za koju su mnogi smatrali da je kriva Moskva.
"Nažalost, korupcija je prožela sve sektore u Ukrajini, od predsjedničkog ureda do dječijih vrtića", kazala je Butko.
Među različitim područjima koja zahtijevaju promjene, Automajdan i organizacije istomišljenika fokusirale su se na zagovaranje reformi unutar tijela za provođenje zakona i pravosuđa, videći ih kao ključ za uklanjanje korupcije u drugim područjima.
"Na Majdanu smo se svojim očima uvjerili da nema pravde, stoga su sudovi bili ono na što smo se prvo trebali fokusirati", navodi Butko.
Černjavski se ubrzo razočarao u Ukrajinu nakon Majdana i ono što je opisao kao povratak sistema u kojem su vladali korupcija i oligarhija. Otprilike tri mjeseca nakon smrtonosnog raspleta u februaru 2014. prijavio se u bojnu Donbas, jedinicu sastavljenu od civilnih dobrovoljaca.
'Ruska ruka u Ukrajini'
Černjavski je rekao da je tokom svoje službe upoznao proaktivne ljude, dok je vlada, po njegovom mišljenju, ostala pasivna u suprotstavljanju ruskom napadu na suverenitet Ukrajine.
Nakon što je preživio mučnu bitku u avgustu 2014. u blizini Ilovajska u regiji Donjecka, gdje su ruske snage opkolile ukrajinske jedinice i napale ih uprkos sporazumu o sigurnom koridoru, Černjavski se na kraju vratio u civilni život, osjećajući, kako je rekao, da bi mogao biti više koristan u borbi protiv ruske agresije u Kijevu nego na bojnom polju. Postao je pomoćnik zastupnika u Parlamentu Ukrajine.
"Vodili smo papirnati rat protiv korupcije", kaže Černjavski. "Korupcija i loše upravljanje bili su ruska ruka u Ukrajini, sprječavajući nas da pobijedimo na prvoj liniji."
Antikorupcijska reforma koja se odvijala uključivala je uvođenje infrastrukture za borbu protiv mita: Nacionalni ured za borbu protiv korupcije za istraživanje korupcije na najvišem nivou; Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije za procesni nadzor predmeta; i Nacionalnu agenciju za suzbijanje korupcije, koja bi trebala provoditi antikorupcijsku politiku. Kasnije, kako je istraga slučajeva korupcije bila u zastoju zbog sporih sudova, osnovan je poseban Antikorupcijski sud koji će se baviti slučajevima na visokom nivou.
Kostjantin Kljackin u uredu organizacije Babilon’13 u vrijeme Majdan protesta
Organizacije civilnog društva poput Automajdana postale su najistaknutiji zagovornici reforme. Međutim, napredak je bio spor, a napori u reformi pravosuđa naišli su na protivljenje sudija stare garde i ključnih organa pravosudne uprave.
Ipak, život se nastavio uprkos ratu na istoku, a preokret iz 2014. za neke je ustupio mjesto osjećaju normalnosti. Bilo je perioda kada je kinematografija u Ukrajini cvjetala, rekao je Kljackin, a Černjavaski se vratio svojoj IT karijeri nakon mandata u prvom sazivu parlamenta nakon Majdana.
A onda je došla potpuna invazija.
Tokom godina rata u Donbasu, kijevski Majdan pretvoren je u mjesto gdje se vojnicima poginulim u borbama odaje počast prije pokopa. Od invazije 24. februara 2022., prostrani trg svjedočio je o još više sprovoda.
U junu 2022. Roman Ratušni, koji je bio jedan od najmlađih aktivista Maidana, dobio je herojski oproštaj na istom trgu na kojem je protestovao osam godina ranije. Dobrovoljno se prijavio u vojsku nakon što je počeo veliki rat i poginuo je u 24. godini života, boreći se u regiji Harkiv.
Mnogi drugi aktivisti Majdana, uključujući Černjavskog, oko 40 aktivnih članova Automajdana i nekoliko članova Babilona'13, takođe su se pridružili oružanim snagama nakon invazije punog obima.
"Pokušavamo ih podržati koliko god možemo", rekao je Kljackin. "Dronovi su ključni... Ako se dron uništi, čovjeku je spašen život."
Pogled na Trg nezavisnosti u Kijevu, 1. decembar 2013. godine.
Rat sada prožima svaki aspekt života, a njegove posljedice se odražavaju u svakom dokumentarcu koji Kljackin i njegove kolege produciraju , uključujući onaj koji se, koristeći dokaze vojnika i drugih izvora, bavi događajima iz ranih dana ruske okupacije Krima.
'Ne možemo se vratiti'
Rat također utiče na stalne napore za suzbijanje korupcije.
"Nisam siguran da bi bilo koja druga država mogla ratovati protiv puno veće zemlje sa znatno većim vojnim kapacitetom i istovremeno provoditi reforme", rekao je Butko.
Važan znak napretka, smatra ona, je to što sudije više nisu nedodirljive.
"Prije deset godina bilo je teško zamisliti da čelnik Vrhovnog suda bude pritvoren zbog primanja mita, a sada je u istražnom zatvoru", kaže Butko, dodajući da su u reformi pravosuđa napravljeni veliki pomaci.
U međuvremenu, događaji s Majdana i dalje odjekuju.
U oktobru su istražioci završili slučaj protiv zvaničnika iz Janukovičevog doba optuženih za smrtonosnu pucnjavu protiv demonstranata 18. i 20. februara 2014. i poslali ga sudu. Odvojeno, presude su izrečene petorici bivših pripadnika zloglasne specijalne policije Berkut u vezi s istragom o "masovnim pogubljenjima". Ukupno 35 osoba je osuđeno ili se protiv njih vodi postupak zbog njihove navodne uloge u nasilju.
Na diplomatskom planu, ranije ovog mjeseca, 10 godina nakon što je Janukovič pokrenuo proteste na Majdanu odvrativši Ukrajinu od Evropske unije, Evropska komisija preporučila je državama EU da pokrenu pregovore o ulasku Ukrajine u blok.
U isto vrijeme, Butko vaga napredak Ukrajine u odnosu na visoku cijenu koju zemlja plaća.
"Previsoko je. Plaćamo to svojim životima", kaže ona. "Sada je toliko visoko da se ne možemo vratiti - možemo samo naprijed."