Francuski predsjednik Emmanuel Macron prenio je u ponedjeljak, 7. februara, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se nada da bi razgovori u Moskvi mogli dovesti do popuštanja napetosti u Ukrajini.
"Ova rasprava može započeti u smjeru u kojem trebamo ići, a to je prema smirivanju tenzija", kazao je Macron na sastanku u Moskvi, posvećenom ukrajinskoj krizi.
Dodao je da se nada da će rat biti izbjegnut i da će doći do jačanja povjerenja i stabilnosti.
Nakon petosatnog razgovora s Putinom, Macron je kazao da je po određenim pitanjima u vezi s ukrajinskom krizom došlo do približavanja stavova, iako razlike i dalje postoje.
"Dani pred nama bit će ključni i zahtjevat će razgovore za izgradnju novih garancija za mir i sigurnost evrsopkog kontinenta", naveo je.
Pred dolazak u Moskvu, Macron je novinarima u avionu kazao da je umjereno optimističan kad je u pitanju sastanak s Putinom. Ocijenio je da se radi o vrlo važnim razgovorima, ali da ne očekuje rješenje krize u kratkom roku, prenosi AFP.
Vladimir Putin (lijevo) i Emmanuel Macron (desno) na sastanku u Moskvi
"Prilično sam optimista, ali ne verujem u čuda. Moramo pokušati, vidjeti koje su tačke neslaganja i moguće tačke približavanja stavova", kazao je Macron novinarima.
No, istaknuo je da NATO nikada neće prihvatiti "duboku promjenu" u svojoj politici i da se o "ukrajinskim pitanjima" ne može postići nikakav kompromis bez Ukrajinaca.
Putin pozdravio napore Francuske
Putin je, na početku sastanka s Macronom, pozdravio napore Francuske u jačanju evropske sigurnosti. Kazao je da Rusija i Francuska dijele zabrinutost kada je riječ o sigurnosti u Evropi.
Putin je istaknuo da nekoliko Macronovih prijedloga, iznesenih tokom sastanka u Moskvi, mogu biti osnova za napredak u rješavanju krize u Ukrajini. "Niz njegovih ideja i prijedloga mogu biti osnova za daljnje korake", kazao je Putin nakon sastanka.
Naglasio je da dijalog nije završen i da će Moskva dati sve od sebe da se pronađe kompromis u krizi oko Ukrajine.
"Što se nas tiče, učinit ćemo sve da pronađemo kompromis koji svima odgovara", naveo je i dodao da "neće biti pobjednika ukoliko izbije rat na evropskom kontinentu"
Naglasio je da su SAD i njihovi saveznici u NATO-u ignorirali zahtjeve Moskve za sigurnosnim garancijama, naglasivši da je širenje NATO-a na istok, do ruske granice, prekršilo načela međunarodnih sporazuma.
Putin je, također, ismijao je kritike Zapada zbog navoda o gomilanju ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom.
Kremlj je ranije pokušao da umanji sva veća očekivanja pred sastanak Putina i Macrona, kako je portparol Dmitri Peskov rekao da se ne očekuje odlučujući napredak.
"Situacija je previše kompleksna kako bi se mogao očekivati odlučujući napredak na jednom sastanku", rekao je Peskov novinarima, iako je razgovore nazvao "veoma važnim".
Pred put, Macron je 6. februara telefonom razgovarao sa Bidenom. Razgovor je trajao 40 minuta, a dvojica lidera su "podijelila informacije o kontaktima ostvarenim tokom vikenda" zbog bolje koordinacije pred put u Moskvu, saopšteno je iz francuskog predsjedničkog kabineta.
Bijela kuća je saopštila da su dva predsjednika razgovarala o "tekućim diplomatskim naporima kao odgovoru na kontinuirano vojno jačanje Rusije na granicama sa Ukrajinom".
Posjetom francuskog predsjednika Moskvi, 7. februara počela je nova runda diplomatskih napora da se smanje tenzije zbog ruskog gomilanja trupa pored ukrajinske granice.
Njemački kancelar u Washingtonu
Njemački kancelar Olaf Scholz boravi 7. februara u Sjedinjenim Državama, gdje se sastao sa predsjednikom Josephom Bidenom.
Govoreći na početku sastanka, američki predsjednik je kazao da SAD i Njemačka "rade ukorak na odvraćanju ruske agresije u Evropi", prenosi AFP.
Scholz je, također, dodao da su Njemačka i SAD najbliži saveznici i da inteznivno rade zajedno.
"To je neophodno za poduzimanje koraka koje moramo učiniti u, primjerice, borbi protiv ruske agresije na Ukrajinu", kazao je Scholz.
Zapad kaže da je Rusija skupila više od 100.000 vojnika na granici. Sumnja se da bi to moglo biti uvod u invaziju na Ukrajinu.
Rusija poriče da planira invaziju, ali je tražila široke sigurnosne garancije koje uključuju da Ukrajina nikada ne postane članica NATO saveza.
Pročitajte i ovo: Novi satelitski snimci raspoređivanja ruskih trupa u BelorusijiScholzova posjeta Washingtonu, prva od kada je naslijedio Angelu Merkel na poziciji kancelara u decembru, ima za cilj da poboljša profil Njemačke kao medijatora u ukrajinskoj krizi nakon što se novi njemački lider suočio sa kritikama jer se nije saglasio sa slanjem oružja u Ukrajinu.
Prije nego što je napustio Berlin 6. februara, Scholz je ponovio da Njemačka neće poslati oružje u Ukrajinu, ali je rekao da će Njemačka biti spremna da pošalje trupe u Baltičko more.
"Mi smo spremni na šta god je potrebno da ojačamo" njemačko prisustvo u NATO operacijama na Baltiku, rekao je Scholz u intervjuu za njemački ARD.
Njemačka predvodi operacije NATO-a u Litvaniji i ima približno 500 vojnika koji su tamo stacionirani.
Scholz je branio odbijanje Njemačke da pošalje oružje Ukrajini, rekavši za televiziju ARD: "Njemačka vlada dugi niz godina ima jasan kurs da ne isporučuje u krizne zone i da takođe ne isporučuje oružje Ukrajini."
Scholzova vlada takođe je izazvala kritike jer je odbila da navede koje bi sankcije Njemačka podržala protiv Rusije, ali je kancelar rekao da će Moskva platiti "visoku cijenu" u slučaju napada.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, Jake Sullivan je rekao da je tačno da Njemačka nije poslala oružje, ali da je ona drugi najveći donator Ukrajini nakon SAD-a.
Pročitajte i ovo: Hiljade Ukrajinaca na protestu u Harkovu zbog pretnje ruskom invazijom"Različiti saveznici će uzeti različite obaveze", rekao je Sullivan, misleći na 30 članica NATO-a.
Sullivan je upozorio da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili sedmica, ali je takođe rekao da bi Moskva mogla da izabere diplomatiju umjesto vojne intervencije.
Izgradnja gasovoda je završena, ali gas još ne teče jer njemački regulatori nisu dali zeleno svjetlo.
Nakon Scholzovog puta u Washington, on bi trebao da se sastane s liderima baltičkih država u Berlinu kasnije ove sedmice, a otputovaće u Ukrajinu i Rusiju kasnije tokom februara.
U Ukrajini se očekuju i ministri vanjskih poslova Njemačke, Češke, Slovačke i Austrije.
Šefica njemačke diplomacije Annalena Baerbock koja je 7. februara u Kijevu boravila drugi put u posljednje tri sedmice, obećala je podršku Ukrajini.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Baerbock i njen ukrajinski kolega Dmitrij Kuleba izjavili su da niko ne može narušiti njihovo prijateljstvo.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ukrajinski šef diplomacije Dmytro Kuleba na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kijevu
Baerbock je naglasila da je Njemačka spremna platiti visoku ekonomsku cijenu kako bi odvratila Moskvu od njenih planova.
Ukrajinski ministar Kuleba upozorio je Moskvu da ne pokušava razdvojiti Kijev od saveznika na Zapadu, dok evropski lideri nastoje smiriti napetosti oko gomilanja ruskih trupa.
"Niko, koliko god ko se trudio u Rusiji, neće moći zabiti klin između Ukrajine i njenih saveznika", kazao je Kuleba.
Najozbiljnija sigurnosna prijetnja od Hladnog rata
Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell upozorio je 7. februara da se Evropa suočava s najozbiljnijom sigurnosnom prijetnjom od Hladnog rata.
No, Borrell je naglasio da se nada da je moguće diplomatsko rješenje s Rusijom oko ukrajinske krize.
Pročitajte i ovo: Borrell upozorio da se Evropa suočava s ozbiljnom sigurnosnom prijetnjom"Živimo u najopasnijem trenutku po sigurnost u Evropi nakon završetka Hladnog rata", kazao je Borrell u Washingtonu, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom.
Na pitanje novinara da prokomentira američka upozorenja o skoroj ruskoj invaziji na Ukrajinu, Blinken je negirao da je ovakav stav Washingtona bio alarmantan.
"Ovo nije alarmiranje, nego su to jednostavno činjenice, kazao je Bliknen.
Ruski diplomata je 7. februara povezao pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja između Moskve i Washingtona sa ispunjavanjem sigurnosnih garancija iz zahtjeva Kremlja.
"Naš budući dijalog sa Amerikancima koji se tiče strateške stabilnosti, velikim dijelom, će zavisiti o tome kako su pitanja povezana sa sigurnosnim garancijama rješena", rekao je Vladimir Jermakov, šef odjeljenja za neširenje i kontrolu nuklearnog oružja u ruskom ministarstvu vanjskih poslova za rusku novinsku agenciju RIA.
Kijev je umanjio američka upozorenja da je Moskva pojačala pripreme za veliki upad u Ukrajinu, a savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog insistirao je da su šanse za rješavanje krize diplomatijom i dalje veće od šansi za napad.
Pročitajte i ovo: Sullivan: Rusija bi mogla da napadne Ukrajinu ili da ide diplomatijomIzvor: dpa, AP, Reuters i AFP