Iz Evropske unije je u petak 15. septembra saopšteno da se završava zabrana uvoza ukrajinskih žitarica u pet država članica, ali Poljska, Mađarska i Slovačka su odmah objavile da neće poštovati ovu odluku.
Evropska komisija je najavila da "postojeće mjere ističu danas (15. septembar)" u ponoć.
"Poremećaji tržišta u pet država članica koje graniče s Ukrajinom su nestali", rekla je izvršna vlast EU.
Odluka je donesena nakon što je Kijev pristao da uvede mjere kao što je sistem izvoznih dozvola u roku od 30 dana kako bi se "izbjegao porast žitarica", rekla je Komisija.
U međuvremenu, Ukrajina će uvesti mjere za kontrolu izvoza pšenice, kukuruza, sjemena uljane repice i suncokreta kako bi izbjegla uznemirenje tržišta u svojim susjedima u EU, dodaje se.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je potez Brisela kao "primjer istinskog jedinstva i povjerenja" između Kijeva i EU.
"Potrebni su nam susjedi da podrže Ukrajinu u vrijeme rata. A ako njihove odluke krše zakone EU, Ukrajina će odgovoriti na civilizovan način", napisao je na društvenim mrežama.
Povjerenik EU za trgovinu Valdis Dombrovskis pozvao je države članice da se "suzdrže od jednostranih mjera i rade u skladu s ovim sporazumom".
Međutim, uprkos uvjeravanjima, Poljska, Mađarska, a potom i Slovačka najavile su da će produžiti zabrane u svojim zemljama.
"Ne slažemo se s odlukom Evropske komisije i u interesu poljskih poljoprivrednika i potrošača, uvodimo nacionalne mjere", rekao je glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller za državnu novinsku agenciju PAP.
- Erdoan i Putin razgovarali o žitu, bez novih predloga ili dogovora
- Smrtonosni udari Rusije na ukrajinske regije, oštećena postrojenja za izvoz žita
- Lavrov: Sporazum o žitaricama opet na snazi 'isti dan' čim se ispune ruski uslovi
Ovo pitanje posebno je osjetljivo u Poljskoj, gdje se sljedeći mjesec održavaju izbori.
Trenutna populistička desničarska vlada stranke Pravo i pravda ima snažnu podršku u poljoprivrednim regijama.
Pitanje uvoza žitarica pokrenulo je diplomatski spor između Poljske i Ukrajine, a Kijev prijeti mogućim pravnim postupkom.
Poljska je glavni dobavljač vojne i humanitarne pomoći Ukrajini i primila je oko milion ukrajinskih izbjeglica.
Mađarska je rekla da će zatvoriti svoju granicu za 24 ukrajinska proizvoda, u odnosu na prethodna četiri.
Zabrana uključuje žitarice, sjemenke uljane repice i suncokreta, brašno, ulje za kuhanje, med, određeno meso i jaja.
Slovačka je vlada rekla da će zabraniti uvoz četiri vrste roba, uključujući pšenicu, do kraja godine.
Rumunija je u međuvremenu izrazila žaljenje što Brisel nije uspio pronaći evropsko rješenje za produženje ograničenja uvoza ukrajinskih žitarica.
U saopštenju vlade navodi se da se čeka odgovor Ukrajine "u vezi s efikasnim mjerama kontrole" prije nego što se donese odluka o "pravim mjerama za zaštitu rumunskih poljoprivrednika".
Ruska invazija na Ukrajinu zatvorila je crnomorske brodske putove koji su se koristili prije rata, što je rezultiralo time da je EU postala glavna tranzitna ruta i izvozno odredište za ukrajinsko žito.
U maju EU je pristala da ograniči uvoz u Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju i Slovačku, nastojeći zaštititi tamošnje poljoprivrednike koji su uvoz krivili za pad cijena na lokalnim tržištima.
Mjere su omogućile da proizvodi nastave tranzit kroz pet zemalja, ali su zaustavile njihovu prodaju na lokalnom tržištu.
Između ostalih zemalja, Rumunija je obećala da će slijediti primjer EU, dok je Bugarska obećala da će ukinuti ograničenja.
Bugarska se izdvaja od svojih regionalnih susjeda jer ima mnogo proizvođača suncokretovog ulja koji su se žalili na ozbiljnu nestašicu sjemena i visoke cijene otkako je uveden embargo.
Rusko gušenje izvoza žitarica iz Ukrajine potaknulo je globalnu zabrinutost oko opskrbe žitaricama.
EU je osnažila druge kopnene i riječne rute koje su korištene za izvoz više od 44 miliona tona žitarica iz Ukrajine od početka invazije u februaru 2022.
Vaš browser nepodržava HTML5
Može li ukrajinsko žito na svetsko tržište preko Hrvatske?
Izvor: AFP