Pišu: North.Realities Radija Slobodna Evropa
Sredinom decembra, starija Ukrajinka sa maramom na glavi stajala je u kancelariji na ruskoj granici s Estonijom. Njena kćerka Olha čekala ju je na željezničkoj stanici u estonskom gradu Narva, u nadi da će se ponovno susresti s majkom, koju su okupacione snage odvele u Rusiju početkom juna 2022., piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Međutim, estonski graničari odbili su da je prime, rekavši da je predugo u Rusiji.
Ruski volonteri koji su pomagali Hani znali su da je jedini preostali način da je izvedu iz Rusije bio preko graničnog prelaza Kolotilovka-Pokrovka između ruske regije Belgorod na zapadu i ukrajinske regije Sumi. Posljednja dva kilometra tog puta, upozorili su je, mora proći pješice.
"U redu je", rekla je 86-godišnja majka četvero djece, uprkos niskim temperaturama. "Uspjeću. Imam svoj štap."
- SAD uvele sankcije zbog prisilne deportacije djece iz Ukrajine
- Više od 700.000 ukrajinske djece odvedeno u Rusiju, navodi Moskva
- Rusija uvela sankcije tužiocu Međunarodnog krivičnog suda
- Putin dekretom legalizovao deportaciju stanovnika anektiranih teritorija Ukrajine
Kijev i međunarodne grupe za ljudska prava su optužile Rusiju da je nezakonito odvela desetine hiljada djece iz Ukrajine otkako je počela da podstiče na nemire u toj zemlji, još 2014., a posebno nakon početka invazije koja je izvedena u februaru 2022.
Međunarodni krivični sud (ICC) je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovu ombudsmenku za prava djece, Mariju Lvovu- Belovu zbog ratnih zločina, navodeći njihove "individualne krivične odgovornosti" za protivpravnu deportaciju i prebacivanje djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i zastupnica za prava djece Maria Lvova-Belova, koje Međunarodni krivični sud traži za hapšenje, sastaju se u Kremlju 9. marta 2022.
Prebacivanje starijih Ukrajinaca, onih sa rodbinom koja ih traži ali i onih bez porodičnih veza, privukla je manje pažnje, rekli su ruski dobrovoljci koji su im pomagali. Čak i gruba procjena broja takvih slučajeva nije moguća, rekli su za Radio Slobodna Evropa. U julu 2023. istraživački novinar britanskog Telehrapha je rekao da su "stariji i ranjivi Ukrajinci odvedeni na rusku teritoriju, oduzeto im je državljanstvo, prisiljeni su da daju krv i ostavljeni da odu u agoniji zbog pogrešnih medicinskih procedura".
Budući da vlasti u Rusiji kazneno gone volontere koji pomažu Ukrajincima da se vrate kući, prava imena Hane, Olhe i Daše, žene koja im je pomagala, nisu otkrivena radi njihove zaštite.
Iz staračkog doma do dobrih ljudi
Dom u ukrajinskoj sjeveroistočnoj regiji Harkiv u kojem je Hana živjela sama prije ruske invazije u februaru 2022. postao je nemoguć za život tokom borbi tog proljeća.
Dok Olha živi na teritoriji pod kontrolom vlade u Ukrajini, okupacione ruske snage poslale su Hanu u kamp za raseljene osobe unutar Rusije. Odatle su je ubrzo poslali u kuću njenog najstarijeg sina, koji živi u gradu u ruskoj regiji Volga.
"Srećom, zapamtila je adresu", rekla je Olha za RSE. U protivnom je vjerovatno njena porodica u Ukrajini je nikad ne bi pronašla.
Ali Hanin sin, čije ime i tačna lokacija takođe nisu otkriveni radi njegove zaštite, nije bio u poziciji da je trajno udomi.
"Moj brat nije mlad čovjek i lošeg je zdravlja", objasnila je Olha. "U njegovom jednosobnom stanu jednostavno nije bilo mjesta za mamu, pa je kontaktirao centar za izbjeglice. Oni su je poslali u dom za penzionere."
Pročitajte i ovo: RSE istraga o ruskom sistemu nezakonitog prebacivanja dece iz UkrajineBilo je nepodnošljivo znati da je u staračkom domu, rekla je Olha. Rekla je da je "jako željela (da kontaktira) volontere koji bi pomogli mami da dođe do ruske granice, gdje bih je dočekala i odvela kući sa sobom."
Volonteri koji su kasnije pomogli Hani na Olhin zahtjev prisjetili su se kako je Hana plakala kada je pričala o vremenu provedenom u staračkom domu, rekavši da je navikla da živi sama, a ne pod stalnim nadzorom. Htjela je kući, rekli su, da ode kćerki.
Nakon što je Hana poslana u starački dom i izdan joj je ruski "interni pasoš", glavni identifikacioni dokument u zemlji, brat je počeo pomagati Olhi u nastojanju da osigura povratak njihove majke u Ukrajinu.
Trebalo im je nekoliko mjeseci da isposluju Hanino puštanje iz doma za penzionere i uspjela je da se preseli u stan nekih "dobrih ljudi" u gradu u kojem živi Olhin brat. Početkom decembra 2023. Olha je kontaktirala ruske volontere u Sankt Peterburgu koji su pristali da pomognu Olhinom bratu da dovede Hanu do graničnog prelaza s Estonijom u nadi da će se Olha ponovno naći s njom u Narvi.
'Nikada vas nećemo zaboraviti'
Ubrzo nakon neuspjelog pokušaja da napusti Rusiju preko Estonije, Hana se ponovno našla na željezničkom peronu, ovaj put iz Sankt Peterburga prema Belgorodu, gdje je planirala da proba da pređe preko prelaza Kolotilovka-Pokrovka. Prethodno se oprostila sa sinom koji se vratio kući.
Po svemu sudeći, bio je to posljednji put da se vide.
Volonteri su je otpratili do njenog mjesta u vozu i pobrinuli se da joj bude udobno. Kondukter je obećao da će paziti na Hanu "kao da mi je rođena majka", rekao je volonter za RSE.
Ljudi u vozu idu preko graničnog prijelaza Kolotilivka-Pokrovka iz Rusije u Ukrajinu.
Ostali dobrovoljci bili su spremni da pozdrave njen dolazak u Belgorod. Smjestili su je u hostel i dali joj topli obrok. Čekala je u pograničnom gradu dva dana dok su ruski volonteri locirali ženu, Dašu, koja je bila spremna da otprati Hanu preko granice.
Kad je sve bilo spremno, volonteri su dvije žene automobilom odvezli koliko je moguće bliže graničnom prelazu. Zatim su nervozno čekali četiri sata prije nego što su se ponovno čuli s njima.
Daša je kasnije javila da je hodanje do graničnog prelaza trajalo izuzetno dugo, dok se Hana kretala sporo i često se odmarala. Noć je pala rano, a par je ponekad skrenuo s puta u tami. Daša je vukla mala kolica sa svim njihovim stvarima.
Ipak, stigli su bez incidenata do prihvatne kontrolne tačke na ukrajinskoj strani gdje su dobili čaj i mjesto da sjednu na toplom. Olha je čekala da zagrli svoju majku prvi put od kraja 2021.
"Dragi moji", napisala je u pismu volonterima u Rusiji, "hvala vam svima. Mama je uspjela. Idemo kući. Sutra ćemo pisati više."
Budući da se nisu mogle vratiti u Olhin dom u Harkivu prije policijskog sata, dvije žene su jednu posljednju noć provele na cesti u domu svojih poznanika. Kad je njihovo putovanje završilo, Hana je imala prehladu zbog koje je nekoliko dana ležala u krevetu. Ali, ponovo su bili zajedno kako bi dočekali Novu godinu.
"Mama je dobro", napisala je Olha Rusima u Sankt Peterburgu neposredno prije praznika. "Oporavila se, sjedimo zajedno naveče i razgovaramo o svemu što se dogodilo. Bez obzira koliko smo tužni i koliko nam je teško u Ukrajini ovih dana, mi smo u prazničnom raspoloženju, uprkos svemu. Samo želimo da se ovaj užas završi."
"Hvala vam za sve dobro što činite", zaključila je. "Nikad vas nećemo zaboraviti."
Pročitajte i ovo: 'Postali smo stranci iako nismo otišli od kuće', kažu Ukrajinci koji su pobjegli od ruske okupacije