Pišu: Rostyslav Khotin i Aleksander Palikot
U ukrajinskom parlamentu tokom rata rijetko je bilo užarene debate. Međutim, 23. jula situacija se užarila kada je nekoliko zastupnika blokiralo govornicu noseći transparent "Moskovska crkva ubija" nakon što su viši parlamentarci odbili da iznesu na glasanje nacrt zakona koji bi zabranio Ukrajinsku pravoslavnu crkvu (UPC) koja je dugo povezana sa Rusijom.
Stranka Sluga naroda predsjednika Volodimira Zelenskog podijelila se oko sudbine zakona usmjerenog na UPC, čija je kontroverzna uloga podvrgnuta daljem ispitivanju otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022., uprkos ranijim obećanjima da će prijedlog biti iznesen na glasanje.
Nakon što je odbio da zakon da na glasanje, predsjedavajući ukrajinskog parlamenta, Ruslan Stefančuk, zakazao je ponovno sastanak parlamenta tek 21. avgusta, odlažući tako ishod za mjesec dana ili više, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Pročitajte i ovo: Uloga crkve u istorijskim tenzijama Rusije i UkrajineUsvajanje zakona predstavljalo bi prekretnicu u Ukrajini, gdje je pravoslavno hrišćanstvo decenijama rascjepkano duž nekoliko linija, najistaknutije zbog uticaja Ruske pravoslavne crkve u zemlji koja je nezavisna 33 godine i koja se sada bori za opstanak u ratu koji je pokrenula Moskva.
Odnos prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je dugo bila dominantna, promijenio se kada je Pravoslavnoj crkvi Ukrajine (PCU), koja je povezana sa Kijevom, vaseljenski patrijarh Vartolomej iz Konstantinopolja dao nezavisnost 2019.
Napetost se nije smanjila nakon što je UPC, koja je bila pod jurisdikcijom ruskog pravoslavnog patrijarha u Moskvi, u maju 2023. objavila da prekida te veze zbog invazije.
Uprkos formalnom raspadu, ukrajinske vlasti optužuju Ukrajinsku pravoslavnu crkvu za održavanje veza sa Rusijom, kao i za propagiranje prokremljskih narativa i saradnju sa okupatorskim snagama u dijelovima Ukrajine pod ruskom kontrolom.
Mitropolit Onufrije, poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) u Kijevsko-pečerskoj lavri (Pečerski manastir) u Kijevu
Poglavar UPC mitropolit Onufrije i dalje je član Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve (RPC). Ostali ključni jerarsi su članovi njenih upravnih struktura, a mnogi sveštenici i dalje pominju moskovskog patrijarha Kirila tokom liturgija.
Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, glasni je pristalica ruskog predsjednika Vladimira Putina i rata protiv Ukrajine. U septembru 2022. rekao je ruskim vojnicima da "žrtvovanje u vršenju svoje vojne dužnosti pere sve grijehe".
Od početka potpune invazije, ukrajinska služba bezbjednosti je pretražila ključne crkve i manastire i otvorila desetine krivičnih istraga protiv sveštenika UPC. Neke visoke ličnosti UPC sankcionisane su predsjedničkim dekretima, uključujući igumana kijevskog drevnog Pečerskog manastira, mitropolita Pavla.
U jednoj nedavnoj epizodi, u junu, Ukrajina je u razmjeni zatvorenika predala Rusiji mitropolita Jonafana, poglavara eparhije UPC koji je kažnjen na pet godina zatvora pošto je osuđen za podršku ruskoj invaziji. Patrijarh Kiril ga je primio sa počastima.
Ankete pokazuju da mnogi Ukrajinci misle da je lojalnost UPC očigledna. U istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju iz maja 2024. godine, oko 82 odsto ispitanika reklo je da ne vjeruje UPC, a 63 odsto je reklo da bi trebalo da bude potpuno zabranjena.
U tom kontekstu, zaustavljanje u poslednjem trenutku donošenja zakona o zabrani UPC je bilo iznenađenje.
Mikita Poturajev, poslanik iz partije Sluga naroda koji je bio među demonstrantima na skupštinskom podijumu, rekao je da ima dovoljno poslanika spremnih da glasaju za i da je prijedlog zakona dobio podršku predsjednika.
Službenici Crkve pregledaju oštećenja na Katedrali preobraženja u Odesi nakon ruskog raketnog napada, Ukrajina 23. juli 2023
"Predsjednik Volodimir Zelenski mi je rekao, u prisustvu svjedoka, da ovaj zakon treba usvojiti i to što je prije moguće. I to se dešavalo više puta", rekao je on za RSE.
Zelenski je 11. avgusta sugerisao da bi se to moglo dogoditi uskoro. U svom noćnom video obraćanju, on je rekao da je održao sastanak o "odluci koja će ojačati našu ukrajinsku duhovnu nezavisnost".
"Moskvu moramo lišiti posljednjih mogućnosti u ograničavanju slobode Ukrajinaca. I odluke za to moraju biti 100 odsto efikasne", rekao je on. "To ćemo osigurati."
Ali s obzirom na to da je Rada (ukrajinski parlament) na radnoj pauzi, spekulacije o razlozima parlamentarne drame su se uzburkale, a predstojeći izbori u Sjedinjenim Američkim Državama zauzimaju istaknuto mjesto u diskusiji.
Analitičari kažu da su ukrajinske vlasti zabrinute da bi usvajanje zakona moglo da podstakne tvrdnje da Ukrajina progoni hrišćane i da bi to moglo da ugrozi američku vojnu pomoć, posebno ako bivši predsjednik Donald Trump pobijedi na izborima 5. novembra.
Prije nego što ga je Trump izabrao za svog potpredsjednika, republikanski senator J.D. Vance kritikovao je nacrt zakona u aprilu, objašnjavajući svoje protivljenje dugo odlaganom paketu od 61 milijardu dolara uglavnom vojne podrške Ukrajini.
"Sada kažu da je to zato što su ove crkve prebliske sa Rusijom. Možda su neke crkve preblizu Rusiji", rekao je Vance. "Ali, ne lišavate vjersku slobodu čitavoj vjerskoj zajednici zato što se neki od njenih pristalica ne slažu s vama u vezi sa relevantnim trenutnim sukobima."
Firma istaknutog advokata Roberta Amsterdama, koja ima službenike u Londonu i Vašingtonu, zadržana je prošle jeseni u potezu koji je odobrio Sveti sinod UPC, a Amsterdam je glasno kritikovao nacrt zakona.
Prema riječima nezavisne članice Rade Marijane Bezuhle, ukrajinski poslanici su osjetili pritisak američkih lobista.
Govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme, izvori u nekoliko parlamentarnih frakcija rekli su za RSE da je uoči sjednice parlamenta 23. jula ukrajinska ambasada u Vašingtonu dobila hitne signale da bi usvajanje zakona narušilo položaj i ugled Ukrajine. Ambasada je odbila da komentariše.
Situacija oko UPC nije jedino ukrajinsko vjersko pitanje koje je postalo faktor u američkoj politici i vezama Vašingtona sa Kijevom.
Ranije ove godine, zabrinutost zbog progona protestanata u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom je očigledno pomogla da se razbije blokada paketa pomoći vrijednog 61 milijardu dolara.
Maltretiranje protestanata i drugih vjerskih manjina dio je šireg obrasca kršenja ljudskih prava i političke represije koju sprovodi Rusija u oblastima koje kontroliše u istočnoj i južnoj Ukrajini.
Ukrajina treba da prihvati vjerska osjećanja i među pristalicama i skepticima u Sjedinjenim Državama, kaže za RSE Serhij Kudelija, politikolog sa Univerziteta Baylor u Teksasu.
"Teško je ove osnovne činjenice [o vezama UPC sa Moskvom] prenijeti američkoj javnosti, pa se kritike desničarskih republikanaca o ograničavanju vjerskih sloboda, nažalost, takođe koriste da se objasni zašto Ukrajina treba da prestane da prima vojnu pomoć", rekao je Kudelia.
Prijedlog zakona je takođe predmet glasnih debata unutar Ukrajine.
"Ako bude usvojen, da li će to riješiti problem? Hoće li prevazići podjelu ukrajinskog pravoslavlja na dva ogranka? Ne mislim tako. To će samo naljutiti neke pravoslavne hrišćane", rekla je teološkinja Ljudmila Filipovič, koja opisuje zakon u svom sadašnjem obliku kao "previše radikalan i populistički".
Kritičari zakona napominju da je predloženo oko 1.200 izmjena od početne verzije zakona koja je izneta ukrajinskom parlamentu u oktobru 2023.
Američki predsjednik Joe Biden razgovara sa mitropolitom Epifanijem, poglavarom Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU), u Miholjskom Zlatorolom manastiru u Kijevu 20. februara 2023. godine.
"Uz konstruktivne prijedloge, bilo je mnogo zakonodavnog škarta, potpune gluposti i konstrukata koji su iskrivili prvobitnu namjeru nacrta zakona, kao i prijedloga koji su otvoreno imali za cilj da potpuno unište suštinu prijedloga zakona, da implementacija bude nemoguća i, na kraju, diskredituje Ukrajinu u međunarodnoj areni", navodi se u saopštenju Državne službe za etničku politiku i slobodu savjesti od 23. jula.
Filipovič je sugerisala da podržavaoci zakona koriste rusku invaziju kao pokriće za postizanje svojih ciljeva.
"Ukrajina je sada uhvaćena u sukobu između vjerske slobode i nacionalne bezbjednosti", rekla je ona. "Veoma je zgodno sada iskoristiti ovu situaciju, misleći na potrebu zaštite od ruske invazije i ovog rata i da se predlože ograničenja vjerskih sloboda."
Lider Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije, tvrdi da Rusija predstavlja daleko veću prijetnju vjerskim slobodama u Ukrajini od prijedloga zakona o zabrani Ukrajinske pravoslavne crkve, i pozvao je na njegovo usvajanje.
Parohljani obilježavaju Vaskrs kod teško oštećene crkve u selu Lukašivka, Černigovska oblast, Ukrajina, 16. aprila 2023. godine.
"Ovo je kao zakon koji zabranjuje nasilje u porodici. Ovaj zakon je jedini način da se zaštiti sloboda vjeroispovesti za one koji ne mogu i ne žele da je zaštite, jer su odlučili da služe Moskvi", rekao je Epifanije na sastanku u julu. "Ali naš stav je da je bolje imati nesavršen zakon koji se može poboljšati u budućnosti nego da uopšte nema zakona."
Zakonodavci rade na pronalaženju konsenzusa, rekao je u televizijskim komentarima prvi zamjenik predsjedavajućeg Rade Oleksandr Kornijenko. Moraju da se pozabave očekivanjima javnosti i sagledaju rizike kako se "ovaj zakon kasnije ne bi dovodio u pitanje, ne bi postao predmet u Ustavnom sudu".
Visoki vjerski zvaničnik Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Aleksandar, rekao je da bi se rivalske crkve mogle zbližiti ako UPC preduzme dalje korake da se distancira od ruske crkve i, iako bez šansi da dobije autokefalnost putem izdavanja "tomosa", koji je OCU dobila 2019. godine, pod duhovnim i administrativnim okriljem Carigradske Vaseljenske Patrijaršije.
"Ako bi se to desilo, mogao bi da počne rad na ujedinjenju OCU i UPC", rekao je on za RSE u intervjuu.