Nezadovoljni građani i učesnici plenuma iz cijele Federacije BiH, okupiće se 9. maja u pet do dvanaest, u Sarajevu pred zgradom Parlamenta Federacije BiH. Neki od njih iz Tuzle i Zenice su pješke krenuli ka glavnom gradu BiH. Put je simbolično nazvan Marš slobode - Put bez povratka. Pred Parlamentom FBiH će, kažu, ostati sve dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi, a jedan od ključnih je ostavka Vlade Federacije.
Pješke su u srijedu ka Sarajevu krenuli građani Tuzle i Zenice, njih po dvadesetak iz oba grada. U Sarajevo će stići 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, gdje će im se pred Parlamentom FBiH, pridružiti i građani Mostara, Fojnice, Maglaja, Bugojna, Travnika Jajca, Bihaća i drugih gradova iz Federacije.
Povod za nove proteste u glavnom gradu BiH je nezadovoljstvo odgovorom Vlade Federacije na zahtjeve koje su uputili građani.
Petnaestak Zeničana u srijedu je krenulo na put. Predstavnica plenuma iz ovog grada Meliha Bajramović vjeruje da istrajnost građana može dovesti do promjena:
„Od mnogo faktora zavisi naš uspjeh i kakve ćemo promjene moći postići. Zavisi i od odgovora naše vlade i od podrške koju građani pruže, a zavisi i od naše ustrajnosti i od dijaloga - kako ćemo viditi uopšte taj dijalog. Bitno je sada pokušati", kaže Meliha Bajramović.
Iako u ostalim gradovima Marš slobode ka Sarajevu organizuju plenumi, tuzlanski se ogradio od puta, a organizator je udruženje Velika djeca. Predsjednik ovog udruženja Almir Arnaut objašnjava šta su im ciljevi:
„Mi ćemo se kretati u ova tri dana prema Pralemntu Federacije, gdje je predat zahtjev za otvorenu sjednicu sa našim parlamentarcima i Vladom Federacije. Samim tim što nema više ni fabrika i što nije ništa naše i što imamo 530.000 nezaposlenih, mi krećemo za sve - da imamo život dostojan čovjeka i da u Sarajevu kažemo da je kraj korupciji i kriminalu.“
I Mostarci će, na Dan pobjede nad fašizmom, doći u Sarajevo pred Parlament Federacije. Šta su njihovi motivi, objašnjava Feđa Fajić, predstavnik plenuma iz ovog grada:
„Želimo da ukažemo na opasnost koja ponovo prijeti BiH, ali i Evropi od fašizma. želimo da ukažemo da je potrebno da se počne o tome najozbiljnije razgovarati i da se počne djelovati prije nego što bude kasno. S druge strane, dolaskom pred Parlament Federacije tražićemo radikalan zaokret u politici jer vidimo do čega nas je dovela ova 15-ogodišnja vladavina nacionalističkih, ali i drugih stranaka koje se bave samo unutarstranačkim problemima, ličnim interesima i ličnim bogaćenjem.“
Početak jednog procesa
Iako je činjenica da se od početka februara, kada su krenuli protesti širom Bosne i Hercegovine, ovaj process razvodnio, analitičari vjeruju da je za promjene potrebno vrijeme. Protesti i plenumi, dugoročno gledano, probudili su uspavani građanski bunt u Bosni i Hercegovini.
Aida Sejdić, iz organizacije Bosnsko proljeće iz Bihaća, se nada da će Marš slobode doprinijeti promjeni svijesti kod građana:
„I da ćemo razumjeti koliko smo mi važni i koliko, ustvari, politika treba da radi za nas, a ne za njih koji sjede u tim svojim foteljama. Hoće li imati nekog silnog efekta, to niko od nas ne može znati. Možemo se samo tome nadati i tome težiti", kaže Aida Sejdić.
Dosadašnji učinci plenuma ne mogu se gledati kroz dnevno-političku prizmu, dodaje profesor Dino Abazović:
„BiH prolazi kroz jednu vrlo specifičnu fazu društvenog preustroja u svakom msilu, govorim o društvu a ne samo o političkom preustroju, tako da i ovaj Marš slobode svakako razumijem kao jedan dodatni korak u svim tim naporima da jednom već konačno izađemo iz ovih zakovanih matrica neaktiviozma, građanskog defetizma itd. Ako to gledamo samo u okviru rezultata SAD i ODMAH, naravno da bismo mogli naći mnogo elemenata za kriticizam. Ali ja to uopće ne posmatram tako, nego to smatram jako pozitivnim razvojem u jednom procesu koji će se, nadam se, okončati u potpuno drugačijoj i pozitivnijoj atmosferi jednog zaista građanskog, ozbiljnog uozbiljavanja da se vlasti drže odgovornim.“
Prije mjesec dana Plenum građana i građanki Federacije poslao je Vladi Federacije zahtjeve, među kojima je i zahtjev Plenuma da se obustave svi privatizacijski procesi rasprodaje javnih dobara i da se obavi revizija dosadašnje privatizacije.
Traženo je, takođe, da Vlada Federacije podnese ostavku jer joj je Predstavnički dom Parlamenta FBiH izglasao nepovjerenje u februaru 2013. godine.
U izjašnjenju, između ostalog, na ovaj zahtjev, Vlada kaže da ona mora funkcionisati radi osiguranja kontinuiteta osnovnih funkcija i tokova u Federaciji BiH, a sve dok ne dođe do izbora nove vlade u skladu sa Ustavom i zakonom.
Pješke su u srijedu ka Sarajevu krenuli građani Tuzle i Zenice, njih po dvadesetak iz oba grada. U Sarajevo će stići 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, gdje će im se pred Parlamentom FBiH, pridružiti i građani Mostara, Fojnice, Maglaja, Bugojna, Travnika Jajca, Bihaća i drugih gradova iz Federacije.
Povod za nove proteste u glavnom gradu BiH je nezadovoljstvo odgovorom Vlade Federacije na zahtjeve koje su uputili građani.
Petnaestak Zeničana u srijedu je krenulo na put. Predstavnica plenuma iz ovog grada Meliha Bajramović vjeruje da istrajnost građana može dovesti do promjena:
„Od mnogo faktora zavisi naš uspjeh i kakve ćemo promjene moći postići. Zavisi i od odgovora naše vlade i od podrške koju građani pruže, a zavisi i od naše ustrajnosti i od dijaloga - kako ćemo viditi uopšte taj dijalog. Bitno je sada pokušati", kaže Meliha Bajramović.
Iako u ostalim gradovima Marš slobode ka Sarajevu organizuju plenumi, tuzlanski se ogradio od puta, a organizator je udruženje Velika djeca. Predsjednik ovog udruženja Almir Arnaut objašnjava šta su im ciljevi:
„Mi ćemo se kretati u ova tri dana prema Pralemntu Federacije, gdje je predat zahtjev za otvorenu sjednicu sa našim parlamentarcima i Vladom Federacije. Samim tim što nema više ni fabrika i što nije ništa naše i što imamo 530.000 nezaposlenih, mi krećemo za sve - da imamo život dostojan čovjeka i da u Sarajevu kažemo da je kraj korupciji i kriminalu.“
I Mostarci će, na Dan pobjede nad fašizmom, doći u Sarajevo pred Parlament Federacije. Šta su njihovi motivi, objašnjava Feđa Fajić, predstavnik plenuma iz ovog grada:
„Želimo da ukažemo na opasnost koja ponovo prijeti BiH, ali i Evropi od fašizma. želimo da ukažemo da je potrebno da se počne o tome najozbiljnije razgovarati i da se počne djelovati prije nego što bude kasno. S druge strane, dolaskom pred Parlament Federacije tražićemo radikalan zaokret u politici jer vidimo do čega nas je dovela ova 15-ogodišnja vladavina nacionalističkih, ali i drugih stranaka koje se bave samo unutarstranačkim problemima, ličnim interesima i ličnim bogaćenjem.“
Početak jednog procesa
Iako je činjenica da se od početka februara, kada su krenuli protesti širom Bosne i Hercegovine, ovaj process razvodnio, analitičari vjeruju da je za promjene potrebno vrijeme. Protesti i plenumi, dugoročno gledano, probudili su uspavani građanski bunt u Bosni i Hercegovini.
Dino Abazović
„U jednom relativno dugom periodu od skoro 20 godina mi prvi put svjedočimo jednom ozbiljnijem, sistematičnijem pristupu i u tom smislu je očekivano da to ne može biti iskoordinirano na onaj način na koji su htjeli na različite načine da prikažu da je to jedna genuina inicijativa, gdje postoje različiti interesi koji se moraju međusobno artikulirati, koji su u stalnom dogovaranju – i za to zaista treba određeno vrijeme. Ja se nadam da ono neće biti predugo, ali to vrijeme moramo uzeti u obzir i ne možemo očekivati da se to desi preko noći", ocjenjuje Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Dino Abazović.Aida Sejdić, iz organizacije Bosnsko proljeće iz Bihaća, se nada da će Marš slobode doprinijeti promjeni svijesti kod građana:
„I da ćemo razumjeti koliko smo mi važni i koliko, ustvari, politika treba da radi za nas, a ne za njih koji sjede u tim svojim foteljama. Hoće li imati nekog silnog efekta, to niko od nas ne može znati. Možemo se samo tome nadati i tome težiti", kaže Aida Sejdić.
Dosadašnji učinci plenuma ne mogu se gledati kroz dnevno-političku prizmu, dodaje profesor Dino Abazović:
„BiH prolazi kroz jednu vrlo specifičnu fazu društvenog preustroja u svakom msilu, govorim o društvu a ne samo o političkom preustroju, tako da i ovaj Marš slobode svakako razumijem kao jedan dodatni korak u svim tim naporima da jednom već konačno izađemo iz ovih zakovanih matrica neaktiviozma, građanskog defetizma itd. Ako to gledamo samo u okviru rezultata SAD i ODMAH, naravno da bismo mogli naći mnogo elemenata za kriticizam. Ali ja to uopće ne posmatram tako, nego to smatram jako pozitivnim razvojem u jednom procesu koji će se, nadam se, okončati u potpuno drugačijoj i pozitivnijoj atmosferi jednog zaista građanskog, ozbiljnog uozbiljavanja da se vlasti drže odgovornim.“
Prije mjesec dana Plenum građana i građanki Federacije poslao je Vladi Federacije zahtjeve, među kojima je i zahtjev Plenuma da se obustave svi privatizacijski procesi rasprodaje javnih dobara i da se obavi revizija dosadašnje privatizacije.
Traženo je, takođe, da Vlada Federacije podnese ostavku jer joj je Predstavnički dom Parlamenta FBiH izglasao nepovjerenje u februaru 2013. godine.
U izjašnjenju, između ostalog, na ovaj zahtjev, Vlada kaže da ona mora funkcionisati radi osiguranja kontinuiteta osnovnih funkcija i tokova u Federaciji BiH, a sve dok ne dođe do izbora nove vlade u skladu sa Ustavom i zakonom.