Šehida Abdurahmanović, kojoj je u genocidu u Srebrenici ubijen muž i još desetak članova porodice, smatra veoma bitnim što su porodice žrtava u Udruženju "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu podnijele tužbu protiv države Holandije.

"S obzirom da sam ja očevidac i žena koja sam bila sa djecom u fabrici akumulatora, tadašnjoj bazi holandskog bataljona, s te moralne strane, te ljudske strane nije mi jasno da oni dobro znaju koji je broj ljudi samo tu bio i oni se hvataju nekog spiska. I koje je to poniženje žrtava kad oni kažu na presudu koju bude donio sud, na neku cifru koju će sud da odredi žrtvama, oni od toga priznaju samo deset posto", kaže Šehida.

Tužba je podnesena u ponedjeljak, 20. januara, a radi se zapravo o žalbi na presudu Vrhovnog Suda Holandije koji je 19. jula 2019. godine presudio da je Holandija imala "vrlo ograničenu" odgovornost za genocid koji su srpske snage počinile 1995. godine u Srebrenici.

Presuda holandskog Vrhovnog suda

Vrhovni sud Kraljevine Holandije potvrdio je time raniju presudu kojom je odgovornost holandskog bataljona pri Ujedinjenim nacijama (UN) u julu 1995. godine u Srebrenici ograničena na smrt 350 osoba.

Sud je odlučio da vjerovatnoća u okviru koje bi likvidirani muškarci mogli preživjeti da ih je holandski bataljon zaštitio nakon pada Srebrenice sada iznosi deset posto. Prilikom prve presude i apelacije 2014. i 2017. godine mišljenje suda je bilo kako odgovornost iznosi 30 posto, jednako koliko i procijenjena vjerovatnoća da bi zarobljeni muškarci preživjeli namjeru Vojske Republike Srpske da su ostali u bazi UN-a.

Pročitajte i ovo: Holandija djelimično odgovorna za smrt Srebreničana, žrtve će se žaliti Strazburu

Riječ je o osobama koje su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine zatražile spas u krugu baze UN-a.

Arhivski snimci: Srebrenica, juli 1995.

Pripadnici holandskog bataljona u tada zaštićenoj zoni građane Srebrenice su istjerali iz baze nakon čega je počelo razdvajanje muškaraca od žena i djece.

Muškarci su likvidirani u sklopu masovnog ubijanja s ciljem eliminisanja bošnjačkog naroda iz tog područja BiH.

Šta se traži od Evropskog suda?

Apelacijom koju je advokatski tim, koji čine Marco Gerritsen i Simon van der Sluijs u saradnji s advokatima iz Bosne i Hercegovine, uputio Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, zatraženo je da se utvrdi veća odgovornost Holandije za genocid u Srebrenici počinjen jula 1995. godine.

Šta se desilo u Srebrenici

Advokat Semir Guzin, koji je jedan od članova tima koji zastupa Udruženje "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa", za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako je riječ o posljednjoj instanci kojom se može dokazati veća odgovornost.

"Radi se o presudi Vrhovnog suda Holandije kojom je, istina, potvrđena i dokazana odgovornost države Holandije, ali je smanjena na nekih deset posto bez, u biti, bilo kakvog obrazloženja. Pošto se o tim procentima nije nikada tokom postupka razmatralo, smatramo da nam nije data uopšte mogućnost da se izjasnimo na te okolnosti, te da se radi o povredi načela na pravično suđenje zbog čega majke sada idu u Strazbur", pojašnjava Guzin.

Sud je donio odluku da je Holandija odgovorna za samo jednu grupu ljudi koji su popisani na spisak od strane Holanđana u toku pada Srebrenice u zgradi bivše fabrike akumulatora (Fotografija: Dženaza žrtvama genocida prolazi ispred bivše fabrike akumulatora, juli 2018.

Sporni procenat

Za porodice je neprihvatljivo, kako kaže Kada Hotić, članica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" da je Sud u posljednjoj presudi odlučio da vjerovatnoća u okviru koje bi ubijeni muškarci mogli preživjeti genocid da ih je holandski bataljon zaštitio nakon pada Srebrenice tek 10 posto u odnosu na ranije presuđenih 30 posto. Tim prije, kako navodi, što se tako računa i odšteta koju je Holandija dužna platiti, a čija visina još nije utvrđena.

"Sud je donio odluku da je Holandija odgovorna za samo jednu grupu ljudi koji su popisani na spisak od strane Holanđana u toku pada Srebrenice u zgradi bivše fabrike akumulatora gdje je bio stacioniran holandski bataljon. To je brojka do 300 ljudi i samo za te ljude sa spiska, njihove porodice imaju pravo na odštetu", napominje Hotić.

Žrtve i advokati očekuju da će procenat koji će sud u Strazburu utvrditi biti veći, a s njim i veća odgovornost Holandije, te da se ukine posljednja presuda i Vrhovnom sudu Holandije daju nove upute.

Slučaj Nuhanović

Vrhovni sud Holandije je 2013. godine po tužbi Srebreničanina Hasana Nuhanovića ranije donio odluku prema kojoj je Holandija u potpunosti odgovorna za smrt tri Bošnjaka iz Srebrenice.

Naime, 13. jula 1995. godine, holandski vojnici su predali Rizu Mustafića, te brata i oca Hasana Nuhanovića snagama Vojske republike Srpske (VRS) koji su ih kasnije ubili. Podnosioci tužbe smatrali su da su Holanđani trebali znati da će njihove porodice biti ubijene, te su u konačnici i dobili sudsku zadovoljštinu.

Pročitajte i ovo: Konačna presuda: Holandija odgovorna za smrt tri Bošnjaka u Srebrenici

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu, osudio je 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, za genocid nad oko osam hiljada muškaraca i dječaka počinjen u zaštićenoj zoni u i oko Srebrenice u julu 1995. godine.

Na najveće kazne, doživotni zatvor, osuđeni su Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, te Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske. Konačna presuda Mladiću trebala bi biti izrečena do kraja 2020.godine.

• RSE i dalje prikuplja fotografije 8.373 ljudi ubijenih u srebreničkom genocidu: