BiH: Smjene, tužakanja i lažne koalicije

Stanko Primorac i Denis Zvizdić, Parlament Federacije BiH, 6. septembar 2012.

U samo jednom danu dva parlamenta, jedan entitetski i onaj državni, ponovo su raspravljali o smjenama. Jednima je uspjelo da smijene rukovodstvo - drugi put za redom, drugi će šansu tražiti na nekoj od narednih sjednica.

Najpopularnija riječ među političarima u Bosni i Hercegovini ovih dana je smjena. Teško je i nabrojati ko sve, zašto i čiju smjenu traži. Više nije ni bitno je li riječ o smjenama u parlamentima ili inicijativama da neki ministri odu sa svojih pozicija, tek takvi su zahtjevi u BiH postali skoro pa svakodnevnica.

Sve to u vrijeme kada se prema ocjenama stručnjaka, država nalazi u najtežoj ekonomsko-socijalnoj krizi od kraja rata.

U Parlamentu Federacije tako su u četvrtak, tek što ih je federalni Ustavni sud vratio na mjesto predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg, ponovo smijenjeni Denis Zvizdić iz SDA i Stanko Primorac iz HSP-a. Drugi put u samo nekoliko mjeseci.

U maniru pravog političara, smijenjeni Denis Zvizdić kaže kako mu je najbitnije od svega bilo da se poštuju procedure.

„Izuzetno mi je drago da smo ovo konačno uradili u skladu s odredbama Poslovnika i pozitivnim parlamentarnim procedurama. Želim zaista najiskrenije zahvalim svim zastupnicama i zastupnicima na izuzetno korektnoj saradnji u periodu dok sam rukovodio Predstavničkim domom Parlamenta Federacije“, kaže Zvizdić.

U Bosni i Hercegovini se potpuno izgubila logika političkog djelovanja, objašnjava dešavanja u federalnom Parlamentu novinar Ahmed Burić;

„Sud Federacije suspendira odluke Parlamenta zato što su oni prekršili Poslovnik. Dakle, to je međusobno tužakanje unutar tih nekih lažnih koalicija koje se stvaraju. One su lažne jer ih očigledno nemoguće održati, one nisu organske. One služe isključivo da bi se eventualno pokrilo kozmetički to što vlasti nema. S te strane su, koliko vidim, i strancima ruke vezane, ni stranci ne mogu poduzeti ništa ili se dogovoriti s nekim, jer taj sutra zbog nečega neće biti na vlasti. Napravljena je situacija u kojoj niko ne spava, ali niko nije ni budan. To je jedan muljeviti politički kontekst u kojem, eto tako, love najmutniji i najpokvareniji tipovi.“

Kao i prvi put, Denisa Zvizdića i Stanka Primorca smijenila je većina koju je nakon raspada koalicije sa SDA oformila SDP BiH.

Odluke na čekanju nikog ne brinu

Denis Bećirović

U istom danu, nekoliko stotina metara dalje od federalnog, u državnom Parlamentu, pred poslanicima inicijativa da se smijeni predsjedavajući Zastupničkog doma, Denis Bećirović, inače kadar SDP-a.

Nije bilo dovoljno ruku da se ovaj prijedlog stavi na dnevni red. Inicirala ga je Srpska demokratska stranka, a podržala SDA. Nekadašnji koalicioni partneri - ponovo zajedno na sceni.

„Mi se slažemo da se inicijativa SDS-a i naknadno podnesena inicijativa SDA razmatraju i objedine u jednoj tački dnevnog reda“, kaže predsjednik SDS-a Mladen Bosić.

Dakle, očekivati je na nekoj od narednih sjednica ponovo inicijativu da se predsjedavajući smijeni. To što državni ali i federalni parlament čeka bezbroj važnih zakona i odluka, čini se da više nikog ne brine.

U pozadini svega je tek puka borba da se sačuva komad vlasti. Bosna i Hercegovina raj je za neodgovorne političare, kaže profesor sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka, Asim Mujkić.

„Mi možemo ovako, kao neki perpetuum mobile – zavisi da li ćemo za to imati novčanih sredstava, da li će nam to neko iz inostranstva donirati i td, - ali, mogli bismo, teoretski, vječno ovako perpetuiramo, a bez ikakve mogućnosti promjene. To dok se shvati u međunarodnoj zajednici, bojim se da će biti kasno. Znate one priče: sjedimo zajedno, dogovarajmo se. Ovdje je dogovor da se ni o čemu ne dogovorimo. To je zaista jedna situacija iz koje ne može, u okviru postojećeg aranžmana da se izađe“, ocjenjuje profesor Mujkić.

„Logiku ovakvog djelovanja je ostavila prošla vlast. Međutim, ova nova nije učinila ništa na tome da se to na bilo koji način promijeni“, podsjeća novinar Ahmed Burić.

Stvaranje koalicija i odmah smjene dojučerašnjih partnera nisu karakteristika samo političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini.

Slično je sa svim postkonfliktnim društvima, tvrdi politikolog iz Banja Luke, Vlade Simović. No, bosanskohercegovačko i dalje karakterišu tri nacionalne politike bez ijedne stranke koja bi bila potpuno građanska, objašnjava Simović:

„Manje-više, svaki političar je sklon da skrene u svoju interpretaciju moći, vlasti itd., i da se često, čak iz dobre namjere, ponaša neodgovorno prema ogromnom broju građana. Postavlja se logično pitanje: kako to negdje funkcionišu ti političari, da su negdje više odgovorni, a negdje nisu? Riječ je o tome da u određenim sistemima zaista postoji mnogo snažnije izgrađena demokratska kultura nego što postoji kod nas. Znate, kod nas su građani skloni da, ako im neko od političara obeća izgradnju tog i tog, rješavanje tog i tog problema, za četiri godine, ako ne riješi taj problem ili ne uradi ono što je obećao, da mu ponovo daju povjerenje na izborima.“