Hrvatsko pravosuđe još nije službenim putem dobilo informaciju o bijegu optuženika za ratne zločine Božidara Vučurevića iz Srbije. Kada dobije, zatražit će od Srbije informaciju kako je Vučurević uspio pobjeći. I nakon dvadeset godina Dubrovčani dobro pamte njegove riječi i njegova djela.
U Hrvatskoj jedva da ima nekih reakcija na Vučurevićev bijeg iz Srbije, gdje je čekao izručenje Hrvatskoj, u Bosnu i Hercegovinu. Upitan što Hrvatska može napraviti u slučaju Vučurevića, hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao da ona može inzistirati na izručenju, a ako postoji zapreka i ne može biti izručen, onda mora inzistirati da mu se sudi u BiH.
“To je jedno dosta čvrsto pravilo Međunarodnog kaznenog prava, prema tome BiH, ako ne može izručiti svoga državljanina, mora organizirati suđenje,” kazao je on.
Dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je pred 3 godine protiv Vučurevića optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Dubrovnika i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta grada. Tereti ga se za smrt gotovo stotinu civila, i ranjavanje njih preko 200. U Ministarstvu pravosuđa za Vučurevićev bijeg znaju samo iz medija, kaže nam glasnogovornica Vesna Dovranić.
“Još nemamo službeno ni informaciju da bismo mogli išta komentirati ili reagirati, jer prvo od Bosne i Hercegovine moramo dobiti službenu obavijest da je on tamo, e da bi onda krenuli dalje s postupkom”, pojašnjava Dovranić.
Čim od Sarajeva stigne službena potvrda, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa zatražit će diplomatskim putem od srbijanskih vlasti službeno očitovanje o svim okolnostima njegovog bijega iz Srbije u BiH, čime je onemogućen završetak postupka njegova izručenja Hrvatskoj.
Vučurevića se iz ratnih vremena u izjavi za RSE sjeća ratni pregovarač s JNA, zamjenik gradonačelnika, pa potom gradonačelnik Dubrovnika Nikola Obuljen.
“On je zapravo bio alfa i omega u istočnoj Hercegovini! To što on sada sebe prikazuje kao čovjeka koji nije imao nikakva utjecaja – to je apsolutno i potpuno netočno. Čuvene su one dvije njegove izjave – ‘Izgradit ćemo Dubrovnik stariji i lepši nego što je bio’ i “Ja ću biti vaš ministar turizma’, jer su svako malo granatirali iz Hercegovine dubrovački aerodrom, nakon što je to područje već bilo oslobođeno. Dakle, sigurno je da je odgovoran za puno toga što se dešavalo na dubrovačkom području”, podsjeća Obuljen.
Podsjećanje na nedjela
Za predsjednika dubrovačkih ratnih vojnih invalida Roberta Hausvičku u izjavi za RSE – Vučurević je najodgovorniji zbog huškanja na rat.
“Jer, on je u Trebinju slagao priču da se u Dubrovniku događaju čuda, da se ubija i maltretira srpski narod i tak’a stvar! A Dubrovnik je vazda bio turistički grad – i prije Domovinskog rata, i poslije Domovinskog rata... Pa evo i danas - nitko nikoga ne ubija, osim što su oni nas granatirali, spalili i pobili”, kaže on.
Njega ne čudi izostanak brojnijih reakcija u hrvatskoj političkoj javnosti na Vučurovićev bijeg - predizborno je vrijeme, pa nikoga niti ne zanima nešto što se zbilo pred 20 godina, rezignirano kaže naš sugovornik.
Trebinjskog “gospodara rata” Vučurevića tereti se napad i okupaciju područja od Prevlade do Stona na hrvatskom jugu, kao i blokadu i granatiranje Dubrovnika.
Prema optužnici, u napadima su pripadnici JNA i paravojnih postrojbi postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno. U okupiranim mjestima uništavali su, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila, a ljude vodili u logore Morinj i Bileća.
Nakon što se u listopadu 1992. JNA povukla s juga Hrvatske, Vučurević je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika sve do 29. listopada 1995, pri čemu je ubijeno 7 civila, a 11 ih je teško ranjeno.
Zanimljivo je da je optužnica protiv Vučurevića podignuta nakon što je u rujnu 2008. Godine iz haškog tribunala u Dubrovnik stigla opsežna dokumentacija od nekoliko stotina dokumenata, koja dotada nije bila dostupna, kažu u dubrovačkom Županijskom državnom odvjetništvu.
Vučurević je 4. travnja uhićen nakon što je iz Bosni i Hercegovine ušao u Srbiju, temeljem međunarodne tjeralice za ratne zločine. Pušten je iz pritvora 17. lipnja, pod uvjetom da ne napušta Srbiju, a nadležna tijela Srbije donijela su 7. rujna rješenje kojim se dopušta estradicija i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj jedva da ima nekih reakcija na Vučurevićev bijeg iz Srbije, gdje je čekao izručenje Hrvatskoj, u Bosnu i Hercegovinu. Upitan što Hrvatska može napraviti u slučaju Vučurevića, hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao da ona može inzistirati na izručenju, a ako postoji zapreka i ne može biti izručen, onda mora inzistirati da mu se sudi u BiH.
“To je jedno dosta čvrsto pravilo Međunarodnog kaznenog prava, prema tome BiH, ako ne može izručiti svoga državljanina, mora organizirati suđenje,” kazao je on.
Dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je pred 3 godine protiv Vučurevića optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Dubrovnika i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta grada. Tereti ga se za smrt gotovo stotinu civila, i ranjavanje njih preko 200. U Ministarstvu pravosuđa za Vučurevićev bijeg znaju samo iz medija, kaže nam glasnogovornica Vesna Dovranić.
“Još nemamo službeno ni informaciju da bismo mogli išta komentirati ili reagirati, jer prvo od Bosne i Hercegovine moramo dobiti službenu obavijest da je on tamo, e da bi onda krenuli dalje s postupkom”, pojašnjava Dovranić.
Čim od Sarajeva stigne službena potvrda, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa zatražit će diplomatskim putem od srbijanskih vlasti službeno očitovanje o svim okolnostima njegovog bijega iz Srbije u BiH, čime je onemogućen završetak postupka njegova izručenja Hrvatskoj.
Vučurevića se iz ratnih vremena u izjavi za RSE sjeća ratni pregovarač s JNA, zamjenik gradonačelnika, pa potom gradonačelnik Dubrovnika Nikola Obuljen.
“On je zapravo bio alfa i omega u istočnoj Hercegovini! To što on sada sebe prikazuje kao čovjeka koji nije imao nikakva utjecaja – to je apsolutno i potpuno netočno. Čuvene su one dvije njegove izjave – ‘Izgradit ćemo Dubrovnik stariji i lepši nego što je bio’ i “Ja ću biti vaš ministar turizma’, jer su svako malo granatirali iz Hercegovine dubrovački aerodrom, nakon što je to područje već bilo oslobođeno. Dakle, sigurno je da je odgovoran za puno toga što se dešavalo na dubrovačkom području”, podsjeća Obuljen.
Podsjećanje na nedjela
Za predsjednika dubrovačkih ratnih vojnih invalida Roberta Hausvičku u izjavi za RSE – Vučurević je najodgovorniji zbog huškanja na rat.
“Jer, on je u Trebinju slagao priču da se u Dubrovniku događaju čuda, da se ubija i maltretira srpski narod i tak’a stvar! A Dubrovnik je vazda bio turistički grad – i prije Domovinskog rata, i poslije Domovinskog rata... Pa evo i danas - nitko nikoga ne ubija, osim što su oni nas granatirali, spalili i pobili”, kaže on.
Njega ne čudi izostanak brojnijih reakcija u hrvatskoj političkoj javnosti na Vučurovićev bijeg - predizborno je vrijeme, pa nikoga niti ne zanima nešto što se zbilo pred 20 godina, rezignirano kaže naš sugovornik.
Trebinjskog “gospodara rata” Vučurevića tereti se napad i okupaciju područja od Prevlade do Stona na hrvatskom jugu, kao i blokadu i granatiranje Dubrovnika.
Prema optužnici, u napadima su pripadnici JNA i paravojnih postrojbi postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno. U okupiranim mjestima uništavali su, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila, a ljude vodili u logore Morinj i Bileća.
Nakon što se u listopadu 1992. JNA povukla s juga Hrvatske, Vučurević je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika sve do 29. listopada 1995, pri čemu je ubijeno 7 civila, a 11 ih je teško ranjeno.
Zanimljivo je da je optužnica protiv Vučurevića podignuta nakon što je u rujnu 2008. Godine iz haškog tribunala u Dubrovnik stigla opsežna dokumentacija od nekoliko stotina dokumenata, koja dotada nije bila dostupna, kažu u dubrovačkom Županijskom državnom odvjetništvu.
Vučurević je 4. travnja uhićen nakon što je iz Bosni i Hercegovine ušao u Srbiju, temeljem međunarodne tjeralice za ratne zločine. Pušten je iz pritvora 17. lipnja, pod uvjetom da ne napušta Srbiju, a nadležna tijela Srbije donijela su 7. rujna rješenje kojim se dopušta estradicija i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.