Slučaj Džombić: U BiH hara nepotizam

Popunjavanje prijave za posao, ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Konkursi u BiH su odavno postali samo formalnost jer se većina radnih mjesta, pogotovo onih koji se finansiraju iz budžeta, popunjavaju članovima obitelji ili dobrim poznanicima onih na vlasti. Ovo je postalo toliko jasno svima u BiH da niko više, ni opozicione partije a ni građani, ozbiljno ne reaguje na ovakav način dobivanja posla.

„Prljavo kazalište“ pjevalo je 1979. u socijalističkoj Jugoslaviji „veze i poznanstva čarobna su stvar“. Ova pjesma i 33 godine kasnije u „demokratskoj“ Bosni i Hercegovini nije izgubila ništa na aktuelnosti. Nepotizam je toliko uzeo maha kod nas da to skoro svi smatraju normalnim, kaže psiholog Srđan Puhalo.

„I onda imate jednu klimu gdje se takve stvari počinju defintivno opažati kao nešto možda ne normalno, ali nešto što je očekivano i uobičajeno“, kazao je Puhalo.

Nedavni izbor članova Nadzornog odbora Investiciono razvojne banke RS u Narodnoj skupštini to je samo potvrdio. Na ovaj konkurs prijavilo se 27 kandidata, a na prvom mjestu od šest kandidata Vlada je predložila da se izabere Ilija Jove Džombić. Opoziciji u RS iz biografije kandidata bilo je jasno zašto baš ovaj čovjek treba biti član Nadzornog odbora Investiciono razvojne banke.

„Indikativno je da smo za svakoga kandidata dobili biografiju na jednoj, jednoj i po stranici, dok smo za jednog kandidata, koji je po prezimenu rođak našeg premijera Džombića, dobili biografiju na 15 stranica“, navodi poslanik Partije demokratskog progresa Velimir Sakan.

Uz primjedbu da Ilija Džombić možda ne ispunjava uslov konkursa od 10 godina staža i pet godina u struci, Miroslav Kojić iz SDS je pozdravio njegov izbor.

„Čovjek je napisao šest udžbenika, osam naučnoistraživačkih radova, 65 mentorstva, nekakvih pristupa seminarima, čudima, a rođen 1977. godine, završio 2000. Svaka mu čast - Nikola Tesla je mala maca u odnosu na njega. Dalje da ne obrazlažem, sve drugo je idealno, fenomenalno. Pošto je ova vlada u krizi, ja bih predložio odmah da čovjek bude predsjednika Vlade, jer ovakvog kandidata može da samo sanja svaka republika“, kazao je Kojić.

Poslaniku Demokratske partije Vojislavu Gligiću iz biografije je jasno da se radi o kandidatu koji se ne smije zaobići.

„To je munja od čovjeka, ja tu ne bih komentarisao. Ovakvo blago ne treba ispuštati. Ja sam ubijeđen po svemu da će ono biti predsjednik tog izvršnog odbora. I tu nema dileme. Kad bi neko drugi bio, to bi bila strašna greška poslije ovog. Ja iz principijelnih razloga ne mogu glasati za ovog čovjeka, ali predlažem da vi ne odustanete i obavezno izglasate“, kazao je Gligić.

Slabe sankcije za sukob interesa

Zahvaljujući brojnim podacima, Gligiću je konačno postalo i jasno ko za Vladu radi razne strategije i projekte.

„On radi. Dobar. Pa zato vam čitam da uđe u zapisinik. Kaže da on je bio nosilac projekta i koordinator Strategije razvoja trgovine RS do 2015. - nema brige za tu oblast, tek ćemo 2015. se zamisliti. Naručilac posla Vlada RS“, navodi on.

Nermin Nikšić

Građanima je jasno da bez veza i poznanstava posla nema, ali ne misle da mogu bilo šta promijeniti.

„Ja sam to iskusio na svojoj koži u zadnjih sedam, osam godina - od jedno 50 molbi, 48 je bilo namješteno“, „Većina konkursa je bila unaprijed namještena i znalo se ko će se zaposliti, tako da mi ostali, obični smrtnici, nismo imali šanse. Nije u redu, ali to će se nastaviti definitivno zato što su svi zaposlili svoje, i to ne samo u državnim nego u svim institucijama. To se neće lako riješiti“, kažu građani.

Kada je nepotizam u pitanju, ništa bolja situacija nije ni u drugom bh. entitetu. Posljednji veći slučaj je vezan za premijera Federacije BiH Nermina Nikšića. Vlada Federacije je imenovala njegovog brata za direktora javnog preduzeća, kaže Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala BiH.

„Mi smo podnijeli prijavu za sukob interesa i sad čekamo da vidimo šta će CIK reći. Oni su kao pokrenuli proceduru, međutim još uvijek nema nikakvih odgovora o tome dokle se došlo sa istragom i kakav će na kraju biti ishod. U svakom slučaju, kod nas su i sankcije kada se neko nađe u sukobu interesa toliko slabe da nikoga apsolutno ne motiviše da poštuje zakon“, rekla je Korajlić.

Prema Zakonu o spriječavanju sukoba intresa, predviđena kazna može biti do 10.000 KM, ali ona do danas nikom nije izrečena.