Nakon što je ministar sigunosti Bosne i Hercegovine Tarik Sadović objavio povlačenje difuznih potjernica srbijanskog Interpola za slučaj Dobrovoljačka ulica u Sarajevu dok se ne riješi pravni spor, otvorena je i mogućnost angažmana na povlačenju potjernica i za slučaj 'tuzlanska kolona'.
Krajem mjeseca sastaće se i ministri pravde BiH i Srbije gdje bi trebalo biti govora o oba slučaja uključujući i trenutno suđenje Iliji Jurišiću.
Obustava difuznih Interpolovih potjernica za bh. građanima u slučaju 'Dobrovoljačka ulica' u Sarajevu pokrenula je i mogućnost obustave i onih u slučaju 'tuzlanska kolona'. Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović iznio je stav kako suđenja za zločine u BiH treba da se održe u BiH. Iako ne povezuje direktno slučajeve Tuzlanske kolone, Dobrovoljačke i suđenje Jurišiću, Sadović na osnovu ovog principa zastupa jedinstven stav koji je iznio i u središtu Interpola u Lionu:
„Ja jesam u razgovoru sa generalnim sekretarom Interpola, gospodinom Ronaldom Nobelom, naglasio da postoji i ovaj problem koji opterećuje dvije države, slučaj gospodina Jurišića i slučaj Tuzlanske kolone, i iznio sam principijelan stav da bi se taj slučaj trebao ustupiti pravosuđu BiH jer počinioci navodnog krivičnog djela su državljani BiH, a mjesto počinjenja je država BiH. Dakle, nadležnost za procesuiranje je u BiH. Niko ne štiti niti hoće da štiti bilo koji ratni zločin, ali mi moramo štiti suverenitet BiH i integritet njenog pravosudnog sistema.“
Predsjednik Fondacije ''Istina, pravda, pomirenje'' iz Tuzle Sinan Alić smatra da se u slučaju Tuzlanske kolone radi o istom pricipu:
„To su dva identična slučaja, razlika je samo u tome što Tuzlanska kolona ima već jedan sudski proces. Dakle, nema nikakve druge razlike. Ali postoje Interpolove crvene potjernice za predmet Selim Bešlagić i ostali - i ljudi ne smiju mrdnuti iz BiH. I ja mogu da prihvatim objašnjenje da se treba angažovati za Dobrovoljačku ulicu, ali za Tuzlansku kolonu se nije mrdnulo ni prstom. To govori da se imaju dvostruki aršini. Već tad je trebalo alarmirati Interpol pa pokušati obustaviti potjernice zbog kojih ljudi ne smiju mrdnuti iz Tuzle, pa čak ne smiju otići ni u RS.“
Iliji Jurišiću se pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu sudi za napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli u kojem je, prema optužnici, poginulo najmanje 92 vojnika, ranjeno najmanje 33 i uništen je veći broj vojnih i sanitetskih vozila. Iako su krajem maja bile najavljene završne riječi u ovom predmetu, postupak je nastavljan izvođenjem novih svjedoka. Također, pojavila se i proturječnost u tumačenjima audio i videozapisa sa lica mjesta. Stoga je zatraženo vještačenje u Sloveniji, na šta sud u Srbiji nije pristao, kaže Alić:
„Međutim, fondacija će o svom trošku, jer smo već stupili u kontakt s Ministarstvom unutrašnjih poslova Slovenije jer imaju opremljene laboratorije i mogu da razumiju ono što se govori na snimku i da autentično naprave taj transkript koji bi vjerovatno otklonio dilemu da li je ovo namjerno slušanje ovako ili je problem tehnike na koju su slušali. Mi ćemo tražiti da vještaci iz Slovenije odgovore na pitanje da li audiozapis koji je bio na raspolaganju i sudu i vještacima u Beogradu, da li tehnika omogućava da se utvrdi koji su pucnji iz pokreta, a koji su statički.“
Ministarstvo pravde BiH u nekoliko je navrata pokušalo sa srbijanskim institucijama riješiti oba pitanja, napominje zamjenik ministra Srđan Arnaut. Arnaut ističe i da će BiH u slučajevima raspisivanja novih potjernica reagovati:
„Što se tiče Tuzlanske kolone i slučaja Jurišić situacija nije identična, tim prije što je gospodin Jurišić uhapšen prije više od dvije godine u Beogradu i zato što mu traje suđenje u Beogradu. Ministar Čolak je u avgustu prije dvije godine otišao u Beograd i tražio da se razgovara o slučaju Jurišić i poslije toga je nekoliko puta pisao Ministarstvu pravde. I Tužilaštvo BiH je tražilo da se taj slučaj ustupi BiH, međutim, zasad nikakvih pozitivnih signala iz Beograda nismo imali kada je u pitanju slučaj Jurišić. Ukoliko bi došlo do raspisivanja Interpolovih crvenih potjernica ili difuznih potjernica za državljanima BiH, onda će BiH reagovati na identičan način.“
U Tužilaštvu BiH i dalje zastupaju stav kako se o oba predmeta treba voditi postupak u BiH. Glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić:
„Stav Tužiteljstva BiH je da se predmeti ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriji BiH, a u kojima su osumnjičeni državljani BiH trebaju procesuirati pred pravosudnim organima BiH, između ostalih pred Tužiteljstvom i Sudom BiH.“
Interpol, dodaje Sadović, ima pravilo u kome se zemljama zabranjuje raspisivanje potjernica ukoliko su motivirane političkim, vjerskim rasnim ili drugim motivima koji bi mogli ugroziti postulate na kojima počiva njegov rad. Jedna od osnovnih opasnosti na koju upozorava Sadović jeste i to da se na na ovakav način ne grade dobrosusjedski odnosi, te da se može izazvati i revolt:
„To da su se stvari u BiH zakomplicirale i da imamo jedno ogromno nezadovoljstvo koje je svakim danom sve veće, a vezano je za raspisivanje ovih potjernica i za, zapravo, te skrivene ili javne političke namjere Srbije su svakim danom sve veće. I u tom smislu to nije povoljan ambijent, barem ne za one političare koji žele da rješavaju pitanja. Ovo je način kako se prave problemi, a ne kako se rješavaju.“
Krajem mjeseca zakazan je i sastanak ministara pravde BiH i Srbije gdje će biti govora o slučaju Dobrovoljačka, a očekuje se da u ovom razgovoru jedna od tema budu i slučajevi Jurišić i Tuzlanska kolona.
Obustava difuznih Interpolovih potjernica za bh. građanima u slučaju 'Dobrovoljačka ulica' u Sarajevu pokrenula je i mogućnost obustave i onih u slučaju 'tuzlanska kolona'. Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović iznio je stav kako suđenja za zločine u BiH treba da se održe u BiH. Iako ne povezuje direktno slučajeve Tuzlanske kolone, Dobrovoljačke i suđenje Jurišiću, Sadović na osnovu ovog principa zastupa jedinstven stav koji je iznio i u središtu Interpola u Lionu:
„Ja jesam u razgovoru sa generalnim sekretarom Interpola, gospodinom Ronaldom Nobelom, naglasio da postoji i ovaj problem koji opterećuje dvije države, slučaj gospodina Jurišića i slučaj Tuzlanske kolone, i iznio sam principijelan stav da bi se taj slučaj trebao ustupiti pravosuđu BiH jer počinioci navodnog krivičnog djela su državljani BiH, a mjesto počinjenja je država BiH. Dakle, nadležnost za procesuiranje je u BiH. Niko ne štiti niti hoće da štiti bilo koji ratni zločin, ali mi moramo štiti suverenitet BiH i integritet njenog pravosudnog sistema.“
Predsjednik Fondacije ''Istina, pravda, pomirenje'' iz Tuzle Sinan Alić smatra da se u slučaju Tuzlanske kolone radi o istom pricipu:
Mogu da prihvatim objašnjenje da se treba angažovati za Dobrovoljačku ulicu, ali za Tuzlansku kolonu se nije mrdnulo ni prstom.
„To su dva identična slučaja, razlika je samo u tome što Tuzlanska kolona ima već jedan sudski proces. Dakle, nema nikakve druge razlike. Ali postoje Interpolove crvene potjernice za predmet Selim Bešlagić i ostali - i ljudi ne smiju mrdnuti iz BiH. I ja mogu da prihvatim objašnjenje da se treba angažovati za Dobrovoljačku ulicu, ali za Tuzlansku kolonu se nije mrdnulo ni prstom. To govori da se imaju dvostruki aršini. Već tad je trebalo alarmirati Interpol pa pokušati obustaviti potjernice zbog kojih ljudi ne smiju mrdnuti iz Tuzle, pa čak ne smiju otići ni u RS.“
Iliji Jurišiću se pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu sudi za napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli u kojem je, prema optužnici, poginulo najmanje 92 vojnika, ranjeno najmanje 33 i uništen je veći broj vojnih i sanitetskih vozila. Iako su krajem maja bile najavljene završne riječi u ovom predmetu, postupak je nastavljan izvođenjem novih svjedoka. Također, pojavila se i proturječnost u tumačenjima audio i videozapisa sa lica mjesta. Stoga je zatraženo vještačenje u Sloveniji, na šta sud u Srbiji nije pristao, kaže Alić:
„Međutim, fondacija će o svom trošku, jer smo već stupili u kontakt s Ministarstvom unutrašnjih poslova Slovenije jer imaju opremljene laboratorije i mogu da razumiju ono što se govori na snimku i da autentično naprave taj transkript koji bi vjerovatno otklonio dilemu da li je ovo namjerno slušanje ovako ili je problem tehnike na koju su slušali. Mi ćemo tražiti da vještaci iz Slovenije odgovore na pitanje da li audiozapis koji je bio na raspolaganju i sudu i vještacima u Beogradu, da li tehnika omogućava da se utvrdi koji su pucnji iz pokreta, a koji su statički.“
Što se tiče Tuzlanske kolone i slučaja Jurišić situacija nije identična, tim prije što je gospodin Jurišić uhapšen prije više od dvije godine u Beogradu i zato što mu traje suđenje u Beogradu.
Ministarstvo pravde BiH u nekoliko je navrata pokušalo sa srbijanskim institucijama riješiti oba pitanja, napominje zamjenik ministra Srđan Arnaut. Arnaut ističe i da će BiH u slučajevima raspisivanja novih potjernica reagovati:
„Što se tiče Tuzlanske kolone i slučaja Jurišić situacija nije identična, tim prije što je gospodin Jurišić uhapšen prije više od dvije godine u Beogradu i zato što mu traje suđenje u Beogradu. Ministar Čolak je u avgustu prije dvije godine otišao u Beograd i tražio da se razgovara o slučaju Jurišić i poslije toga je nekoliko puta pisao Ministarstvu pravde. I Tužilaštvo BiH je tražilo da se taj slučaj ustupi BiH, međutim, zasad nikakvih pozitivnih signala iz Beograda nismo imali kada je u pitanju slučaj Jurišić. Ukoliko bi došlo do raspisivanja Interpolovih crvenih potjernica ili difuznih potjernica za državljanima BiH, onda će BiH reagovati na identičan način.“
U Tužilaštvu BiH i dalje zastupaju stav kako se o oba predmeta treba voditi postupak u BiH. Glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić:
„Stav Tužiteljstva BiH je da se predmeti ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriji BiH, a u kojima su osumnjičeni državljani BiH trebaju procesuirati pred pravosudnim organima BiH, između ostalih pred Tužiteljstvom i Sudom BiH.“
Skrivene ili javne političke namjere Srbije su svakim danom sve veće.
Interpol, dodaje Sadović, ima pravilo u kome se zemljama zabranjuje raspisivanje potjernica ukoliko su motivirane političkim, vjerskim rasnim ili drugim motivima koji bi mogli ugroziti postulate na kojima počiva njegov rad. Jedna od osnovnih opasnosti na koju upozorava Sadović jeste i to da se na na ovakav način ne grade dobrosusjedski odnosi, te da se može izazvati i revolt:
„To da su se stvari u BiH zakomplicirale i da imamo jedno ogromno nezadovoljstvo koje je svakim danom sve veće, a vezano je za raspisivanje ovih potjernica i za, zapravo, te skrivene ili javne političke namjere Srbije su svakim danom sve veće. I u tom smislu to nije povoljan ambijent, barem ne za one političare koji žele da rješavaju pitanja. Ovo je način kako se prave problemi, a ne kako se rješavaju.“
Krajem mjeseca zakazan je i sastanak ministara pravde BiH i Srbije gdje će biti govora o slučaju Dobrovoljačka, a očekuje se da u ovom razgovoru jedna od tema budu i slučajevi Jurišić i Tuzlanska kolona.