Bosna i Hercegovina ponovno je došla u vrh svjetskih medija, poput britanskog BBC-ja, nakon što je, i prema statističkim podacima o zagađenosti zraka, poslije Sjeverne Koreje druga u svijetu. Posljedica je sve veća smrtnost ljudi (izvješće Svjetske zdravstvene organizacije, WHO, 2012.).
Posebno je ugroženo zdravlje ljudi u Tuzli, koji žive u ugroženim industrijskim naseljima, čija je prosječna starost 55 godina.
U Sjevernoj Koreji od 100.000 ljudi život zbog zagađenosti zraka izgubi 238 ljudi. U Bosni i Hercegovini na stotinu tisuća stanovnika iz istog razloga umre 232 ljudi. Neslavan, ali istinit rekord u BiH.
Goran Stojak, stanovnik Bukinja, jednog od najzagađenijih naselja u Tuzli, ekipu Radija Slobodna Europa (RSE) je odveo na mjesno groblje. To posljednje počivalište ljudi svjedoči o prosjeku njihovog življenja.
"Sam sam istraživao od čega ljudi umiru. Uglavnom se radi o karcinomu pluća. Ljudi ovdje žive oko 55 godina. To se može vidjeti po osmrtnicama", kaže Goran Stojak.
RSE: Prije šest mjeseci ekipa Radija Slobodna Europa snimala ovdje u Bukinju jednu obitelj. I muž i žena su oboljeli od karcinoma pluća. Je li istina da je gospođa preminula?
Goran: Jeste. Mlađa osoba je preminula u toj obitelji, a čovjek je još uvijek živ mada je u teškom stanju.
RSE: Što sada? Možete li išta poduzeti?
Goran: Teško je sada odustati od borbe mada se svi "navale" na tebe. Pritisci su strašni jer označen si ako se buniš. Prvo ti kažu da se nikad nećeš zaposliti, a onda sve drugo. Ali takav je ovdje život, valja govoriti istinu. Vrijeme je da neko počne govoriti istinu.
RSE: Kako se Vi nosite s pritiscima?
Goran: Jako teško, ali se moram boriti.
Iako se najviše optužuje Termoelektranu Tuzla za zagađenje zraka, bez nje bi termoenergetski sustav u BiH, pa i zemljama regije, teško funkcionirao.
Termoelektrana Tuzla
Profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Zvjezdan Karadžin, kaže da je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, pod čijom nadležnošću je TE, prepoznala taj problem.
Karadžin ističe da se svake godine za ekološke projekte u Tuzli izdvaja tri milijuna eura.
Međutim, gradske vlasti do sada nisu poboljšale ekologiju u ovom bosanskohercegovačkom gradu iako su dobile skoro sedam milijuna eura za tu namjenu.
Prošle godine taj novac je uložen u obnovu zgrade pozorišta i obnovu gradskih prometnica.
- Opasno življenje u magli zagađenja
- Tuzla, grad u kojem je disanje opasno po život
- Aerozagađenost u BiH: Potreba i za gas maskama
Toplifikacija grada Tuzla kao jedan od prioriteta za smanjenje zagađenosti na posljednjem je mjestu.
"Elektroprivreda je potpisala plan prema kojem se treba raditi na smanjenju aerozagađenja i postoji točan plan kada će se zatvoriti postojeći blokovi Termoelektrane Tuzla nakon čega će se ići u izgradnju novih blokova. Također, na posljednjem sastanku naše 'Grupe za čist zrak' dobili smo informaciju iz Elektroprivrede BiH da oni žele uraditi analizu aerozagađenja, te da se utvrdi koliki je stupanj zagađenja koji dolazi od Termoelektrane Tuzla, a koliko od individualnih ložišta", kaže profesor Karadžin.
"Ono što tražimo od gradskih i kantonalnih vlasti je da se prestane s isključivim napadanjem na Elektroprivredu već da se radi na tome da se unaprijedi kvalitet zraka. Potrebno je što prije provesti toplifikaciju grada", riječi su Zvjezdana Karadžina.
Zanimljivo je da središte grada Tuzla ima centralno grijanje čija se energija crpi upravo iz Termoelektrane Tuzla, a najugroženija naselja u čijem središtu je Termoelektrane – Bukinje, Husino, Šićki Brod i dalje nemaju.
Zemlje sa najvećim zagađenjem zraka
Kancerogena šljaka iz Termoelektrane Tuzla odlaže se u blizini obiteljskih kuća, a prema studiji na kojoj se trenutačno radi, u koju su uključeni Elektroprivreda BiH i Rudnik Soli, šljaka bi mogla biti odlagana u najveće tuzlansko naselje Tušanj, odnosno u jamama rudnika soli.
Prema planu, šljaka bi se kamionima vozila do rudnika kroz središte grada.
Liječnici upozoravaju da su rezultati po zdravlje ljudi u Tuzli zbog udisanja kancerogenih materija sve gori i pozivaju na uzbunu.
"Frapantni su rezultati istraživanja koje smo proveli u protekle dvije godine. O tim rezultatima prvi put govorimo jer su građani sudjelovali u tom istraživanju. Imali smo uzorak od 502 građanina koji su govorili o utjecaju zraka na zdravlje. Rezultati su poražavajući", upozorava profesorica tuzlanskog Medicinskog fakulteta Nurka Pranjić.
Dr Pranjić naglašava da lebdeće čestice izazivaju oboljenja srca, karcinome, oboljenja pluća, osteoporozu...
"Najgore je što ove čestice utječu na reprodukciju i bolest djece. Uočili smo da ljudi koji žive u Bukinju imaju do 13 puta veće stope incidence pojavljivanja najtežih bolesti", ukazuje dr. Nurka Pranjić.
Alarmantna situacija u Bukinju
Na jednoj od mjernih postaja u središtu Tuzle samo u 2016. više od sedam stotina sati zrak je bio prekomjerno zagađen, a zakonska regulativa dozvoljava 24 prekomjerna sata ograničenja sumpor-dioksida i čvrstih čestica.
"Pratili smo prekoračenja zagađenosti zraka i u ovoj godini, od januara do oktobra. Već smo uočili šest stotina sati prekoračenja zagađenosti. U tom istraživanju nema novembra i decembra, kada je zagađenje najveće. Sve to govori da se situacija pogoršava", riječi su Džemile Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Što se tiče čvrstih čestica koje nemaju svoje granične vrijednosti, navodi Agić, i one su u porastu.
"Međutim, taj problem se ne prepoznaje jer se kod nas mjere čestice koje nemaju satne i granične vrijednosti, tako da koncentracije mogu biti veoma visoke i štetne za zdravlje građana. Nema nikakve reakcije od nadležnih institucija jer njihovi izvještaji govore da je zrak čist", kaže Džemila Agić.
Agić: Uočili smo prekoračenja zagađenosti
Pitanje je – što mogu institucije, posebice lokalne.
U gradu Lukavcu, primjerice, u kojem industrija pravi najveću zagađenost, građanima se ne preporučuje iza 17 sati izlaziti van, niti piti gradsku vodu.
Jedno od najvećih industrijskih postrojenja skoro godinu dana nema okolinsku dozvolu zbog nepoštivanja ekoloških standarda.
Načelnik Lukavca Edin Delić spominje svoju borbu s najvećom tvornicom u ovom gradu – Global ispat koksnom industrijom (GIKIL).
"Kao član komisije odbio sam potpisati okolinsku dozvolu za GIKIL dok ne osiguraju instrument za mjerenje kvaliteta zraka. GIKIL radi gotovo godinu dana bez okolinske dozvole. Moj stav je da neće dobiti dozvolu, barem dok sam ja član komisije, bez završenih obaveza koje imaju. Neće dobiti, čak i po cijenu rada postrojenja i opstojnosti GIKIL-a. To je minimum uvjeta bez kojeg ne možemo ići dalje", ističe načelnik Delić.
Tuzla i Lukavac među najzagađenijim su gradovima u svijetu.
I zdravstvene institucije u Tuzlanskom kantonu bilježe povećanje oboljelih od karcinoma pluća.
Institucije u Bosni i Hercegovini podatke i dalje zanemaruju, dok su zvanične institucije Europske unije i strana diplomatska predstavništva itekako zabrinuti.