"Političke elite selektivno pristupaju Ustavu", treba "odbaciti ljušturu koja dolazi izvana", "trenutna politička previranja u Bosni i Hercegovini mogu prouzrokovati sukobe u državi" – samo su neki od stavova izrečenih na okruglom stolu u Tuzli.
Društvo Hrvatski dom u ponedjeljak navečer organizirao je diskusiju tijekom koje se govorilo o Bosni i Hercegovini i aktualnim društveno-političkim promjenama.
Veliki broj Tuzlaka odazvao se stolu smatrajući da, u trenutku kada se govori o federalizaciji BiH, treba naglasiti položaj Hrvata iz sjeveroistočne Bosne.
Fra Petar Matanović, ugledni fratar koji je tijekom ratnih devedesetih godina trud i rad uložio u ostanak Hrvata na ovom području, bio je organizator okruglog stola.
Naglasio je kako se tijekom ratnih devedesetih godina slobodnije osjećao nego danas.
"Međutim, i danas nam još teže ide, jer ona politika koja se tada odvijala ratnim sredstvima nastavljena je i danas jednom perfidnom politikom. Ovih dana je došlo do toga da Bruxelles o nama raspravlja, odnosno raspravljaju hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Poruke su jasne – treba nam federalizacija, treba nam novi entitet, ali je jasno da ne znaju ni kako bi, ni šta bi ovdje organizirali", naglasio je fra Petar Matanović, smatrajući da europarlamentarci iz Hrvatske ne poznaju Bosnu i Hercegovinu.
"To i jeste problem. I ja bih volio da mi, koji ovdje živimo, jednostavno odbacimo tu ljušturu koja nam dolazi izvana. Prije nekoliko dana razgovarao sam sa jednim pravnikom koji živi u Zagrebu, a inače je iz Bosne. U svemu se slažemo, ali on mi kaže da bi se ljudi, kada bi Hrvati dobili kanal na hrvatskom jeziku, počeli vraćati. To me jako uznemirilo, pa sam ga morao pitati: 'Zašto ode cijela Slavonija, a ima deset hrvatskih televizija' ", ukazao je fra Petar Matanović.
Aktualna politička previranja u Bosni i Hercegovini, smatraju učesnici okruglog stola, razlog su za određenu zebnju i strah za dalje političke konflikte u BiH.
"Bosna i Hercegovina kao multietničko i multikulturalno društvo je stvarni potencijal. Ova zemlja bi kao takva trebala da se u funkcionalnom smislu fokusira na sistem vlasti kako bi građanima u budućnosti bilo bolje. Međutim, šta danas imamo? Ovakvo stanje podsjeća me na onaj film Gori vatra – kada u iščekivanju američkog predsjednika ljudi govore: 'Vratite nam djecu, gdje su nam djeca' ", rekao je Tomo Vidović, nekadašnji zastupnik Parlamenta Federacije BiH i predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona.
Stranke prerasle u interesne grupe
Tijekom okruglog stola govorilo se o položaju Hrvata u cijeloj BiH, ali posebice u Tuzlanskom kantonu. Naglašeno je da u Skupštini Tuzlanskog kantona nema niti jednog zastupnika hrvatske nacionalnosti, među 120 članova radnih tijela Skupštine.
Vehid Šehić, član nekadašnje Ekspertne skupine za novi Ustav Federacije BiH, kaže da se prema prijedlogu Ustava koji je uradila ekspertna skupina to ne bi moglo dogoditi.
"U Ustavu koji smo predložili, stavljena je obavezna kvota zastupljenosti tri ravnopravna naroda u općinskim ili gradskim vijećima, u kantonalnim skupštinama. Naime, ne može se desiti da nema poslanika jednog, drugog ili trećeg naroda. Ustav Ekspertne skupine spriječio je bilo kakav vid majorizacije i preglasavanja. Ali, to političkim elitama ne odgovara jer oni selektivno pristupaju Ustavu", rekao je Šehić, te upitao prisutne postoji li uopće moral u bosanskohercegovačkom društvu, posebice u politici.
Vehid Šehić: Političke elite selektivno pristupaju Ustavu
"Zato je važno reći da nema uspješne politike ako se ne veže za moralne vrijednosti. Ali to ne postoji u BiH. Pitam vas, postoje li političke stranke u Bosni i Hercegovini koje nude nešto novo? Ne postoje, jer su sve napustile svoju političku ideologiju i otišle u interesne grupe. To je činjenica, a ovi lijevi građanski sve su manje građanski. Zato su građani strašno razočarani. Ne vide alternativu jer svi su bili na vlasti, a svi su isto ponudili", zaključuje Vehid Šehić.
Hrvati Tuzle, kao i brojni građani, žive u stalnoj neizvjesnosti. Jedino je izvjesno da sve veći broj trajno odlazi iz ove zemlje. Malobrojni postaju sve malobrojniji, tako da je posebno Hrvata sve manje u Tuzlanskom kantonu.