Tužilaštvo BiH donijelo je naredbu o obustavi istrage u slučaju Dobrovoljačka za 14 osoba, potvrdio je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
„Protiv Ganić Ejupa, Efenedić Hasana, Backović Zaima, Divjak Jovana, Pušina Jusufa, Švrakić Emina, Vikić Dragana, Muslimović Fikreta, Topić Dževada, Berović Jovice, Jusupović Rešada, Kecman Jusufa, Dolan Damira i Hodžić Ibrahima jer je utvrđeno da u radnjama navedenih osumnjičenih nisu sadržana obilježja krivičnog djela. Nakon opsežne istrage, naredba o obustavi istrage protiv navedenih osumnjičenih donesena je na temelju 352 izjave svjedoka, te 412 materijalnih dokaza koji uključuju dokumente, videozapise, presretnute razgovore i druge dokazne materijale“, kazao je Grubešić.
Član Predsjedništva BiH tokom rata Ejup Ganić, koji je zbog slučaja Dobrovoljačka bio uhapšen u Londonu na zahtjev Srbije 2010. godine, prokomentarisao je obustavu istrage.
„Ja sam takvu odluku očekivao proteklih dvadesetak godina, koliko traje ta istraga. S druge strane, Dobrovoljačka jeste istorijski datum za BiH - i istorijski datum za Srbiju također, jer vjerovatno će istoričari zaključiti da je to bio dan kada je Bosna spašena od naglog pada, spašena kao država, a Srbija je ipak izgubila projekat velike Srbije“, ocijenio je Ganić.
Zaim Backović, koji je početkom rata bio pomoćnik komandanta Teritorijalne odbrane BiH, kaže da je sretan zbog ovakve odluke Tužilaštva jer će prestati tortura nad njim i njegovom porodicom.
„Ja sam presretan ne zbog sebe jer ja znam da nisam napravio ništa, ponajmanje zločin, nego presretan zbog porodice, koja je više od 10 godina trpjela presiju koja je vršena na nju kroz medijsku kampanju sa raznih strana“, kazao je Backović.
Iz Republike Srpske reakcije na ovu odluku su u skladu sa njihovim ranijim stavom da se pred Sudom BiH sudi, kako kažu, samo Srbima. Staša Košarac iz vladajućeg SNSD-a smatra da će ova odluka uticati na opstojnost BiH.
„Jer mislim da bi bilo moralno prije svega ići ka tome da svi oni koji su učinili ratne zločine u BiH konačno i odgovaraju. Nažalost, Tužilaštvo i Sud BiH su pokazali da su karcinomi BiH i još jedanput potvrdili da je BiH očigledno neodrživa zemlja“,“ kaže Košarac.
Istraga o Dobrovoljačkoj će se nastaviti
Janko Velimirović iz Centra za istraživanje ratnih zločina RS nada se da će Srbija i dalje proganjati one koje smatra odgovornim za zločine nad vojnicima JNA.
„Tužilaštvo je na sebe preuzelo veliku dozu odgovornosti za posljedice koje bi mogle uslijediti zbog reakcije zbog ovakve odluke. Ja sam za to da nakon ovakvog stava Tužilaštva BiH da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ne odustane od svoje procedure i da završi ono što je započeto“, ističe Velimirović.
Stjepan Kljujić, tadašnji član Predsjedništva RbiH, napominje da je Haški tribunal predmet Dobrovoljačka proslijedio Sudu BiH uz zaključak da je vojna kolona JNA tada bila legitimna meta napada i da nije bilo riječi o civilima.
„Prije svega, Haški tribunal je prije više godina donio takvu istu odluku jer borbe 2. i 3. maja 1992. godine bile su borbe za obranu države BiH i Sarajeva, pa i zgrade Predsjedništva ako hoćete. Tada je naš legalni predsjedavajući Predsjedništva Alija Izetbegović uhapšen, a Jugoslovenska armija je protivno zakonima i vlastite države ostala na našoj teritoriji. Kao što znate, 27. aprila 1992. godine tzv. lovćenskim ustavom stvorena je nova zajednica Jugoslavija - Crna Gora i Srbija. Svima je jasno da tu nije bilo zločina jer smo se mi branili. A s druge strane, Beograd poslije toga još uvijek ima potjernice koje je dao Interpolu za određena lica, među kojima se i ja nalazim“, naveo je Kljujić.
Tužilaštvo BiH je napomenulo da će istraga o Dobrovoljačkoj biti nastavljena dok se ne pronađu počinioci i odgovorni za ratni zločin za sedam ubijenih i 14 ranjenih osoba.
Inače, svih ranijih godina najviše manipulacija je bilo kada je riječ o broju ubijenih u Dobrovoljačkoj. Čak je i tadašnji zapovjednik JNA Milutin Kukanjac u jednom intervjuu o broju žrtava rekao:
„U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuo je jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka - Šuko Nurmela koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: ’Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači šest osoba je stradalo - od 261.“
Branka Trivić
Odluku Tužilaštva BiH da nastavi istragu u slučaju Dobrovoljačka, ali da obustavi istragu protiv osumnjičenih Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića i drugih lica, pošto je utvrđeno da u njihovim radnjama nema obeležja krivičnog dela, komentariše Nataša Kandić, čelnica Fonda za humanitarno pravo.
"Odluka o obustavljanju istrage u predmetu Dobrovoljačka protiv Ganića, Divjaka i još nekih je odluka tužilaštva u kojem je postupao međunarodni tužilac, tako da se to mora imati u vidu. Iskreno, protiv Divjaka ne znam kada je bilo tih elemenata koje su mogli biti veoma ozbiljne indicije na osnovu kojih bi dolazila u obzir bilo kakva optužba protiv njega. Lično mislim da se javnosti veoma detaljno objasniti obrazloženje međunarodnog tužioca u donošenju odluke o obustavljanju istrage. Mnogi za Dobrovoljačku ulicu vezuju i streljanje vojnika u parku, što se takođe dogodilo u maju, ali nema veze sa Dobrovoljačkom", kazala je Kandić i dodala da se svi dokazi moraju pažljivo da se prezentuju kako bi se razumela odluka.
"Ovaj slučaj je veoma osetljiv i može da dovede, upravo u ovom trenutku kad ima ozbiljnih indicija da može doći do sklapanja sporazuma između nadležnih tužilaštava Srbije i BiH u pogledu međunarodne pravne pomoći, mislim da to sve sada može da ima ponovo i jednu jaču političku dimenziju", rekla je Kandić za RSE.
Ona je ocenila da je politički pristup najmanje potreban i kada su u pitanju žrtve i kada su u pitanju ratni zločini.
Na upit da li to znači da očekuje pogoršanje odnosa dve zemlje, Kandić je odgovorila:
"Ja bih jako volela da to sve dobije jedan pravni nivo, ali imajući u vidu i da je danas objavljena vest da Tužilaštvo Republike Srbije ide sa predmetom ubistva starih bolesnih, nepokretnih, ljudi sa posebnim potrebama u Dvoru na Uni u avgustu 1995. godine, znači ponovo se pokreće jedan postupak protiv državljana druge države, bojim se da nikako da se nađe taj nivo i granica koja će da pomiri interese, da svaka država sudi svojim državljanima i da počne da vlada jedna konstruktivna saradnja među tužilaštvima da jedni drugima pomažu dokazima i da se potpuno izbegne taj politički nivo".
„Protiv Ganić Ejupa, Efenedić Hasana, Backović Zaima, Divjak Jovana, Pušina Jusufa, Švrakić Emina, Vikić Dragana, Muslimović Fikreta, Topić Dževada, Berović Jovice, Jusupović Rešada, Kecman Jusufa, Dolan Damira i Hodžić Ibrahima jer je utvrđeno da u radnjama navedenih osumnjičenih nisu sadržana obilježja krivičnog djela. Nakon opsežne istrage, naredba o obustavi istrage protiv navedenih osumnjičenih donesena je na temelju 352 izjave svjedoka, te 412 materijalnih dokaza koji uključuju dokumente, videozapise, presretnute razgovore i druge dokazne materijale“, kazao je Grubešić.
Član Predsjedništva BiH tokom rata Ejup Ganić, koji je zbog slučaja Dobrovoljačka bio uhapšen u Londonu na zahtjev Srbije 2010. godine, prokomentarisao je obustavu istrage.
Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva BiH: Dobrovoljačka jeste istorijski datum, jer vjerovatno će istoričari zaključiti da je to bio dan kada je Bosna spašena od naglog pada, spašena kao država, a Srbija je ipak izgubila projekat velike Srbije.
„Ja sam takvu odluku očekivao proteklih dvadesetak godina, koliko traje ta istraga. S druge strane, Dobrovoljačka jeste istorijski datum za BiH - i istorijski datum za Srbiju također, jer vjerovatno će istoričari zaključiti da je to bio dan kada je Bosna spašena od naglog pada, spašena kao država, a Srbija je ipak izgubila projekat velike Srbije“, ocijenio je Ganić.
Zaim Backović, koji je početkom rata bio pomoćnik komandanta Teritorijalne odbrane BiH, kaže da je sretan zbog ovakve odluke Tužilaštva jer će prestati tortura nad njim i njegovom porodicom.
„Ja sam presretan ne zbog sebe jer ja znam da nisam napravio ništa, ponajmanje zločin, nego presretan zbog porodice, koja je više od 10 godina trpjela presiju koja je vršena na nju kroz medijsku kampanju sa raznih strana“, kazao je Backović.
Iz Republike Srpske reakcije na ovu odluku su u skladu sa njihovim ranijim stavom da se pred Sudom BiH sudi, kako kažu, samo Srbima. Staša Košarac iz vladajućeg SNSD-a smatra da će ova odluka uticati na opstojnost BiH.
„Jer mislim da bi bilo moralno prije svega ići ka tome da svi oni koji su učinili ratne zločine u BiH konačno i odgovaraju. Nažalost, Tužilaštvo i Sud BiH su pokazali da su karcinomi BiH i još jedanput potvrdili da je BiH očigledno neodrživa zemlja“,“ kaže Košarac.
Istraga o Dobrovoljačkoj će se nastaviti
Janko Velimirović iz Centra za istraživanje ratnih zločina RS nada se da će Srbija i dalje proganjati one koje smatra odgovornim za zločine nad vojnicima JNA.
„Tužilaštvo je na sebe preuzelo veliku dozu odgovornosti za posljedice koje bi mogle uslijediti zbog reakcije zbog ovakve odluke. Ja sam za to da nakon ovakvog stava Tužilaštva BiH da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ne odustane od svoje procedure i da završi ono što je započeto“, ističe Velimirović.
Penzionisani general Jovo Divjak
Stjepan Kljujić, tadašnji član Predsjedništva RbiH, napominje da je Haški tribunal predmet Dobrovoljačka proslijedio Sudu BiH uz zaključak da je vojna kolona JNA tada bila legitimna meta napada i da nije bilo riječi o civilima.
„Prije svega, Haški tribunal je prije više godina donio takvu istu odluku jer borbe 2. i 3. maja 1992. godine bile su borbe za obranu države BiH i Sarajeva, pa i zgrade Predsjedništva ako hoćete. Tada je naš legalni predsjedavajući Predsjedništva Alija Izetbegović uhapšen, a Jugoslovenska armija je protivno zakonima i vlastite države ostala na našoj teritoriji. Kao što znate, 27. aprila 1992. godine tzv. lovćenskim ustavom stvorena je nova zajednica Jugoslavija - Crna Gora i Srbija. Svima je jasno da tu nije bilo zločina jer smo se mi branili. A s druge strane, Beograd poslije toga još uvijek ima potjernice koje je dao Interpolu za određena lica, među kojima se i ja nalazim“, naveo je Kljujić.
Tužilaštvo BiH je napomenulo da će istraga o Dobrovoljačkoj biti nastavljena dok se ne pronađu počinioci i odgovorni za ratni zločin za sedam ubijenih i 14 ranjenih osoba.
Inače, svih ranijih godina najviše manipulacija je bilo kada je riječ o broju ubijenih u Dobrovoljačkoj. Čak je i tadašnji zapovjednik JNA Milutin Kukanjac u jednom intervjuu o broju žrtava rekao:
„U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuo je jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka - Šuko Nurmela koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: ’Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači šest osoba je stradalo - od 261.“
Kandić: Nikako da se nađe granica između pravnog i političkog
Kandić: Nikako da se nađe granica između pravnog i političkog
Branka Trivić
Odluku Tužilaštva BiH da nastavi istragu u slučaju Dobrovoljačka, ali da obustavi istragu protiv osumnjičenih Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića i drugih lica, pošto je utvrđeno da u njihovim radnjama nema obeležja krivičnog dela, komentariše Nataša Kandić, čelnica Fonda za humanitarno pravo.
"Odluka o obustavljanju istrage u predmetu Dobrovoljačka protiv Ganića, Divjaka i još nekih je odluka tužilaštva u kojem je postupao međunarodni tužilac, tako da se to mora imati u vidu. Iskreno, protiv Divjaka ne znam kada je bilo tih elemenata koje su mogli biti veoma ozbiljne indicije na osnovu kojih bi dolazila u obzir bilo kakva optužba protiv njega. Lično mislim da se javnosti veoma detaljno objasniti obrazloženje međunarodnog tužioca u donošenju odluke o obustavljanju istrage. Mnogi za Dobrovoljačku ulicu vezuju i streljanje vojnika u parku, što se takođe dogodilo u maju, ali nema veze sa Dobrovoljačkom", kazala je Kandić i dodala da se svi dokazi moraju pažljivo da se prezentuju kako bi se razumela odluka.
"Ovaj slučaj je veoma osetljiv i može da dovede, upravo u ovom trenutku kad ima ozbiljnih indicija da može doći do sklapanja sporazuma između nadležnih tužilaštava Srbije i BiH u pogledu međunarodne pravne pomoći, mislim da to sve sada može da ima ponovo i jednu jaču političku dimenziju", rekla je Kandić za RSE.
Ona je ocenila da je politički pristup najmanje potreban i kada su u pitanju žrtve i kada su u pitanju ratni zločini.
Na upit da li to znači da očekuje pogoršanje odnosa dve zemlje, Kandić je odgovorila:
"Ja bih jako volela da to sve dobije jedan pravni nivo, ali imajući u vidu i da je danas objavljena vest da Tužilaštvo Republike Srbije ide sa predmetom ubistva starih bolesnih, nepokretnih, ljudi sa posebnim potrebama u Dvoru na Uni u avgustu 1995. godine, znači ponovo se pokreće jedan postupak protiv državljana druge države, bojim se da nikako da se nađe taj nivo i granica koja će da pomiri interese, da svaka država sudi svojim državljanima i da počne da vlada jedna konstruktivna saradnja među tužilaštvima da jedni drugima pomažu dokazima i da se potpuno izbegne taj politički nivo".