Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je zaprimilo informaciju o DNK nalazima nekompletnih posmrtnih ostataka dvije osobe koje je poslao Institut za nestale osobe BiH, a za koje je utvrđeno da pripadaju žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove pravosudne institucije u srijedu, 7. februara.
Radi se o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su pronađeni zabetonirani u fontani u dvorištu privatne kuće u Brčkom, što je utvrdio Institut za nestale osobe BiH nakon ekshumacije i DNK analize, kako je potvrđeno RSE iz Instituta 30. januara.
Ekshumacija posmrtnih ostataka je urađena 21. septembra prošle godine u dvorištu kuće ljekara Nebojše Mraovića u Brčkom.
Ostaci u dvorištu brčanskog ortopeda zakopani su prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgradio betonsku fontanu.
Kako se navodi u odgovoru Tužilaštva BiH na upit RSE, predmet koji se odnosi na proces ekshumacije i identifikacije u radu je u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH.
"Što se tiče samog načina skrivanja i pronalaska posmrtnih ostataka, Tužilaštvo BiH će zajedno sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu –SIPA, koja je već izvršila određene provjere u vezi sa navedenim, u narednom periodu donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu, potrebnim radi donošenja tužilačke odluke", dodaje se u odgovoru.
Mraović je ranije za RSE rekao da ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za "planiranje operacija".
"Ja sam ih koristio u bolnici, koristio za planiranje operacija, oni su valjali stotinama ljudi", rekao je u septembru za RSE, ne objašnjavajući na koji način ih je koristio.
Pročitajte i ovo: Ljekar iz Brčkog koji je skrivao kosti žrtava genocida i dalje radi s pacijentimaIz Instituta za nestale osobe BiH je krajem januara rečeno da su dijelovi ostataka "žrtava već ranije identifikovani i ukopani u Potočarima, te da će porodice tek biti obaviještene".
Prema Krivičnom zakonu Brčko distrikta, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Kazne su iste u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj moguća zatvorska kazna do dvije godine.
Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.
Skoro tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.