Broj sudskih slučajeva širom svijeta povezanih s klimatskim izazovima udvostručio se u posljednjih pet godina. Trenutno se vodi preko 2.000 takvih slučajeva protiv država, vlada i kompanija.
Najnoviji pokušaj da se sudskim putem osigura klimatska pravda uključuje šestoro mladih Portugalaca koji su tužili 32 zemlje pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR), jer nisu učinile dovoljno da zaustave globalno zagrijavanje.
Pobjeda bi bila istorijska prekretnica u sporovima o klimatskim promjenama jer bi povećala šanse drugim klimatskim tužbama širom svijeta i natjerala zemlje da ubrzaju klimatske ambicije, pišu svjetski mediji.
Ugrožena ljudska prava
Šest Portugalaca, starosti između 11 i 24 godine, zatražilo je u srijedu, 27. septembra, pravno obavezujuću odluku ECHR koja bi primorala države da djeluju u borbi protiv klimatskih promjena, javio je Rojters (Reuters).
Podnosioci tužbe tvrde da klimatske promjene ugrožavaju njihova prava, uključujući život, fizičko i mentalno zdravlje.
Jedan od šestoro Portugalaca, 15-godišnji Andre Oliveira, ranije je rekao da je njihov cilj bio da natjeraju vlade da "učine ono što su obećale da će učiniti", pozivajući se na Pariški sporazum iz 2015. godine o smanjenju emisija kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na dva stepena Celzijusa.
Trenutne politike ne bi ispunile nijedan cilj, ukazuje Rojters na zaključke Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda za klimatske promjene.
"Bez hitne akcije za smanjenje emisija, (mjesto) u kojem živim uskoro će postati nepodnošljiva peć", rekao je drugi aplikant, 20-godišnji Martim Agostinho, koji je iz centralne portugalske regije Leiria, gdje je u požarima 2017. smrtno stradalo više od 100 ljudi.
Slučaj pokrenut u septembru 2020. protiv 27 država članica EU, kao i Britanije, Švicarske, Norveške, Rusije i Turske je, naglašava Rojters, najveći predmet koji je ikada vođen pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Više od 80 advokata zastupa optužene zemlje, dok podnosioce tužbe zastupa šest advokata uz podršku Mreže za globalnu pravnu akciju (Global Legal Action Network, GLAN) sa sjedištem u Britaniji.
Pravni tim koji zastupa Portugal iznio je sudu tvrdnju da je zemlja bila posvećena borbi protiv klimatskih promjena i da podnosioci predstavke nisu pružili dokaze o njihovom direktnom uticaju na njih. Britanija tvrdi da je slučaj "neprihvatljiv" iz različitih razloga, uključujući jurisdikciju.
U znak podrške, dodaje Rojters, ljudi svih uzrasta okupili su se u srijedu ispred suda u Strazburu držeći transparente na kojima je pisalo "Stani uz mlade" i "Navijamo za vas".
'Odbrana' Evropske komisije
Dok pravni tim mladih Portugalaca tvrdi da su nedovoljni klimatski ciljevi 32 vlade direktno odgovorni za brzo degradiranje kvaliteta života mladih ljudi u Evropi i svijetu, Evropska komisija je dobila dozvolu da interveniše u slučaju pred ECHR kao treća strana, ističe Juronjuz (Euronews).
Pročitajte i ovo: Naučnici upozoravaju da 'zdravlje' Zemlje slabiU svojim pisanim zapažanjima iznesenim pred sudom Komisija tvrdi da Evropska unija (EU) "predvodi napore za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma postavljajući sebi još ambicioznije ciljeve za emisije s efektom staklene bašte i nadilazeći minimum koji je neophodan za ispunjavanje svojih obaveza prema tom sporazumu".
EU se također poziva na nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) svojih država članica, kao dokaz njihove mape puta za ublažavanje razornih posljedica klimatskih promjena.
Međutim, naglasio je evropski televizijski kanal, pojedine zemlje, uključujući Francusku i Njemačku, nedavno su propustile rok EU za ažuriranje svojih NECP-a, dok industrija također upozorava da će EU propustiti svoje ciljeve zelene energije do 2030. godine.
Slučaj pred Sudom u Strazburu dolazi kada druge evropske zemlje, poput Velike Britanije, povlače ključne klimatske politike, uključujući odlaganje postepenog ukidanja automobila na dizel i benzin za pet godina do 2035., naglasio je Juronjuz.
Alarm za promjenu politike
S druge strane, ističe BBC, šestero mladih ljudi koji tuže 32 vlade, tvrde da su šumski požari koji se događaju u Portugalu svake godine od 2017. direktna posljedica globalnog zagrijavanja.
Naglašavaju da su iskusili značajne posljedice klimatskih promjena, posebno zbog ekstremnih temperatura u Portugalu koje ih prisiljavaju da provode vrijeme u zatvorenom prostoru i ograničavaju njihovu sposobnost spavanja, koncentracije ili vježbanja. Neki također pate od eko-anksioznosti, alergija i respiratornih stanja uključujući astmu.
Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, koja je intervenisala u slučaju kao treća strana, kaže da ovaj slučaj ima potencijal da odredi kako se države bave klimatskim pitanjima i ljudskim pravima.
Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović
"To je zapravo alarm državama članicama, međunarodnim organizacijama, svima nama koji imamo posebnu priliku da pokažemo da nam je stalo, i da to nisu samo riječi na papiru. Nije samo označiti kvadratić i reći da smo za ovu ili onu rezoluciju. Radi se o promjeni naše politike", rekla je ona za BBC.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava bi pravno obavezala 32 vlade da pojačaju svoje klimatske akcije a također bi uticala na domaće sudove koji su tražili smjernice od ECHR-a u slučajevima u vezi s klimatskim promjenama, istakao je BBC, dodajući da se konačna odluka suda očekuje za devet do 18 mjeseci.
'Slučaj Davida i Golijata'
Nakon saslušanja u srijedu, Veliko vijeće suda su Strazburu će najprije odlučiti o prihvatljivosti slučaja, budući da su zahtjevi podneseni direktno ECHR-u, a da se mladi Portugalci koji su podnijeli tužbu prethodno nisu obratili domaćim sudovima, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Oni tvrde da bi pokušaj pokretanja odvojenih slučajeva u sve 32 zemlje bio "pretjeran i nesrazmjeran teret" za pitanje koje zahtijeva hitnu pažnju. Izvor iz ECHR-a potvrdio je da se radi o "jedinstvenom slučaju" u smislu broja zemalja koje su na meti jedne žalbe, dodaje AFP.
"Ovo je zaista slučaj Davida i Golijata", rekao je Gearoid O Cuinn, direktor Mreže za globalnu pravnu akciju (GLAN), naglasivši da nikada prije "toliko zemalja nije moralo da se brani ni na jednom sudu bilo gdje u svijetu".
ECHR ranije nije donosio odluke o obavezama članica u vezi s klimatskim promjenama, ističe AFP, dodajući da je sud u martu ispitao još dva klimatska slučaja koji se odnose na Francusku i Švicarsku, iako još nije donesena nijedna presuda.
Pročitajte i ovo: Pred Evropskim sudom prvi slučajevi o uticaju klimatskih promjena na ljudska pravaInače, naglašava Frans pres, aktivisti se sve više obraćaju sudovima kako bi natjerali vlade da učine više u borbi protiv klimatskih promjena. U avgustu je sud u američkoj državi Montana presudio u korist grupe mladih ljudi koji su optužili vlasti za kršenje njihovih prava na čistu životnu sredinu.
Podaci Programa UN-a za životnu sredinu pokazuju da je broj sudskih slučajeva širom svijeta povezanih s klimatskim izazovima udvostručio se između 2017. i 2022. godine.
Više od dvije hiljade tužbi
Sudski sporovi u vezi s klimatskim promjenama pokazuju se, kako ističe CNN, kao sve popularniji alat za pokušaj prisiljavanja vlada da donesu mjere za smanjenje zagađenja i spriječe katastrofalne nivoe zagrijavanja.
Čak i ako se ispoštuju trenutne klimatske politike, svijet je i dalje na putu zagrijavanja za više od 2,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa do kraja stoljeća, ukazuje američki televizijski kanal na upozorenja stručnjaka, dodajući da se planeta već zagrijala za oko 1,2 stepena, dok su posljedice jasne.
Samo ove godine zabilježeni su rekordni toplotni talasi, nezapamćeni požari i katastrofalne poplave. Zbog toga se, naglasio je CNN, ljudi obraćaju sudovima.
Prema Sabin Centru, postoji više od 2.400 tužbi u vezi s klimatskim promjenama širom svijeta, a svake sedmice ih je sve više.
Ukoliko bi Evropski sud za ljudska prava presudio u korist optužbe, to bi, naglašava CNN, prisililo 32 zemlje da ubrzaju svoje klimatske ambicije dok bi presuda također predstavljala ogroman poticaj za druge klimatske tužbe širom svijeta.