Premijer Republike Turske Binali Jildirim (Yildirim) boravi u četvrtak i petak u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Na pres-konferenciji u Sarajevu predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je rekao da će se finalizirati sporazum o slobodnoj trgovini prema kojem će najmanje na pet godina garantirati izvoz mesa iz BiH. Također, bit će produženi rokovi za realizaciju kredita iz oblasti poljoprivrede, posebno za povratnike, te će se nastaviti ekonomska suradnja u smislu privlačenja novih turskih investicija.
Zvizdić je ponovio da je Turska među prvih deset investitora u Bosni i Hercegovini, te da razmjene između dvije zemlje iznosi 1,2 milijarde maraka, a da je cilj dvije milijarde maraka.
Predsjednik Vlade Turske Binali Jildirim rekao je u obraćanju novinarima da Turska podržava put Bosne i Hercegovine prema NATO-u i da želi povećati broj investitora u BiH što će, prema njegovim riječima, otvoriti nova radna mjesta.
Jildirim je najavio i dolazak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) polovinom godine u Sarajevo i tom prilikom se očekuje "potpisivanje deset sporazuma" i unapređenje ekonomske suradnje između BiH i Turske.
Turski premijer se zahvalio Bosni i Hercegovini na podršci prilikom pokušaja vojnog udara u Turskoj.
"U Turskoj se nastavlja izvođenje pred sud svih članova koji su učestvovali u pokušaju vojnog udara, ali organizacija FETO (Fettulahci / Hizmet / PDY / Paralelna državna struktura koja je proglašena terorističkom zajedno sa svim njezinim firmama, medijima ili školama, op. a.) djeluje u više od 160 zemalja. Jedna od zemalja u kojoj djeluju pristalice ove organizacije je i Bosna i Hercegovina, gdje posebno djeluju u sektoru obrazovanja", naveo je turski premijer.
"Zahvaljujem se vlastima BiH koje su učinile određene korake da bi se spriječilo njihovo djelovanje, kako u sektoru obrazovanja tako i u poslovnom sektoru, ali mi znamo da se njihove aktivnosti još nastavljaju i zbog toga želimo da se nastave napori BiH u rješavanju ovog problema", dodao je Binali Jildirim.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je da u potpunosti podržavaju legalno izabrane organe i institucije Turske. Podsjetio je da su to institucije BiH uradile i odmah poslije pokušaja državnog udara "kad smo podržali legalno izabranog predsjednika, premijera, Vladu Turske i sve njene institucije u borbi protiv svih oblika ekstremizma, terorizma i svih terorističkih organizacija koje mogu ugroziti samu stabilnost Turske".
"Što se tiče BiH, mi ćemo nastaviti raditi i sa institucijama Republike Turske i u skladu, naravno s našim zakonima i u skladu sa zakonima BiH spriječiti bilo kakvo djelovanje koje može ugroziti stabilnost BiH ili na bilo koji način poremetiti prijateljske odnose između BiH i Turske. To je naše potpuno jasno opredjeljenje i mi ćemo vrlo oprezno i pomno nastaviti djelovati u tom smislu i dalje podržavati legalne organe Turske", dodao je Zvizdić.
U turskoj delegaciji su i zamjenik premijera Redžep Akdag (Recep), šef diplomacije Mevlut Čavušolu (Cavusoglu), ministar ekonomije Nihat Zejbekči (Zeybekci), transporta Ahmet Arslan, ali i predsjedavajući parlamentarne grupe turske vodeće AK Partije (Partija pravde i razvoja) Nači Bostanči (Naci Bostanci) te nekoliko njenih zastupnika.
Turski premijer došao je na poziv predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Zvizdić je najavio da će fokus razgovora biti na ekonomiji i novim ulaganjima u sektoru energetike-hidroelektranama i termoelektranama na ugalj, namjenskoj/vojnoj industriji, izgradnji nagoviještenih brzih cesta od Sarajeva do Beograda i novim dionicama autoceste na Koridoru Vc te turizmu.
Spomenuo je i razgovore o mogućnosti da turski avioprijevoznik Turkish Airlines osnuje kćerku firmu u Sarajevu. To bi bio treći pokušaj osnivanja "domaće" aviokompanije u Federaciji BiH, nakon što je 2003. ugašena Air Bosna da bi 2005. bio osnovan BH Airlines i 2008. prepušten upravo Turkish Airlinesu koji je obećao dokapitalizaciju. Turski "strateški partner", kako je tad predstavljen javnosti, ubrzo se povukao, a BH Airlines je 2016. završio u stečaju s dugom većim od 42 miliona maraka.
Neispunjena obećanja
Sve ekonomske teme, prema riječima Zvizdića trebala bi pratiti i jača saradnja u oblasti kulture, obrazovanja i nauke. To podrazumijeva prijenos znanja, no sigurno je da će tema biti i nezatvaranje obrazovnih institucija koje su (bile) u vlasništvu članova organizacije Fetulaha Gulena (Fethullah), iako to nitko nije želio službeno potvrditi.
Ovaj imam živi u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama i nekad je bio jako blizak današnjem turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu, a danas su "smrtni neprijatelji", posebno nakon neuspjelog državnog udara u Turskoj u julu 2016. godine kad je Gulenova organizacija Fettulahci / FETO / Hizmet / PDY / Paralelna državna struktura proglašena terorističkom zajedno sa svim njezinim firmama, medijima ili školama.
U Turskoj su smijenjene s pozicija ili izbačene s posla te uhapšene hiljade Gulenovih navodnih pristalica, među kojima su brojni vojni i policijski oficiri, ali i, naprimjer, sportski radnici, dok je država preuzela svu njegovu imovinu.
Kampanja "progona gulenovaca" se prelila u skoro sve zemlje svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini i regiji, organizirani su mitinzi podrške turskim vlastima, ali i tribine i gostovanja turskih diplomata i dužnosnika.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sarajevo: Obrazovne institucije Bosna Sema
Sad već bivši ambasador Turske u BiH Džihad Erginaj (Jihad Erginay) je isticao da "teroristička organizacija FETO ima svoje veze u inozemstvu" dok su (pro)turski mediji, uključujući i zvaničnu novinsku agenciju Anadolija koja od 2012. godine ima dopisništvo i u BiH, prenosili izjave u kojima se pozivalo na zatvaranje i zabranu rada pojedinih firmi navodno povezanih s "Gulenovom ideologijom".
"Mi smo vlastima u Bosni i Hercegovini dali spisak FETO obrazovnih institucija", naglasio je Erginajiev nasljednik Haldun Koč (Koc) s čijim dolaskom se kampanja protiv "ustanova povezanih s teroristima FETO-a" zaoštrila.
U fokus su stavljene Bosna Sema obrazovne institucije, osnovane u godinama poslije rata u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću. Ukupno po četiri vrtića i osnovne škole, pet srednjih škola/koledža te Internacionalni univerzitet Burch smješten na Ilidži kod Sarajeva njihova uprava je prvo ponudila Islamskoj zajednici BiH kao vakuf (zadužbinu).
Rijaset (poglavarstvo) vrhovne organizacije muslimana je to odbio, kako je saopćeno, zbog navodnog kreditnog zaduženja tih obrazovnih institucija, a što je u suprotnosti sa šerijatom.
Erdoanove duhovne granice
Ostalo je pitanje je li riječ o poštivanju islamskog zakonika ili je to bio početak podilaženja turskim vlastima koje se nastavilo poništavanjem odluke Gradskog vijeća Grada Sarajeva da Plaketu Grada Sarajeva iz oblasti obrazovanja za 2016. dodijeli Aliju Lafčioluu (Lafcioglu), profesoru Bosna Sema obrazovnih institucija.
I ove godine je Grad Sarajevo, na čijem čelu je SDA-ov (Stranka demokratske akcije) gradonačelnik Abdulah Skaka, priredio skandal odlukom da se Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva ne uruči turskom nobelovcu i oštrom kritičaru Erdoana, piscu Orhanu Pamuku, već bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću koji ju je, zasad, odbio primiti.
Vrtići i škole i univerzitet, čija se ukupna vrijednost procjenjivala na oko 120 miliona maraka (60 miliona eura) željeli su u javnosti skinuti etiketu "turskih", a posebno "Gulenovih" škola pa su krajem novembra 2016. postale "američke".
Prodane su investicijskom fondu US Global Invest LLC koju su (pro)turski mediji u Bosni i Hercegovini predstavili također kao Gulenov, no one su sve nastavile raditi i dalje se razvijati u skladu s bh. zakonodavstvom.
Redžep Tajip Erdoan u posjeti Sarajevu i BiH 2015. godine
SDA potpisala je brojne protokole o saradnji sa "sestrinskom" Erdoanovom AK Partijom koja je za ovu godinu najavila i otvaranje ureda u Sarajevu.
Predsjednik SDA i predsjedavajući član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović više puta posljednjih godina istaknuo da je njegov otac Alija današnjem turskom predsjedniku Erdoanu "ostavio Bosnu u amanet", odnosno u nasljedstvo i brigu.
Izetbegović i Erdoan su se samo u posljednje tri godine - što zvanično, što nezvanično, što na raznim konferencijama u svijetu - sastali više od 20 puta. O kakvoj podršci je riječ govori i to da se Izetbegović s promocije knjige o Erdoanu u Visokom 2014. uključio preko video zida na predizborni skup AK Partije i tom prilikom nazvao Erdoana "našim vođom" dodavši kao je njegova pobjeda "pobjeda svih muslimana na svijetu".
Međutim, njihovi kritičari na pitanje "Gulenovih ustanova" u BiH često gledaju kao na jedno od neispunjenih Izetbegovićevih obećanja Erdoanu. Posebno ako se zna da su u drugim, istina autoritarnim zemljama poput Uzbekistana i Azerbajdžana, "Gulenove škole" silom zakona predane novoosnovanoj Fondaciji Maarif.