Većina islamskih zemalja s Bliskog i Dalekog istoka, kao i zemlje Zakavkazja, žele da investiraju u Hrvatsku. No jedine dosad realizovane investicije su iz Turske, potvrđuje savjetnik hrvatskog ministra gospodarstva, Ante Toni Ramljak.
„Mislim da postoji veliki interes zemalja istočnog svijeta i da se jako puno razgovara sa čelnicima tih zemalja oko ulaganja u Hrvatsku, ali do sada je konkretno najviše investicija u Hrvatskoj napravila Turska", kaže Ramljak.
Turska je, u 2012., s uloženih 80 milijuna eura, bila na trećem mjestu po direktnim ulaganjima u Hrvatsku, a ove je godine čak druga, ističe Ramljak:
„Kupili su u Dubrovniku palaču, Hotel Libertas, nekoliko marina na obali. To su sve ulaganja, koja su turski investitori, napravili u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj.“
Ramljak tvrdi da su i dalje vrlo aktualni razgovori s Quatarom o ulaganjima u termo i hidrocentrale, a posebno u LNG terminal na Krku, otkuda katarski investitori žele distribuirati plin po cijeloj srednjoj Europi.
Hrvatsku je početkom ovog tjedna posjetio i predsjednik Azerbejdžana, Ilhan Alyjev.
„Azerbejdžan je pokazao jako veliki interes u ulaganje u energetiku i turizam, lučku infrastrukturu, cestovnu željezničku mrežu i tako dalje", kaže Ramljak.
Osim aktualnog državnog vrha i hrvatskih gospodarstvenika, sa azerbejdžanskim se predsjednikom u Zagrebu susreo i bivši hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić, koji godinama pokušava otvoriti vrata i pospješiti gospodarsku suradnju s arapskim i zakavkaskim zemljama. Mesić kaže da je ovaj put u Zagrebu, s Alyjevim razgovarao čak dva puta, uz ostalo, i o ulaganjima u turizam:
„Interes za Jadran postoji, a sada su došli do informacija da mi još imamo hotela koji su razoreni u prošlom ratu. Te hotele može se preuzimati ili kupiti.“
Mediji posebno spominju hotelski kompleks bivše JNA u Kuparima. No, i dosad je, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny, bilo dosta razgovora i političkih kontakata, ali na tome je, uglavnom, i ostajalo:
„Ekonomski modeli su različiti, i pristupi i kriteriji za izbor investicija. Ima dosta političkih konotacija. Rekao bih da od tih velikih priča, uključujući i ove kontakte sa Azerbejdžanom, po mom mišljenju, neće biti u budućnosti mnogo toga realizirano", ocjenjuje Novotny.
Pogled ka EU i SAD
Vanjskopolitički savjetnik bivšeg predsjednika Mesića, Tomislav Jakić, kaže da do realizacije investicijskih interesa iz islamskih zemalja ne dolazi iz dva razloga:
Rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu, Aldin Dugonjić, o dolasku prve islamske banke u Hrvatsku:
„Nedavno je bila vijest u medijima da dolazi prva islamska banka u Hrvatsku, ali to je neprovjerena informacija. Trebalo bi prvo promijeniti određene zakone u Republici Hrvatskoj jer naši zakoni ne poznaju taj tip bankarstva. Ako postoje u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, zašto ih ne bi imali u Hrvatskoj? Puno bi onda bilo lakše osigurati neke investicije od investitora koji poznaju jedino takav način poslovanja i jedino tako žele poslovati.“
Činjenica da je Qatar-airwawes došao u Hrvatsku, samo potvrđuje da s njihove strane postoji interes, ali zasad je, ističe Dugonjić, jedina katarska investicija u Hrvatskoj - financiranje izgradnje Islamskog centra u Rijeci:
„Oni jesu investirali najviše u izgradnju samoga Centra, ali drugih investicija na žalost nema.“
Iza ekonomskog interesa, često stoji politički, pa i vjerski. Vrlo su rijetke investicije koje u sebi nose isključivo gospodarski interes, pogotovo ako investicije dolaze iz zemalja u kojima korporativni kapitalizam nije još dovoljno razvijen i
prevladava državno kontrolirani sustav - naglašava ekonomski analitičar Novotny:
„Kontakti sa hrvatskim najvišim dužnosnicima su ipak visoko političke prirode, koja onda ima razne motive. Jedanput je motiv ulazak preko Hrvatske na evropsko tržište, drugi je čisto politički, pa će onda biti vjerojatno i vjerski. Ne mogu reći da sam vidio investicije koje bi bile na razini motiva kooperativne naravi.“
Naravno da s investicijama idu i različiti interesi, ali, u prvom je redu, uvijek ekonomski - zaključuje sveučilišni profesor, Mladen Vedriš:
„Hrvatska, obzirom na svoju konfiguraciju, potencijalno ima određenih mogućnosti za privlačenje investicija koje predstavljaju određeni most između EU, kao najvećeg organiziranog tržišta, i ostatka svijeta. I u tom kontekstu treba gledati najave oko LNG terminala na Krku. Da li će neko investirati kod nas, prvenstveno treba da budu ekonomski interesi.“
Savjetnik ministra gospodarstva, Ante Ramljak, također smatra da je interes islamskih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, osobito Turske, pojačan i skorim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, preko koje žele doprijeti na to golemo tržište:
„Mislim da je to jedan od glavnih razloga zbog čega je takav interes sve veći iz tih zemalja", zaključuje Ramljak.
„Mislim da postoji veliki interes zemalja istočnog svijeta i da se jako puno razgovara sa čelnicima tih zemalja oko ulaganja u Hrvatsku, ali do sada je konkretno najviše investicija u Hrvatskoj napravila Turska", kaže Ramljak.
Turska je, u 2012., s uloženih 80 milijuna eura, bila na trećem mjestu po direktnim ulaganjima u Hrvatsku, a ove je godine čak druga, ističe Ramljak:
„Kupili su u Dubrovniku palaču, Hotel Libertas, nekoliko marina na obali. To su sve ulaganja, koja su turski investitori, napravili u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj.“
Ramljak tvrdi da su i dalje vrlo aktualni razgovori s Quatarom o ulaganjima u termo i hidrocentrale, a posebno u LNG terminal na Krku, otkuda katarski investitori žele distribuirati plin po cijeloj srednjoj Europi.
Hrvatsku je početkom ovog tjedna posjetio i predsjednik Azerbejdžana, Ilhan Alyjev.
„Azerbejdžan je pokazao jako veliki interes u ulaganje u energetiku i turizam, lučku infrastrukturu, cestovnu željezničku mrežu i tako dalje", kaže Ramljak.
Osim aktualnog državnog vrha i hrvatskih gospodarstvenika, sa azerbejdžanskim se predsjednikom u Zagrebu susreo i bivši hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić, koji godinama pokušava otvoriti vrata i pospješiti gospodarsku suradnju s arapskim i zakavkaskim zemljama. Mesić kaže da je ovaj put u Zagrebu, s Alyjevim razgovarao čak dva puta, uz ostalo, i o ulaganjima u turizam:
„Interes za Jadran postoji, a sada su došli do informacija da mi još imamo hotela koji su razoreni u prošlom ratu. Te hotele može se preuzimati ili kupiti.“
Mediji posebno spominju hotelski kompleks bivše JNA u Kuparima. No, i dosad je, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny, bilo dosta razgovora i političkih kontakata, ali na tome je, uglavnom, i ostajalo:
„Ekonomski modeli su različiti, i pristupi i kriteriji za izbor investicija. Ima dosta političkih konotacija. Rekao bih da od tih velikih priča, uključujući i ove kontakte sa Azerbejdžanom, po mom mišljenju, neće biti u budućnosti mnogo toga realizirano", ocjenjuje Novotny.
Pogled ka EU i SAD
Vanjskopolitički savjetnik bivšeg predsjednika Mesića, Tomislav Jakić, kaže da do realizacije investicijskih interesa iz islamskih zemalja ne dolazi iz dva razloga:
Tomislav Jakić
„Prvi je opća tromost i inertnost kada je u pitanju reakcija na iskazanu volju potencijalnih stranih ulagača, kojima, ne da ne izlazimo u susret, nego im postavljamo nemoguće uvjete. Druga je jedna gotovo samoubojstvena isključiva usmjerenost prema EU i SAD.“Rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu, Aldin Dugonjić, o dolasku prve islamske banke u Hrvatsku:
„Nedavno je bila vijest u medijima da dolazi prva islamska banka u Hrvatsku, ali to je neprovjerena informacija. Trebalo bi prvo promijeniti određene zakone u Republici Hrvatskoj jer naši zakoni ne poznaju taj tip bankarstva. Ako postoje u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, zašto ih ne bi imali u Hrvatskoj? Puno bi onda bilo lakše osigurati neke investicije od investitora koji poznaju jedino takav način poslovanja i jedino tako žele poslovati.“
Činjenica da je Qatar-airwawes došao u Hrvatsku, samo potvrđuje da s njihove strane postoji interes, ali zasad je, ističe Dugonjić, jedina katarska investicija u Hrvatskoj - financiranje izgradnje Islamskog centra u Rijeci:
„Oni jesu investirali najviše u izgradnju samoga Centra, ali drugih investicija na žalost nema.“
Iza ekonomskog interesa, često stoji politički, pa i vjerski. Vrlo su rijetke investicije koje u sebi nose isključivo gospodarski interes, pogotovo ako investicije dolaze iz zemalja u kojima korporativni kapitalizam nije još dovoljno razvijen i
prevladava državno kontrolirani sustav - naglašava ekonomski analitičar Novotny:
„Kontakti sa hrvatskim najvišim dužnosnicima su ipak visoko političke prirode, koja onda ima razne motive. Jedanput je motiv ulazak preko Hrvatske na evropsko tržište, drugi je čisto politički, pa će onda biti vjerojatno i vjerski. Ne mogu reći da sam vidio investicije koje bi bile na razini motiva kooperativne naravi.“
Naravno da s investicijama idu i različiti interesi, ali, u prvom je redu, uvijek ekonomski - zaključuje sveučilišni profesor, Mladen Vedriš:
„Hrvatska, obzirom na svoju konfiguraciju, potencijalno ima određenih mogućnosti za privlačenje investicija koje predstavljaju određeni most između EU, kao najvećeg organiziranog tržišta, i ostatka svijeta. I u tom kontekstu treba gledati najave oko LNG terminala na Krku. Da li će neko investirati kod nas, prvenstveno treba da budu ekonomski interesi.“
Savjetnik ministra gospodarstva, Ante Ramljak, također smatra da je interes islamskih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, osobito Turske, pojačan i skorim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, preko koje žele doprijeti na to golemo tržište:
„Mislim da je to jedan od glavnih razloga zbog čega je takav interes sve veći iz tih zemalja", zaključuje Ramljak.