Evo nekih od pitanja koja podupiru veze između turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, koji će se sastati u srijedu u Rusiji na marginama samita BRICS-a, grupi prema kojoj je Turska, inače članica NATO-a, pokazala interes za pridruživanje.
Poštovanje, ali uz oprez
Odnosi između dugogodišnjeg turskog i ruskog predsjednika ponekad su napeti, ali su obojica odbili američki uticaj i na različite načine oblikovali vojne sukobe od Južnog Kavkaza do onih u Siriji i Sjeverne Afrike.
Erdogan je rekao da je njegov odnos s Putinom zasnovan na "zajedničkom razumijevanju, međusobnom povjerenju i poštovanju".
Putin je, pak, Erdogana nazvao "snažnim liderom" i "pouzdanim" partnerom, ali je istovremeno kazao da s njim nije uvijek lako sarađivati.
Njihove dvije zemlje, obje sa obalama Crnog mora, proširile su saradnju u trgovini, turizmu i energetici od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu, iako se Turska protivila intervenciji Moskve, dok je Kijevu dala dronove za napad.
Vojna sila Rusija i regionalna sila Turska podržavale su suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Libiji i nisu uvijek bile na istoj strani u sukobima između Jermenije i Azerbejdžana u vezi sa regionom Nagorno-Karabah.
U Siriji, Putin je podržao predsjednika Bašara el Asada, dok je Erdogan podržao pobunjeničke borce.
Kako bi spriječili prijetnju direktnog sukoba početkom 2020. godine, oni su postigli jedan od sporazuma o prekidu vatre nakon što su 34 turska vojnika ubijena u vadušnom napadu u Idlibu, gdje su patrolirali ruski avioni.
Turska je 2019. naljutila svoje saveznike u NATO-u kupovinom ruskih raketa S-400, sistema protivvazdušne odbrane za koji je Alijansa upozorila da nije kompatibilan sa njenim sistemima, te da predstavlja sigurnosni rizik.
Kao odgovor, Washington je uveo sankcije turskoj odbrambenoj industriji i isključio je iz programa borbenih aviona F-35, gdje je ona proizvođač i kupac.
Ankara od tada ne koristi sistem S-400, iako navodi da je spreman.
Energetika, izbori i devizne rezerve
Kada su cijene energije skočile sa ruskom invazijom na Ukrajinu početkom 2022., Turska je morala da uvozi gotovo sve za svoje energetske potrebe, dok je njenu ekonomiju pogodio kolaps valute koji je potaknuo inflaciju i smanjio devizne rezerve.
Rusija, najveći dobavljač gasa Turske, pružila je Ankari pomoć dopuštajući joj odgodu plaćanje uvoza gasa do 2024. godine, što je potez za koji su izvori rekli da pokriva do četiri milijarde dolara u plaćanjima.
Sporazum je pomogao turskim vlastima da zadrže dovoljno rezervi za stabilizaciju lire do izbora u maju 2023. na kojima je Erdogan tijesno pobijedio. Nakon toga, valuta je dosegla nove minimalne nivoe.
Vaš browser nepodržava HTML5
Erdogana ne brine kolaps turske valute
Neposredno pred izbore, Erdoganov protivkandidat optužio je Rusiju za miješanje u unutrašnja pitanja Turske i rekao da njegova stranka ima dokaze – pritom ne otkrivajući nijedan – da stoji iza objavljivanja "deep fake" online sadržaja.
I Kremlj i Erdogan odbacili su te optužbe i nastavili da šire energetsku saradnju, uključujući u turskoj nuklearnoj elektrani Akkuyu. Ruska agencija za nuklearnu energiju Rosatom izgradila je elektranu, čije je otvaranje odgođeno nakon što je Njemačka uskratila isporuku ključnih dijelova.
Putin je 2022. godine predložio stvaranje ruskog "gasnog čvorišta" u Turskoj koje bi joj pomoglo da preusmjeri izvoz, nakon što su evropske zemlje ograničile uvoz zbog rata u Ukrajini.
Turska pregovara o tom prijedlogu i mogla bi iskoristiti svoju opsežnu gasnu infrastrukturu kako bi postala alternativni snabdjevač za zemlje poput Bugarske, Mađarske i Moldavije, sa kojima je 2023. potpisala zasebne ugovore.
čitajte Šta kada prestane isporuka ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine?Sankcije, trgovina i oligarsi
Turska se protivi sankcijama Rusiji, te je otvorila svoja vrata ruskim turistima i migrantima, uključujući oligarhe koji traže sigurno utočište za svoje jahte i investicije. Rusi su sada najveći strani kupci turskih nekretnina.
Bilateralna trgovina dostigla je rekordne nivoe, a turski izvoz u Rusiju je 2023. porastao za 17 posto – na 11 milijardi dolara, podaci su turskog Instituta za statistiku.
Ankara se suočila sa optužbama Zapada da Rusija preko Turske i Sjedinjenih Država nabavlja robu koja se koristi u ratu, kao što su čipovi i poluprovodnici, dok su evropske zemlje uvele sankcije nekoliko turskih subjekata i zaprijetile dodatnim.
Ankara je izjavila da ništa što prolazi kroz njenu teritoriju se ne koristi u ratu Rusije protiv Ukrajine.
Ranije ove godine, turski izvoznici u Rusiju suočili su se sa problemima sa plaćanjem. Kremlj je rekao da je svjestan da turske banke pooštravaju pravila prema ruskim klijentima i da radi sa Turskom na pronalaženju obostrano prihvatljivih rješenja.
intervju Ovo je možda početak kraja Erdoganovog režima, kaže turski analitičarDiplomatija
Turska održava bliske veze i sa Kijevom i sa Moskvom, bila je domaćin njihovih razgovora 2022. i pozicionirala se kao posrednik za buduće mirovne pregovore.
Putin i Erdogan imali su nekoliko telefonskih razgovora i sastanaka od početka rata.
Naglašavajući održavanja balansa između Rusije i NATO-a, Erdogan je izjavio da podržava ulazak Ukrajine u Alijansu, ali je odložio kandidaturu Švedske za članstvo.
Turska diplomatija i kontrola nad moreuzima koji povezuje Crno more sa svjetskim tržištima, stavili su je u centar dogovora između Rusije, Ukrajine i Ujedinjenih nacija o sigurnom prolazu ukrajinskog izvoza poljoprivredne robe i povećanju ruskog izvoza.
Ujedinjene nacije su najavile Erdoganovu ulogu u zajedničkom posredovanju u Crnomorskoj inicijativi za žitarice 2022., koja je, kako su rekli, pomogla u ublažavanju gladi u svijetu oslobađanjem izvoza dva najveća svjetska proizvođača.
Putin je u julu 2023. napustio dogovor, uprkos molbama Turske objema stranama, navodeći prepreke ruskom izvozu hrane i gnojiva te pitanja o odredištu ukrajinskih žitarica.
čitajte Zašto bi samit BRIKS-a u Rusiji mogao biti najvažniji dosad?Posljednjih mjeseci Turska je takođe izrazila želju da se pridruži grupi BRICS, koju su prvobitno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a proširila se na Etiopiju, Iran, Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate.
Ankara vidi BRICS kao priliku za veću ekonomsku saradnju sa državama članicama, a ne kao alternativu zapadnim vezama i članstvu u NATO-u.
Zatim je američki ambasador u Turskoj Jeff Flake rekao Reutersu u junu da, iako se nada da se Turska neće pridružiti BRICS-u, takav potez neće promijeniti njeno slaganje sa Zapadom.