Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) imenovao je novog ministra finansija nakon što je Lutfi Elvan odstupio s tog mjesta zbog zabrinutosti oko inflacije, kolapsa lire i vladine neortodoksne ekonomske politike.
Smjena zvaničnika ukazuje na produbljivanje raskola u administraciji zbog Erdoanovog insistiranja na smanjenju kamatnih stopa što može biti visokorizično kockanje uoči izbora 2023., pišu svjetski mediji.
Vaš browser nepodržava HTML5
Čitamo vam: Inflacija i pad lire produbljuju raskol Erdoanove administracije
Posljednji glas ekonomske ortodoksije
Lutfi Elvan, koji je smatran posljednjim preostalim glasom ekonomske ortodoksije u kabinetu turskog čelnika, zatražio je da bude razriješen svojih dužnosti, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) ukazujući kako je ostavka uslijedila nakon što je turska centralna banka najavila povratak kontroverznoj politici intervencije na valutnim tržištima u pokušaju da umiri pad lire, uprkos ograničenim deviznim rezervama.
Nakon višednevnih glasina da se želi povući, bivšeg tehnokratu zamijenio je Nuredin Nebati (Nureddin), koji je prošle nedjelje snažno javno branio Erdoanovu politiku smanjenja kamatnih stopa uprkos rastu inflacije. Nebati, koji je prije imenovanja bio zamjenik ministra finansija tri godine i smatra se bliskim prijateljem Erdoanovog zeta, Berata Albajraka (Albayrak), rekao je kako je Turska godinama pokušavala provesti politiku niskih stopa, ali je naišla na snažno protivljenje.
Lira je od početka septembra izgubila blizu 40 odsto svoje vrijednosti jer je Erdoan kao, kako ističe londonski list, vječiti protivnik visokih kamatnih stopa, pritiskao centralnu banku da ih više puta smanji, snizivši referentnu stopu na 15 odsto uprkos godišnjoj inflaciji od blizu 20 odsto. Taj pristup je podstakao upozorenja ekonomista da vlada rizikuje brzi rast inflacije i finansijsku nestabilnost.
Centralna banka je u srijedu, 1. decembra, saopštila da je "nezdravo formiranje cijena" podstaklo odluku o prodaji tvrde valute, uključujući američke dolare, u nastojanju da podrži liru.
Turska nije najavila direktnu valutnu intervenciju otkako je početkom 2014. prodala 3,2 milijarde dolara. Međutim, zemlja je potrošila desetine milijardi dolara svojih deviznih rezervi 2019. i 2020. u neslužbenom i naposljetku neuspješnom pokušaju da podupre liru što je izazvalo oštre kritike iz opozicije u zemlji.
Novi pad lire
Turska lira oslabila je nakon objave o odlasku zvaničnika koji se ne slažu s Erdoanovim prioritetima uslijed sve veće zabrinutosti zbog vladine ekonomske politike, napisao je Blumberg (Bloomberg) dodajući da je valuta 2. decembra, u jutarnjim satima po istanbulskom vremenu, oslabila čak 2,1 odsto.
Elvan se protivio smanjenju kamatne stope koju je Erdoan podstakao, rekli su ljudi upoznati s tim. Govoreći dva dana prije nego što je centralna banka 18. novembra snizila svoju referentnu kamatu treći mjesec zaredom, Elvan je pozvao "svaku instituciju da učini svoj dio u okviru vlastitog mandata" kako bi ukrotila povećanja cijena.
Dan kasnije, dodaje Blumberg, Erdoan se u parlamentu obrušio na "prijatelje koji još uvijek brane" visoke troškove zaduživanja. "Ne mogu se složiti s tim", rekao je. Fotografija na kojoj se Elvan ne pridružuje aplaudiranju predsjedniku dok je govorio proširila se društvenim mrežama.
Erdoan redovno ponavlja svoju neortodoksnu mantru da visoki troškovi zaduživanja uzrokuju inflaciju, a ne da je obuzdavaju, napisao je Blumberg napominjući kako vladajuća AK Partija, decenijama zasniva svoj izborni uspjeh na brzom ekonomskom rastu, često vođenom smanjenjem troškova zaduživanja kako bi se podstakla kreditna ekspanzija.
Međutim, tokom pandemije podrška Erdoanu i njegovoj stranci pala je na najniže nivoe ikada, što ga je navelo da udvostruči napore da učvrsti podršku među njegovom biračkom bazom radničke klase.
Slabljenje podrške
Turska centralna banka pokrenula je 1. decembra prodaju deviznih rezervi nakon što je lira dostigla nove minimume dok se stanovništvo bori sa sve većim cijenama hrane, goriva, lijekova i druge robe, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Intervencija centralne banke pokazuje da turski zvaničnici vide liru u kolapsu kao potencijalni izvor širih ekonomskih i političkih problema, ističe američki list dodajući da su posljednjih dana protesti izbili u nekoliko turskih gradova na kojima su demonstranti pozivali Erdoana da podnese ostavku. S druge strane, većina stranih ulagača je napustila tržište ove godine, dok su drugi uglavnom izbjegavali kupovinu obveznica i dionica u lokalnoj valuti.
Ovo nije prvi put da je turska centralna banka uronila u svoje rezerve kako bi uravnotežila liru. Turska, naglašava Volstrit džurnal, ima ograničene rezerve za odbranu svoje valute, jer se borila s privlačenjem stranih ulagača nakon smjene šefa centralne banke ranije ove godine i nedavnog smanjenja kamate.
Iako odbrana lire može pomoći u usporavanju njenog pada, ulagači očekuju da strategija neće vratiti povjerenje u tursku valutu. Turska je u oktobru imala procijenjenih 76 milijardi dolara bruto rezervi, prema podacima turske centralne banke. Međutim, ukazuje list, pojedini finansijski analitičari procjenjuju da bi stvarne devizne rezerve Turske mogle biti čak i do 50 milijardi dolara u minusu.
Istovremeno, napisao je Volstrit džurnal, pad lire topi ušteđevinu običnih Turaka i nagriza podršku Erdoanu i njegovoj stranci, dok vlada razmatra povećanje minimalne plate kako bi zaštitila Turke od posljedica devalvacije, što je korak koji bi mogao povećati inflatorne pritiske.
Kockanje uoči izbora
Turski predsjednik Erdoan stavlja svoj politički život na kocku s rizičnom opkladom da će smanjenje kamatnih stopa preokrenuti negativne rezultate istraživanja javnog mnijenja, uprkos tome što birači već plaćaju veliki ekonomski danak, ocjenjuje Rojters (Reuters).
Erdoan, koji je na vlasti gotovo dvije decenije, nastavlja s "novim ekonomskim modelom" za koji kaže da će potaknuti radna mjesta, rast, izvoz i jeftine kredite - a za sada zanemaruje istorijski pad lire, kao i sve veću inflaciju. Analitičari smatraju da bi promjena politike mogla signalizirati posljednji pokušaj Erdoana i njegove vladajuće stranke da ojačaju svoju konzervativnu, radničku i biračku bazu niže srednje klase uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2023.
Međutim, ukazuje u svojoj analizi Rojters, skokovi cijena i devalvacije valute već izazivaju pustoš u kućnim budžetima i budućim planovima Turaka. Lira je pala za oko 30 odsto samo u novembru, što je njen drugi najgori mjesec ikad i oslikava duboko negativne realne kamatne stope Turske, kao i njezin visoki vanjski dug i veliko oslanjanje na uvoz.
Rojters je ranije izvijestio, pozivajući se na izvore, da je Erdoan ignorisao apele proteklih nedjelja, čak i unutar svoje vlade, da preokrene ono što je nazvao "ekonomskim ratom za nezavisnost Turske". Branio je smanjenje kamatne stope šest puta u posljednje dvije nedjelje poručujući da "nema povratka", dok je gotovo svaki njegov govor dovodio do novog pada lire.
Dok su cijene hrane porasle za gotovo 30 odsto u odnosu na prošlu godinu i kako se mnogi Turci muče s kupovinom nekih lijekova i određenih uvoznih proizvoda, lideri opozicije traže vanredne izbore. Istraživanja pokazuju da je Erdoanova popularnost na najnižem nivou u posljednjih šest godina dok pojedine ankete navode kako bi u slučaju održavanja predsjedničkih izbora sada, Erdoan vjerovatno izgubio.