Turska je pokrenula postupak protiv 30 ljudi jer su na društvenim mrežama spekulisali o zdravlju predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana (Redžep Tajip Erdoan). Zašto?
Osumnjičeni su pod istragom jer su na Twitteru objavljivali sadržaje o Erdoganu koristeći hashtag #olmus (olmuš), što znači mrtav na turskom, prema navodima policije.
U zvaničnoj izjavi rečeno je da su pojedinci dijelili "dezinformacije i manipulativni sadržaj" na internetu.
Pored istrage, Erdoganovi lični advokati uložili su žalbu javnom tužiocu u Ankari tražeći da se korisnici Twittera istraže pod optužbom za "uvredu" predsjednika što može biti kažnjeno zatvorom i do četiri godine.
Erdoganovo zdravlje je predmet povremenih spekulacija od 2011. kada je jedan od njegovih doktora bio prisiljen da javno opovrgne da predsjednik boluje od kancera. Erdogan ima 67 godina, a 2012. bio je podvrgnut ozbiljnoj operaciji crijeva.
Šta je potaklo najnovije spekulacije?
Posljednje spekulacije o zdravlju turskog predsjednika čini se da je izazvao snimak sa prošlosedmičnog G20 samita u Rimu na kojem je izgledalo da Erdogan ima problema sa hodanjem. Odluka turskog lidera u posljednjem trenutku da ne prisustvuje klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija COP26 u Glasgowu navodeći neslaganja oko sigurnosnog protokola, ali i njegovo neprisustvovanje proslavi 3. novembra 19-godišnjice dolaska Partije pravde i razvoja (AKP) na vlast, razbuktali su glasine.
Takođe je izgledalo kako se Erdogan ne osjeća dobro dok je držao govor na obilježavanju praznika Bajram u julu.
Direktor za komunikacije predsjednika Turske, Fahretin Altun i nekoliko političara iz vladajuće partije AKP odbacili su tvrdnje da je Erdogan bolestan objavljujući na Twitteru videe i fotografije.
"Vjeruj prijateljima, kod neprijatelja se širi strah", napisao je Altun 3. novembra uz video sa predsjednikom.
U oktobru, na Erdoganovom zvaničnom Twitter nalogu objavljen je video predsjednika kako igra košarku sa svojim pomoćnicima nakon što su opozicioni političari počeli da dovode u pitanje da li je fizički i psihički sposoban za funkciju.
Opozocioni političar Ajkut Erdogdu objavio je na Twitteru: "Proveo sam svoj politički život u borbi protiv Erdogana. Nadam se da je Erdogan zdrav i sposoban za (sljedeće) izbore i da će položiti račune pred ljudima u izbornoj kutiji", prenosi agencija Associated Press (AP).
U Turskoj se Opšti izbori trebaju održati 2023. godine.
Cenzura na društvenim mrežama
U maju 2020. godine u Turskoj je objavljen Vodič za korišćenje društvenih mreža – dokument na 161 stranici koji postavlje "ispravnu i zdravu upotrebu" platformi društvenih mreže kao što su Instagram, Twitter i Facebook.
U oktobru 2020. na snagu je stupio novi zakon po kojem društvene mreže sa više od million jedinstvenih veza dnevno moraju da imaju predstavnika u Turskoj i da se povinuju sudovima koji traže uklanjanje nekog sadržaja.
Pročitajte i ovo: Glas mlade generacije Turaka protiv ErdoganaU slučaju nepoštovanja, platformama prijete novčane kazne do 30 miliona turskih lira (tri miliona eura), zabrana sticanja prihoda oglašavanjem i smanjenje opsega.
Grupe za zaštitu ljudskih prava uključujući Human Rights Watch, Amnesty international i Reporteri bez granica vodili su kampanje protiv zakona s obrazloženjem da dovesti do cenzure i prećutnog neslaganja u društvu.
Jaman Akdeniz, profesor prava i stručnjak za prava u cyber prostoru na Univerzitetu Bilgi u Istanbulu je, kako je prenio Reuters, rekao: "Turska je postala neprijateljsko mjesto za razvoj interneta, jer demokratska načela i institucije ne funkcionišu. Pravosuđe nije nezavisno i ne postoji pravna procedura".
Početkom jula 2020. Erdogan se razljutio zbog tweetova koji su ismijavali njegovog zeta i ćerku i rekao da će "nemoralne platforme (društvenih medija)" biti "potpuno zabranjene".
Partija AKP je nakon donošenja zakona odbacila tvrdnje da će on dovesti do censure, već da mu je cilj da zaštiti lična prava i podatke.