Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) upozorio je turskog kolegu Recepa Tayyipa Erdogana (Redžep Tajip Erdoan) da ne dovodi američke i turske snage na ivicu sukoba, ali turski izvori tvrde da Bijela kuća nije ispravno prenijela sadržaj razgovora dvojice lidera.
U svakom slučaju, turska operacija u susjednoj Siriji, u Afrinu, protiv kurdskih borca koje podržavaju Sjedinjene Države stavila je dvije saveznice NATO-a na suprotstavljene strane.
Iako je na turskog predsjednika juče apelovao i francuski predsjednik Emmanuel Macron (Emanuel Makron), on ponavlja da će se ofanziva na sjeveru Sirije nastaviti kako bi se "eliminisale kurdske snage".
Meta turske vazdušne i kopnene ofanzive u sirijskom regionu Afrin, koja ulazi u pet dan, su kurdske Jedinice za narodnu odbranu (YPG) koje podržava SAD, dok ih Ankara vidi kao saveznike kurdskih pobunjenika koje se već decenijama na jugoistoku Turske bore za autonomiju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Protest zbog Afrina u Beču
Turski predsjednik poručio je čak da će operaciju proširiti na Manbidž, posebnu kurdsku enklavu udaljenu oko 100 kilometra istočno od Afrina, čime će, kako navodi Reuters, dovesti u rizik američke snage i zaprijetiti američkom planu da stabilizuje doline Sirije.
Razgovorom sa Erdoganom telefonom, Trump je postao posljednji u nizu američkih zvaničnika koji je pokušao da obuzda tursku ofanzivu koja bi mogla dovesti dvije saveznice u direktnu konfrontaciju.
"On je apelovao na Tursku da deeskalira situaciju i ograniči vojnu akciju, te da izbjegnu civilne žrtve", navodi se u saopštenju Bijele kuće.
"Apelovao je (Trump) na Tursku da iskaže oprez i izbjegne bilo kakvu akciju koja bi predstavljala rizik od sukoba između turskih i američkih snaga", dodaje se u saopštenju.
Sjedinjene Države imaju oko 2.000 vojnih snaga u Siriji. Sa druge strane, turski izvori, navodi Reuters, kažu da saopštenje Bijele kuće nije tačno reflektovalo sadržaj telefonskog razgovora Erdogana i Trumpa.
"Predsjednik Trump nije podijelio bilo kakvu 'zabrinutost zbog eskalacije nasilja' u vezi sa operacijom koja je u toku u Afrinu", navodi izvor, komentarišući sadržaj saopštenja Bijele kuće.
"Razgovor dvojice lidera o operaciji 'maslinova grančica' bio je ograničen na razmjenu gledišta", precizirao je neimenovani turski izvor, prenosi Reuters.
Trump pokušao da obuzda ofanzivu Turske
Trump je kao odgovor na Erdoganov poziv da Sjedinjene Države prestanu da snabdijevaju YPG, rekao da se oružje kurdskim borcima više ne dostavlja i obećao da to neće činiti ni ubuduće, tvrdi taj turski izvor.
Turska vazdušna i kopnena ofanziva u Afrinu otvorila je još jedan novi front u sirijskom ratu sa ionako mnogobrojnim stranama u sukobu. Time su dodatno otežani napori SAD-a da se pronađe mirno rješenje za okončanje sedmogodišnjeg sukoba.
Sjedinjene Države su se nadale da će iskoristiti oblasti koje su pod kontrolom kurdskih YPG jedinica, da bi osnažile svoje diplomatske napore neophodne za oživljavanje mirovnih pregovora o Siriji pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija u Ženevi, čime bi se okončao građanski rat u toj zemlji i na kraju Bašar al-Asad (Bashar al-Assad) smijenio sa vlasti.
Pripadnici kurdske Jedinice za narodnu odbranu (YPG) koje podržava SAD
Savjetnik američkog predsjednika za domovinsku bezbjednost Tom Bossert (Bosert) je na marginama foruma u Davosu danad novinarima o turskoj operaciji u Afrinu uputio poruku turskom predsjedniku.
"Predsjedniče Erdogan, mi razumijemo vaše legitimne brige u vezi bezbjednosti na vašoj južnoj granici i mi ćemo sarađivati sa Vama da bi razriješili te brige. Takođe, mi se nadamo da Vi možete vidjeti dugoročne strateške ciljeve postizanja mirnog rješenja u Siriji i neeskaliranja nasilja na sjeverozapadu Sirije, kao i pomaganja saveznicima u borbi protiv Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) tako da možemo imati bolju procjenu bezbjednosne situacije u tom dijelu Sirije", rekao je Tom Bossert.
Bosset je izrazio nadu da će Erdogan donijeti odluku da deeskalira nasilje u Afrinu i normalizuje situaciju u toj oblasti prije turske ofanzive. U tome će, kako je rekao Trumpov savjetnik, imati punu podršku SAD-a.
Različiti interesi Ankare i Vašingtona u Siriji
SAD i Turska, iako saveznici u NATO-u, imaju potpuno različite interese u Siriji. Vašington je fokusiran na poraz IDIL-a, dok je Ankara odlučna da spriječi sirijske Kurde da ostvare autonomiju u Siriji, što bi osnažilo takve težnje i u Turskoj.
Kratkoročno, kažu analitičari, Sjedinjene Države nemaju dovoljno uticaja koji mogu primijeniti na Tursku, imajući u vidi da se američka vojska u velikoj mjeri oslanja na turske baze za izvođenje vazdušnih udara u Siriji protiv IDIL-a.
Dodatno su limitirani i time što SAD nema niti jednog drugog pouzdanog vojnog saveznika u Siriji osim Kurda, kaže direktor Centar za turske studije na vašingtonskom blisko-stočnom think-tanku Gonul Tol.
"Sjedinjenim Državama treba da Turska ne pokvari stvari... Do sada je Vašington hodao tankom linijom između saradnje sa kurdskim milicijama i sprečavanja potpunih raskidanja veza sa Ankarom", kaže Tol.
Jedan američki zvaničnik, pod uslovom da ostane anoniman, za Reuters je rekao da Trump drži do svoje veze sa Erdoganom, ali priznaje da SAD ima veoma ograničene argumente i da nije realno očekivati da će se administracija američkog predsjednika obavezati na dodatno slanje vojske u Siriju, čak iako Turska zaista krene iz Afrina prema Manbidžu.
"Sjedinjene Države su suštinski rekle - vi možete izvesti operaciju u Afrinu zašto što je to izvan moje oblasti, ali, molim vas, neka bude ograničena", kaže direktor Turskog projekta na vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne sudije (CSIS) Bulent Aliriza.
Dim iznad tursko-sirijske granice
Posljednjih godina prvi čovjek Turske Erdogan teži poboljšanju odnosa sa Rusijom i Iranom, djelimično i zbog frustracije sa tim što Vašington podržava kurdske borce iz YPG u borbi protiv IDIL-a.
Ankara na YPG gleda kao na produženu ruku u Turskoj zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK) koja je i na američkoj i EU listi terorističkih organizacija.
Kao jasan znak pregrupisavanja, Ankara je kupila ruski antiraketni odbrambeni sistem S-400, što je uznemirilo zvaničnike NATO-a, koji su već na oprezu zbog vojnog prisustava Moskve na Bliskom istoku. Inače, ruski antiraketni sistem S-400 nekompatibilan je sa NATO-ovim sistemom.
Analitičari taj potez uglavnom tumače kao taktički i smatraju da će na kraju Turska, ipak, biti otvorena da posluša SAD u vezi svoje vojne operacije, Operateri, mobilni i drugi provajderi interneta masovno pljačkaju potrošače, tvrdi Udruženje potrošača Efektiva.
"Mislim da iza zatvorenih vrata, on (Erdogan) zaista ne želi kompletan prekid odnosa Turske sa Zapadom", ocjenjuje analitičar Tol.
May Hoffman iz Centra za američki progres kaže da Sjedinjene Države još imaju značajne argumente i da bi ubuduće mogle razmotriti na uvođenje sankcija Turskoj, ukoliko turske snage ne budu poštivale upozorenje o Manbidžu.