Piše: Turkmenistanski servis RSE-a
Od građana Turkmenistana koji idu u Tursku traži se da potpišu izjave da neće učestvovati u antivladinim aktivnostima i da moraju pronaći "jemce" koji su odgovorni za njihov put, saopštila je organizacija za ljudska prava fokusirana na Turkmenistan.
Najnovija putna agonija za Turkmene pojačava argument da su antirežimski protesti turkmenskih iseljenika motivirali autoritarni režim u Ašgabatu da zatraži od Turske da Turkmenistan bude isključen s liste zemalja koje podliježu izuzeću od viza, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Turkmenistanska vlada je to demantovala, tvrdeći umjesto toga da želi osigurati bezbjednost svojih građana u inostranstvu.
Turske vlasti su u septembru uvele nova vizna ograničenja građanima Turkmenistana.
Helsinški odbor za ljudska prava Turkmenistana (THF) je 5. marta objavio transkript intervjua dva turkmenistanska blogera koji žive u inostranstvu i turkmenskog državljanina koji je prošlog mjeseca putovao u Tursku.
Građanin, koji se koristio imenom Gadam, rekao je da "jemac" za putovanje građanina treba imati prihode od najmanje 2.000 manata (100 dolara prema kursu na crnom tržištu).
"Viza neće biti izdata bez garantnog pisma. Ako se osoba ne vrati kući (prije isteka vize), jemac se suočava s otkazom (s posla)", rekao je Gadam.
Turkmenistanski servis RSE potvrdio je tu informaciju, kao i izvještaje da bi jemac trebao biti državni službenik - činjenica zbog koje je pronalazak takve osobe izazov za Turkmene bez članova porodice u vladi.
Što se tiče obećanja o neaktivizmu, Gadam se prisjetio da je, nakon što je dobio tursku vizu, pozvan u svoju lokalnu policijsku stanicu, gdje je bio primoran da potpiše dokument kojim obećava “da neće učestvovati u mitinzima i protestima koji kritikuju našu vladu ili na internet raspravama o političkim pitanjima.”
To uključuje zabranu "lajkanja" politički neprimjerenih videa objavljenih na internetu, rekao je.
U godišnjem izvještaju Fridom hausa (Freedom House), koje je objavljeno 9. marta, Turkmenistan je ponovo uvršten u kategoriju "najgore od najgorih" po pitanju građanskih sloboda, a ispred su samo Sirija i Južni Sudan.
Turkmeni stoje u redu ispred trgovine kako bi kupili hranu u glavnom gradu Ašgabatu, usred aktuelne ekonomske krize.
Međutim, ekonomska kriza u zemlji, koja traje skoro deceniju, intenzivirala je iseljavanje u Tursku, gdje je služba za migracije u januaru zabilježila više od 220.000 Turkmena.
Taj trend se usporio samo zahvaljujući gotovo dvogodišnjoj zabrani redovnih letova u i iz zemlje u sklopu mjera protiv korona virusa, koje su ublažene prošle godine.
Upravo je nepojmljiva tvrdnja Turkmenistana kako u zemlji nisu zabilježeni slučajevi bolesti bila ono što je prvo zapalilo turkmenistanske aktiviste, koji su započeli proteste ispred turkmenistanskih diplomatskih misija u inostranstvu, prije svega ispred konzulata u Istanbulu, 2020. godine.
Demonstracije su se ubrzo fokusirale na "druge bolesti" u autoritarnom sistemu Ašgabata.
Nekoliko turkmenistanskih aktivista privedeno je 2021. godine i turske vlasti su im prijetile deportacijom, iako su kasnije pušteni.
Aktivista koji je pretučen dok je pokušavao predati pismo predsjedniku Serdaru Berdimuhamedovu u turkmenistanskom konzulatu u Istanbulu u avgustu prošle godine.
Prošle godine pet aktivista je povrijeđeno nakon što su napadnuti na tlu turkmenistanskog konzulata u Istanbulu, gdje su pokušavali predati pismo novom predsjedniku Serdaru Berdimuhamedovu u kojem su naglašavali krizu ljudskih prava u svojoj domovini.
Tvrdili su da je jedan od muškaraca koji su ih napali bio zaposlenik misije Turkmenistana.
Usmena naređenja
THF je u svojoj publikaciji od 5. marta primijetio da su nove mjere koje vlasti uvode za građane koji žele putovati u Tursku u suprotnosti s turkmenistanskim zakonom o migraciji.
Ipak, od brojnih autoritarnih politika koje su turkmenistanske vlasti pokrenule posljednjih godina, malo ih je najavljeno, objavljeno ili još manje objašnjeno stanovništvu.
Pročitajte i ovo: Grad od milijardu dolara za bivšeg predsjednika TurkmenistanaTurkmenistanski servis RSE je u februaru izvijestio da je turkmenistanski migracioni servis privremeno prestao da izdaje biometrijske pasoše.
Vladin izvor rekao je dopisniku RSE da je izdato "usmeno naređenje" da se uspori izdavanje pasoša za ljude koji su podnijeli zahtjeve za njih.
Kasnije tog mjeseca, evropska medijska kuća Turkmen.News izvijestila je da vlada sprječava građane da ponovo podnose zahtjeve za nove pasoše do posljednjeg mjeseca važenja pasoša.
Građani su ranije mogli da podnesu zahtjev šest mjeseci prije isteka postojećeg pasoša.
Ograničenja putovanja za Turkmene pokrenuta su tokom procjene Komiteta Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ženevi u martu o stanja prava u Ašgabatu.
Članovi turkmenistanske vladine delegacije zamoljeni da obrazlože svoju odluku da se od Turske zatraži da uvede ograničenja putovanja u tu zemlju odgovorili su da "vizni režim s (Turskom) nije ograničio kretanje, već je umjesto toga povećao sigurnost građana Turkmenistana", navodi se u izvještaju sa sastanka koji je objavila Kancelarija UN za ljudska prava (OHCHR).
Međutim, dopisnik RSE iz Istanbula kaže da za sada nema dokaza da nova ograničenja zaustavljaju odliv Turkmena u Tursku.
Ako ništa drugo, broj došljaka koji nose turkmensku nacionalnu odjeću i govore turkmenskim jezikom u najvećem gradu Turske porastao je posljednjih sedmica, rekao je dopisnik.
Pročitajte i ovo: Siromaštvo nateralo na krađu cipela ispred džamije u TurkmenistanuGadam, građanin Turkmenistana kojeg citira THF, rekao je da je stav Ašgabata logičan jer "što više ljudi odlazi u inostranstvo, to je prijetnja vlastima veća".
"Ima li kod nas problema s nedostatkom radnih mjesta, cijenama hrane, korupcijom? Naravno da ih ima. Umjesto da to riješe, vlasti nastavljaju da ugnjetavaju narod", rekao je Gadam.