Turizam u Hrvatskoj ove sezone između profesionalizma i želje za profitom

Turistkinja na dubrovačkoj zračnoj luci, 29. srpnja

Turistička sezona u Hrvatskoj u vrijeme pandemije COVID-a 19, kažu nadležni, protekla je iznad očekivanja zahvaljujući kvalitetnim epidemiološkim pripremama i profesionalnom radu turističkih djelatnika.

Problemi koji su se pojavili od sredine kolovoza sa povećanjem broja novozaraženih i stavljanjem Hrvatske na „crvenu listu“ kod velikog broja emitivnih zemalja svoj izvor imaju u nediscipliniranom ponašanju domaćih ljudi i oklijevanju da se oštrije ograniči rad privatnika - vlasnika noćnih klubova i organizatora vjenčanja.

Zaraza u klubovima, a ne u smještajima

U Hrvatskoj udruzi turizma, krovnoj udruzi najvećih hrvatskih turističkih kompanija i udruga, posebno su ponosni što se nitko od pet i po milijuna stranih turista koji su ovog ljeta posjetili hrvatsku obalu Jadrana nije kod njih zarazio.

„Niti u jednom smještajnom komercijalnom objektu, neovisno o tome radi li se o hotelu, kampu ili o nekom drugom obliku smještaja se gost koji je došao zdrav nije zarazio,“ izričit je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).

Prema podacima koji su dostavljeni RSE iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - tablica Early Warning and Response System of the European Union (Sustav ranog upozorenja i reakcije Europske unije, EWRS), pokazuje da se ukupno tristotinjak stranih turista u dva i po ljetna mjeseca uspjelo vjerojatno zaraziti u Hrvatskoj.

Prema toj tablici koja pokriva razdoblje od 7. srpnja do 20. rujna, ukupno 132 Austrijanaca je u tih dva i po mjeseca prijavilo da se zarazilo u Hrvatskoj, 113 Engleza, 39 i „još nekoliko“ Nijemaca, sedam i „još nekoliko“ Talijana, tri Francuza, dva Slovenca i jedan Portugalac. Većina njih navodi da su se zarazili u klubovima.

Kako je npr. Austrijanaca ove godine u Hrvatskoj boravilo oko 275.000, broj zaraženih je manji od dva promila, a za Nijemce kojih je u Hrvatskoj boravilo 1.265.000, a zarazilo se četrdesetak, taj odnos je još beznačajniji.

Hrvatska nije tajila brojke i stanje sa epidemijom, kaže i Ostojić.

„Mi smo bili potpuno transparentni. Svakodnevno smo informirali o događanjima oko korona virusa u Hrvatskoj i mislim da smo bili na razini svih drugih zemalja Europske unije čiji je prioritet bio zdravlje – kako vlastitih stanovnika, tako i gostiju“, kaže Ostojić u ime hrvatskih turističkih djelatnika.

Pročitajte i ovo: Gosti iz Srbije u Neumu: Turizam porazio nacionalizam

Neodgovornost domaćih turista

Međutim, dok se čini da su se strani turisti u večernjim i noćnim izlascima ponašali pretežno racionalno, to ne vrijedi za domaće turiste. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio je još 13. kolovoza zabranu radan noćnih klubova i barova nakon ponoći. Naime, taj dan je broj novozaraženih u 24 sata dosegao tada rekordnih 180, a prosjek godina zaraženih bio je 31.

„Više od dvije trećine novozaraženih se može povezati sa boravkom na većim okupljanjima na jadranskoj obali“, kazao je Capak.

Pročitajte i ovo: Turistička sezona u Hrvatskoj bolja od očekivanja

Dakle, samo u jednom danu kolovoza zarazilo se u noćnim klubovima i barovima na Jadranu domaćih ljudi više od trećinu ukupnog broja svih zaraženih stranih turista u dva i po mjeseca.

„Mi smo upozoravali da treba ograničiti rad klubova i ograničiti broj ljudi na vjenčanjima“, kaže za RSE direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella.

„To je sigurno odmoglo, jer tu su bila najjača žarišta. Mi smo bili non-stop u kontaktu sa nadležnim tijelima, međutim s druge strane je bio argument da i privatnici moraju raditi, da ne mogu oni ostati bez posla, da će otpustiti radnike i tako dalje“, prenosi Stella.

Primarnija bolest ili nešto drugo?

Istarska županija suočila se sa epidemijom prva u Hrvatskoj, zbog dnevnih migracija ljudi koji rade u Italiji, ali na kraju je imala najbolje turističke rezultate od svih hrvatskih županija.

„Protokol suradnje između javnog i privatnog sektora u županiji funkcionira na najboljoj mogućoj razini, i upravo se na primjeru Kovida-19 pokazala ta suradnja i sinergija. Ostaje žal što na nacionalnom nivou nismo bili do kraja disciplinirani i strogi, jer je od 15. kolovoza, kada su nas neke naše ključne destinacije stavile na 'crvene liste' turizam počeo padati“, prenosi direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević iskustvo Istre.

Pročitajte i ovo: Ustavni sud Hrvatske: Odluke Stožera nisu protuustavne

Predsjednika Hrvatskog epidemiološkog društva Miroslava Venusa zamolili smo za procjenu - koji su uzroci relativnog uspjeha turističke sezone, je li se moglo bolje i gdje se pogriješilo, a on je u izjavi za RSE odgovorio protupitanjem:

„Kako to da se Kovid-19 kao medicinski fenomen sa medicinskog aspekta tretira na drugom, trećem, četvrtom ili ne znam kojem mjestu, a da su u pojedinim fazama razvoja drugi aspekti primarniji - bili oni ekonomski, gospodarski, turistički, politički, prosvjetni i kakvi god?“

A to je, podsjeća čelnik nacionalne epidemiološke udruge, prvenstveno bolest od koje ljudi umiru.