Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Trump sugerisao je da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako predsjednik Vladimir Putin ne prihvati mirovne pregovore za okončanje rata u Ukrajini, dok je u telefonskom razgovoru pozvao kineskog lidera Xi Jinpinga da pomogne u okončanju sukoba, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"Čini se tako", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući 21. januara kada su ga pitali hoće li Washington uvesti nove sankcije Rusiji ako Putin ne dođe za pregovarački sto.
Trump nije ponudio detalje o potencijalnim novim mjerama - koje bi se nadovezale na širok spektar sankcija koje već ciljaju Rusiju zbog njene potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Trump je također ponovio svoju namjeru da uskoro razgovara s Putinom, bez navođenja vremenskog okvira.
"Razgovaramo s (ukrajinskim liderom Volodimirom)Zelenskim. Uskoro ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom. Razmotrit ćemo to."
Predsjednik SAD-a je 20. januara rekao da mu je Zelenski rekao da želi mirovni sporazum za okončanje rata.
Pozivajući se na bliskog Putinovog saveznika - kineskog lidera Xija - Trump je rekao da ga je u telefonskom razgovoru pozvao da pomogne u okončanju brutalnog sukoba.
"Nije učinio mnogo po tom pitanju. Ima mnogo…moći, kao što i mi imamo mnogo moći. Rekao sam mu: 'Trebao bi to riješiti.' Razgovarali smo o tome", rekao je Trump.
Trump je također rekao da njegov tim razmatra mogućnost slanja dodatnog oružja Ukrajini. Tokom svoje predsjedničke kampanje, Trump je oštro kritikovao nivo pomoći koju je pružala administracija predsjednika Joea Bidena.
Međutim, Trump je ponekad govorio da je otvoren za ideju programa zajma i najma, prema kojem bi Ukrajina vremenom otplaćivala Sjedinjenim Državama za isporuke oružja.
U svojim najnovijim izjavama, također je ponovio svoj stav da bi drugi saveznici trebali povećati svoje troškove za odbranu Ukrajine, pozivajući Evropsku uniju da "izjednači" izdatke pomoći kako bi odgovarali nivou američke pomoći.
Pročitajte i ovo: Trump obećao da će uvesti carine EU, razmatra dodatne od 10 posto za KinuOve izjave dolaze drugog dana Trumpovog novog mandata u Bijeloj kući i drugi uzastopni dan u kojem je vršio pritisak na Putina - kojeg je često hvalio - da krene naprijed s mirovnim pregovorima.
Tokom predsjedničke kampanje, Trump je obećao da će okončati rat u roku od 24 sata nakon preuzimanja dužnosti. U posljednjim sedmicama je povukao te komentare, ali je i dalje obećavao da će brzo okončati rat.
Mnogi analitičari kažu da će biti teško okončati rat u bliskoj budućnosti jer Putin vjeruje da pobjeđuje i nema poticaj da zaustavi borbe, iako Rusija trpi razorne gubitke u ljudstvu i opremi.
Noć ranije – Trumpova prva noć nakon ponovnog preuzimanja predsjedništva u podne 20. januara – predsjednik je rekao da Putin "uništava" Rusiju odbijanjem da postigne dogovor za okončanje rata u Ukrajini.
"Trebao bi postići dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što ne postiže dogovor", rekao je Trump novinarima.
"Mislim da će Rusija biti u velikim problemima."
"Većina ljudi je mislila da će rat biti završen za jednu sedmicu", rekao je Trump u, čini se, svojim najkritičnijim javnim komentarima o Putinovom ratu.
"Mislim da bi mu bilo vrlo korisno da okonča taj rat."
Ruski savjetnik za vanjsku politiku Yury Ushakov rekao je novinarima da Moskva "uzima u obzir" Trumpove komentare, ali je odbio dati detalje, rekavši da Kremlj čeka "konkretne prijedloge koji bi mogli poslužiti kao osnova za kontakte".
Putin je 21. januara razgovarao sa saveznikom Xijem putem video poziva. Njih dvojica su naglašavala svoje bliske veze i razgovarali o potencijalnim kontaktima s Trumpovim timom.
Pročitajte i ovo: Si i Putin razgovarali o Trumpu, Ukrajini i TajvanuRuski mediji citirali su Putina koji je rekao Xiju da "zajednički napori Rusije i Kine igraju važnu stabilizirajuću ulogu u globalnim poslovima".
Rusija i Ukrajina pretrpjele su velike gubitke na bojnom polju otkako je Putin pokrenuo punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Prije toga, Rusija je 2014. godine izvršila invaziju i ilegalno anektirala ukrajinski poluotok Krim te pokrenula podršku separatistima u istočnoj Ukrajini, zauzevši i na kraju prisvojivši velike dijelove istočne Ukrajine.
Sankcije koje su već uvele Sjedinjene Države i Evropska unija devastirale su rusku ekonomiju.
Pored toga, Rusija je potrošila stotine milijardi dolara na rat, pretrpjela procijenjenih 700.000 žrtava i uplašila svoje susjede, dok je također žrtvovala unosno evropsko tržište plina i pristup zapadnim financijskim tržištima jer je rublja izgubila na vrijednosti.
Kremlj troši oko 40 posto svog budžeta na vojsku i bori se s inflacijom čak i uz kamatne stope iznad 20 posto. Zauzvrat, zauzeo je teritorij u Ukrajini koji je u ruševinama.
Uz izvještavanje Reutersa