Predsjednik SAD Donald Trump najavio je u ponedjeljak da će od Kongresa SAD tražiti „istorijsko“ povećanje bužeta za vojsku od devet posto ili još 54 milijarde dolara za 2018. godinu.
Sa druge strane najavio je rezove, prije svega za finansiranje zaštite životne sredine i američku pomoć za inostranstvo, koja je im je širom svijeta obezbjeđivala takozvanu „soft power“ odnosno „meku moć“.
Američki predsjednik Donald Trump je svoj prvi budžetski prijedlog koji podrzumijeva povećanje troškova za odbranu na 603 milijarde dolara, a smanjenje u svim drugim oblastima obrazložio kao „odlučujući događaj i poruku svijetu u ovim opasnim vremenima o američkoj snazi, sigurnosti i riješenosti“.
„Moj budžet povećava trošenje. Povećava trošenje svugdje, za federalne agencije za provođenje zakona takođe. Sve aktivnosti koje su povezane za provođenjem zakona dobiće značajno povećenje. Borićemo se protiv nasilnog kriminala. Pogledajte šta se dešava u našim gradovima“, rekao je Trump.
Potom je pojasnio svojom poznatom rečenicom:
„Moj budžet stavlja Ameriku na prvo mjesto, tako što zadržavamo novac od poreza u Americi i pomažemo veteranima i onima koji prvi odgovaraju na krize. To je tako važno. Ovaj budžet slijedi moje obećanje da držim Amerikance bezbjednim, da teroristima ne dozvoljavam da uđu, kao ni kriminalcima, i da nasilne prekršioce zakona držim iza rešetaka ili ih sve zajedno izbacim iz zemlje", precizirao je Trump.
Ovaj budžet slijedi moje obećanje da držim Amerikance bezbjednim, da teroristima ne dozvoljavam da uđu: Trump
Iako se ovo povećanje bužeta za vojsku naziva „istorijskim“ u prvim reakcijama ima republikanaca koji smatraju da nije dovoljno. Predsjednik Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, republikanac Mac Thornberry smatra da je Trumpov prijedlog za povećanje vojnog bužeta za devet posto nizak.
On obrazlaže da je tokom administracije predsjednika Baracka Obame finasiranje američke vojske smanjeno za 20 posto.
Thornberry kaže da Kongres „može i treba da učini više“ i odobri veće povećenje bužeta za 2018., od predloženih 603 milijarde dolara.
Jedan zvaničnik State Departmenta upoznat sa Trumpovim planom je rekao da će povećenje budžeta za vojsku značiti smanjenje u oblastima koji se ne tiču odbrane, poput, Agencije za zaštitu životne sredine. Američki predsjednik je u više navrata ponovio da ne vjeruje u kimatske promjene.
Reuters je citirao jednog zvaničnika koji je rekao da će povećenje budžeta za vojsku značiti i povećeno finansiranje u ratne brodove i avione kao i za uspostavljanje „većeg borbenog pisustva u ključnim međunarodnim vodama i na kontrolnim punktovma“. Trump planira povećanje troškova za raketne sisteme i jačanje sajber sposobnosti.
Isti zvaničnik je Reutersu rekao i da su SAD „zaostale sa kapacitetima nuklernog oružja" te očekuje da će ovim obezbijediti da ponovo „budemo na vrhu“ u toj oblasti.
Zvaničnik State departmenta kaže da će snaženje vojske podrazumijevati i eliminaciju više drugih programa.
"Strana pomoć SAD biće najveća žrtava Trumpovog prvog budžeta", izvijestio je u utorak britanski „The Guardian“, a na istom fonu su bile i prve reakcije u američkim medijima u ponedjeljak veče.
Zvono za alarm zazvonilo je još ranije i u UN
SAD su do sada bile zemlja sa najvećim i najskupljim programom strane pomoći na svijetu. U 2017. godini, predložena federalna potrošnja za stranu pomoć iznosila je 50.1 milijardu dolara. Više od 18 milijardi te pomoći usmjereno je na ekonomsku pomoć i podršku razvojnim programima, za borbu protiv zaraznih bolesti i sl., već poznato pod imenom humanitarna pomoć. SAD izvajaju 50.1 milion dolara i za bezbjednosnu pomoć i sve ove vrste pomoći su od neprocjenljivog značaja posebno u državama kao što su Avganistan ili afričke zemlje, naročito Subsaharske Afrike.
Humanitarne organizacije su se još od Trumpovog izbora priremale na moguće humanitarne rezove, jer je indikacija koja je u ponedjeljak stigla iz Bijele kuće, bila zapravo samo praktična najava sprovođenja onoga što je Trump govorio u kampanji, a to je „blokiranje slanja strane pomoći državama koje nas mrze“.
Ogromna međunarodna pomoć SAD širom svijeta u politici se uglavnom nazivala „soft power“ ili „meka moć“ Amerike.
Zvono za alarm zazvonilo je još ranije i u UN zbog izvještaja da se priprema draft izvršne uredbe koja predviđa skraćenje od 40 posto dobrovoljne podrške u razna tijela ove međunarodne organizacije.
Istini za volju, mnogi članovi Kogresa su se već duže žalili da je doprinos SAD od 22 posto za glavni budžet UN, i skoro 29 posto za mirove operacije, disproporcionalan u odnosu na druge članice svjetske organizacije.