Sredstva pravne zaštite nisu dovoljna da zaštite javnost od govora mržnje, te zato je javno suprotstavljanje i javno reagiranje na nedopustive sadržaje poželjno i dobrodošlo, poručeno je s okruglog stola "Govor mržnje u medijima i napadi na novinare". Također, upozoreno je da sustav ne radi dovoljno da zaštiti novinare od napada.
Ne treba sankcionirati svaki govor mržnje, poručila je odvjetnica i dobra poznavatelja medijskog prava Vesna Alaburić.
Postoji govor mržnje koji je propaganda, dakle kalkulirana i sustavna upotreba laži radi ostvarenja političkih ili drugih ciljeva ili sijanja straha, mržnje i nasilja u populaciji kao cjelini, te postoji govor mržnje koji jest primitivan i uvredljiv, ali ipak ne zaslužuje kaznenu sankciju.
"Onaj govor mržnje koji je propaganda jest i treba biti kazneno djelo, a Državno odvjetništvo treba reagirati na takve oblike govora mržnje, ali ovi razni drugi oblici govora mržnje na koje ćemo sigurno naići analizirajući društvene mreže, koji su naprosto pitanje neobrazovanosti, ignorancije ili linije manjeg otpora možda ipak trebamo reagirati na neki drugačiji način, a ne progonom i zatvaranjem", ocijenila je Alaburić.
Zabrane nikada nisu do kraja riješile neki problem, pa ni sa najboljim zakonima i najefikasnijom sudskom praksom, kazala je odvjetnica Alaburić.
"Sredstva pravne zaštite nam nisu dovoljna da imamo komunikacijski prostor kakav želimo i kakav smatramo poželjnim, zdravim i normalnim, i zato su javno reagiranje na nedopustive sadržaje i javno suprotstavljanje svim diskriminatornim ponašanjima i izjavama nešto što je poželjno i normalno u svakom, pa i u našem društvu", ukazala je Vesna Alaburić.
Vesna Alaburić: Onaj govor mržnje koji je propaganda jest i treba biti kazneno djelo
Problem je u tome što se u nekim medijima i na društvenim mrežama govor mržnje toliko udomaćio da se ne reagira dovoljno, i on postaje nešto "normalno", kazao je među ostalim Dražen Hoffman iz nevladine udruge Gong.
"Upravo je na građanima važna uloga na 'denormalizaciji' takvog sadržaja, odnosno u kontinuiranom reagiranju na njega na način da prestane biti ravnopravan sudionik javnog prostora i demokratske inkluzivne javnosti", istakao je Hoffman.
Novinar portala indeks.hr Ilko Ćimić upozorio je na praksu desnih portala i političara da se kritiku vlasti nazove govorom mržnje – od pisma hrvatske predsjednice Miloradu Pupovcu gdje je kritičare sustava optužila za govor mržnje do napada na predstavu Olivera Frljića i oštre reakcije Ministarstva branitelja na urednika indexa.hr Matiju Babića koji je osudio ponašanje "profesionalnih" branitelja koji sudjeluju na politički motiviranim prosvjedima.
"Taj njegov post je Ministarstvo branitelja nazvalo govorom mržnje, te svojim priopćenjem opet dalo zamaha svim onim ljudima da Matiji Babiću prijete smrću i fizičkim nasiljem. To je krajnja posljedica namjernog obmanjivanja javnosti gdje namjerno državne institucije kritiku sistema karakteriziraju kao govor mržnje", rekao je Ćimić.
(Ne)efikasnost sustava
Nedostatak političke volje za hvatanje u koštac sa prijetnjama i izostanak adekvatne i pravovremene sankcije, dva su glavna problema koja u tom segmentu muče medijske djelatnike, kazala je istraživačica na projektu o sigurnosti novinara Ema Tarabochia.
"S obzirom na to da imamo vrlo mali broj pravomoćnih presuda protiv napadača na novinare, a istrage se ne provode efikasno i nisu brze, pa je poruka koju institucije šalju – slobodno možete napadati novinare i prijetiti im, zbog toga nećete biti sankcionirani", navela je Tarabochia.
O efikasnosti i neefikasnosti sustava svjedočio je urednik neprofitnog portala forum.tm Goran Borković.
"Novinari portala forum.tm primili su dvadesetak pisama, što nepotpisanih, što potpisanih sa 'za dom spremni' ili nešto slično. Policiji smo prijavili nekih sedam - osam pisama i nekako smo unaprijed znali da nema smisla i da gubimo vrijeme, jer neće biti rezultata. Kako smo i mislili da neće biti rezultata, tako ga i nema", zaključio je Borković.