U situaciji u kojoj se BHRT svakodnevno bori da opstane, državno Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine objavilo je Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu prema kojem bi ovu kuću podijelio na tri kanala.
Centri bi bili u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci, a program bi se emitovao na tri jezika, bosanskom, hrvatskom i srpskom.
Prema prijedlogu iz državnog Ministarstva komunikacija i transporta BHRT bi bio podjeljen na tri nacionalno opredijeljena kanala. Iz tri centra emitovao bi se program na tri jezika, kako kažu konstitutivnih naroda u BIH, a program bi bio uređivan “na način prilagođen potrebama pojedinog konstitutivnog naroda”.
Nije poznato da li je u Radnoj grupi Ministarstva, koja je sačinila ovaj prijedlog učestvovao neko ko se ozbiljno bavi medijima i uređivanjem programa, no da jeste sigurno bi znao da se nijedan javni medij ne bi trebao obraćati isključivo jednom narodu.
Da je Prednacrt izmjena i dopuna gotov, te da predviđa upravo ovakva rješenja za Radio Slobodna Evropa potvrdio je i sekretar Ministarstva Igor Pejić.
“Dakle BHRT ima tri kanala u svome sastavu i kao takavse emitira na tri ravnopravna jezika konstitutivnih naroda u BIH, iz studija u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru”, kaže on.
Podsjeća da je Parlamentarna skupština BIH obavezala Vijeće ministara i Ministarstvo prometa i komunikacija da do kraja januara pripremi i dostavi prijedlog izmjena zakonodavstva u oblasti javnog RTV Sistema, a koji će biti u skladu sa Ustavom BIH.
U Ministarstvu transporta i komunikacija pozivaju se i na zajedničku izjavu predsjedavajućih sa interparlamentarnog sastanka evropskog parlamenta. “U kojoj je naglašeno da je za javne medije u BIH od suštinskog značaja emitiranje programa na svim službenim jezicima”, tvrdi Pejić.
Nekadašnji savjetnik u Ministarstvu transporta i komunikacija BIH i dugogodišnji novinar Mehmed Agović kaže da je riječ o problemu koji se proteže godinama. U raspravu je sada dat prijedlog Prednacrta izmjena Zakona koji nema nikakve argumentacije važne za funkcionisanje jednog javnog servisa
Mehmed Agović
“Nemamo argumentacije o načinu finansiranja, o uredničkoj politici, o zaposlenima itd, o sudbini uopšte javnog servisa. Drugi problem je opravdanost sa stanovišta medijske politike u BIH. Apsolutno je neprihvatljivo parcelisanje javnog servisa po etničkim redakcijama. Ta disolucija etničkog prostora može napraviti velike probleme uopšte u medijskoj politic u javnoj sferi u BIH”, kaže Agović.
On smatra da se prema ovom prijedlogu postoji problem sa postojećim “multietničkim i multijezičkim servisima” i on postavlja pitanje opravdanosti postojanja sadašnjeg BHRT-a kao i entitetskih kanala.
“Apsolutno je teško zamisliti zašto da funkcioniše recimo jedan kanal javnog servisa u Banjaluci i emituje program na srpskom jeziku kada tamo već postoji javni servis. S druge strane rješenje je vrlo jednostavno, ukoliko se zanemari politički interes, ja bih u ovom slučaju rekao konkretno interes političkih elita stranaka na vlasti”, objašnjava Agović.
On vjeruje da je emitovanje televizijskog i radijskog programa u javnom servisu na jezicima svih naroda moguće.
“Treba učiniti napor, ako nismo zadovoljni sa sadašnjim stanjem, pa recimo raditi na boljoj jezičkoj kulturi sva tri naroda. Zbog toga nije potrebno osnivati čitav kanal da bi neko govorio srpski, bosanski ili hrvatski jezik. I to je zapravo argumentacija da je ovo čisto politički projekat koji je u interesu odgovarajućih političkih struktura. Bojim se da je to zapravo i dogovor s obzirom na sva dešavanja oko tog trajnog iscrpljivanja javnog servisa, da se on konačno podjeli na tri etničke cjeline koje mogu dovesti i do nekih radikalnijih promjena u samoj ustavnoj strukturi BIH I mislim da je u pitanju onda jedan vrlo mali korak do tog trećeg entiteta”, smatra Agović.
Na pitanje da li je riječ o staroj ideji uvođenja trećeg kanala u BIH, sekretar Ministarstva prmeta i komunikacija Igor Pejić kaže da nije riječ o trećem kanalu već o tri kanala u okviru postojećeg BHRT-a.
“Dakle imali bismo situaciju kakva je primjerice uspoređujući sa zemljama u susjedstvu, imate Hrvatsku Radio Televiziju koja ima primjerice četiri kanala”, objašnjava on.
Niko očito ne misli o tome da je porediti sadašnji javni servis BIH sa Hrvatskom radio televizijom neusporediv, ako ništa zbog činjenice da se ovaj bosanski svaki dan bori za finansijski opstanak. Uzrok svega je činjenica da se stranke na vlasti već godinama ne mogu dogovoriti oko zakonskog okvira, prije svega zbog toga što svako želi svoje parče medijskog neba i to ono nacionalno. Proces digitalizacije koji je stao negdje 2004. godine niko više i ne pominje.
U takvoj situaciji uposleni u BHRT-u sa pravom se pitaju ko bi plaćao tri kanala ako se pokazalo da je nemoguće od RTV pretplate isfinansirati i ovaj jedan postojeći.
Direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kaže da ukoliko se nešto hitno ne uradi po pitanju novog stabilnog načina finansiranja I novog načina naplate RTV takes BHRT neće moći da opstane ni sa sadašnjim jednim televizijskim I jednim radijskim kanalom.
Lars-Gunnar Wigemark
Na predloženi Prednacrt izmjena zakonodavstva vezanih za javni RTV sistem u reagovao je i šef Delegacije Evropske Unije u BIH Lars-Gunnar Wigemark. U intervju za Federalnu televiziju rekao je da misli da je od ključnog značaja da svi imaju pristup informacijama na javnim servisima na sopstvenom jeziku.
„Ali nisam siguran da je potrebno imati odvojeni kanal ili tv stanicu za svaki jezik. Vi u vašoj zemlji imate i romski jezik. To je slučaj Sejdić-Finci. Da ne bi bilo diskriminacije morate se također pobrinuti i da Romi imaju pristup informacijama. Hoće li onda postojati i kanal na romskom jeziku? Možda neće. Možda oni nisu toliko politički jaki da iznesu taj zahtjev“, objasnio je Wigemark.
Ukoliko ovakav prijedlog dobije podršku, Bosna i Hercegovina imala bi jednog državnog emitera, koji bi emitovao program na tri jezika iz tri grada, plus dva već postojeća entitetska emitera.