Tom Henegham, urednik religije u Reutersu (priredila Mirjana Rakela)
Ostavka pape Benedicta XVI, u Vatikanu, ali i ostatku svijeta, odmah je otvorila pitanje naslijednika. Da li će to prvi put u povijesti biti neko tko nije iz Evrope? Da li vrijeme za prvog papu iz Latinske Amerike?
Taj dio planeta već čini 42 posto od milijardu i 200 milijuna katoličkih vjernika širom svijeta, dok ih je u Evropi tek oko 25 posto.
Nakon Ivana Pavla i Benedicta, položaj koji je do tada bio rezerviran isključivo za Talijane, sada je otvoren svima. No, tko će to biti, ovisi o mišljenju kardinala koji biraju papu i njihovom očekivanju da će određena osoba najbolje raditi u interesu Katoličke crkve.
Nedavno su dvojica visokih dužnosnika Vatikana otvoreno rekli da bi novi papa mogao biti iz Latinske Amerike.
„Znam dosta biskupa i kardinala iz Latinske Amerike koji bi mogli biti poglavari naše crkve“, izjavio je nadbiskup Gehrad Mueller, koji sada zauzima čelnu funkciju u Kongregaciji za vjeru u Vatikanu, istu onu koju je obnašao Joseph Ratzinger.
Švicarski kardinal Kurt Koch, koji je na čelu vatikanskog Odbora za jedinstvo kršćana u razgovoru za Tagesanzeiger u Zurichu u isto vrijeme je naglasio da budućnost crkve nije u Evropi.
„Bilo bi dobro kada bi na slijedećem izboru imali kandidate iz Afrike ili Južne Amerike“, a upitan da li će prednost dati kandidatu iz neevropske zemlje, bude li imao jednake kvalitete, on je jednostavno odgovorio - da.
U tom bi slučaju vodeći kandidat mogao biti Odilo Scherer, nadbiskup Sao Paola, ili Leonardo Sandri, iz argentinsko-talijanske obitelji, koji trenutačno vodi Odjel za istočne crkve u Vatikanu.
Često se spominje mogućnost da bi novi papa mogao biti nadbiskup Peter Turkson iz Gane, koji je na čelu Odjela za pravdu i mir u Vatikanu. Mediji spekuliraju o prvom crnom papi u povijesti Katoličke crkve.
Valja znati da je polovica kardinala koji odlučuju o novom papi porijeklom iz Evrope, što znači da konklava naginje starom kontinentu. Promatrači u Vatikanu kažu da bi među ključnim ljudima mogao biti Angelo Scola, nadbiskup Milana.
Jakim kandidatom se smatra i bečki kardinal Christoph Schoeborn.
Potencijalni kandidati
I dok službenih kandidata nema „papabili“ (potencijalni pape) bi mogli biti slijedeći kandidati (po alfabetskom redu) , iako se do dana odluke u martu stvari mogu promijeniti:
- Jao Braz de Aviz (Brazil, 65 godina) unio je svjež vjetar u Vatikan gdje se nalazi na čelu Odjela za vjersku kongregaciju od 2011. Podržava učenje o slobodi siromašnih u Latinskoj Americi, no nema široku podršku. Moguće je da se povuče do početka „izbora“.
-Timothy Dolan (SAD, 62 godine) postao je glas američkih katolika nakon izbora za nadbiskupa New Yorka 2009. Njegov smisao za humor i dinamičnost impresionirali su Vatikan, jer i jednog i drugog nedostaje u toj državi. No, kardinali, ne vole „isuviše moćnog papu“ a njegov stil ponašanja je nekima možda isuviše američki.
- Marc Quellet (Kanada, 68 godina) je najviše pozicionirana osoba u Biskupskoj kongregaciji. Jednom je sam rekao da bi postati papa bila „noćna mora“. No, iako ima dobre veze u vatikanskoj kuriji, široko rasprostranjeni sekularizam u rodnom Kvibeku bi mogao biti negativni uteg za karijeru.
- Gianfranco Ravasi (Italija, 70 godina) je ministar kulture u Vatikanu od 2007. i zalaže se za predstavljanje crkvene umjetnosti, znanosti i kulture, čak i ateistima. To bi mu mogao biti minus ako kardinali odluče da bi im trebao iskusan svećenik, a ne neki profesor na papinskoj stolici.
- Leonardo Sandri (Argentina, 69 godina) je „transatlantska“ figura. Rođen je u Buenos Airesu od roditelja Talijana. Bio je šef administracije u Vatikanu od 2000. do 2007. Ipak, nema pastoralnog iskustava, a današnja pozicija – nadgledanje istočnih crkava, nije bitan položaj u Rimu.
- Christoph Schoenborn (Austrija, 67 godina) bivši je student pape Benedicta XVI i ima pastoralnog iskustva. Za bečkog nadbiskupa se govori da je „papinski materijal“, ipak reforme za koje se zalaže ne odgovaraju drugim austrijskim crkvenim službenicima i to bi mu moglo naštetiti.
- Angelo Scola (Italija, 71 godina) nadbiskup Milana, a taj je grad odskočna daska za Rim. Mnogi se klade da će upravo on biti novi papa. Ekspert za bio-etiku, dobar je poznavalac islama i na čelu je fondacije za promoviranje muslimansko-kršćanskog razumijevanja. No, možda kardinali ne žele nekog novog karizmatičnog papu koji je istodobno i čvrst govornik.
- Luis Tagle (Filipini, 55 godina) ima karizmu poput pokojnog Ivana Pavla II. Blizak je sadašnjem papi s kojim je radio u Međunarodnoj teološkoj komisiji. Iako je mnogo onih koji ga podržavaju, ipak kardinalem je postao tek prošle godine. Oni koji imaju pravo glasa nisu skloni mlađim kandidatima.
- Peter Turskon (Gana, 64 godine) na najbolji kandidat kojeg ima Afrika. Na čelu je Odbora za mir i pravdu, glasnogovornik je crkvenog socijalnog nauka i podržava reformu svjetskog financijskog sustava. Na posljednjem Vatikanskom sinodu kritizirao je muslimane, što je dovelo u sumnju njegove stavove o islamu.
Ostavka pape Benedicta XVI, u Vatikanu, ali i ostatku svijeta, odmah je otvorila pitanje naslijednika. Da li će to prvi put u povijesti biti neko tko nije iz Evrope? Da li vrijeme za prvog papu iz Latinske Amerike?
Taj dio planeta već čini 42 posto od milijardu i 200 milijuna katoličkih vjernika širom svijeta, dok ih je u Evropi tek oko 25 posto.
Nakon Ivana Pavla i Benedicta, položaj koji je do tada bio rezerviran isključivo za Talijane, sada je otvoren svima. No, tko će to biti, ovisi o mišljenju kardinala koji biraju papu i njihovom očekivanju da će određena osoba najbolje raditi u interesu Katoličke crkve.
Nedavno su dvojica visokih dužnosnika Vatikana otvoreno rekli da bi novi papa mogao biti iz Latinske Amerike.
„Znam dosta biskupa i kardinala iz Latinske Amerike koji bi mogli biti poglavari naše crkve“, izjavio je nadbiskup Gehrad Mueller, koji sada zauzima čelnu funkciju u Kongregaciji za vjeru u Vatikanu, istu onu koju je obnašao Joseph Ratzinger.
Švicarski kardinal Kurt Koch, koji je na čelu vatikanskog Odbora za jedinstvo kršćana u razgovoru za Tagesanzeiger u Zurichu u isto vrijeme je naglasio da budućnost crkve nije u Evropi.
„Bilo bi dobro kada bi na slijedećem izboru imali kandidate iz Afrike ili Južne Amerike“, a upitan da li će prednost dati kandidatu iz neevropske zemlje, bude li imao jednake kvalitete, on je jednostavno odgovorio - da.
Papa Benedict XVI
U tom bi slučaju vodeći kandidat mogao biti Odilo Scherer, nadbiskup Sao Paola, ili Leonardo Sandri, iz argentinsko-talijanske obitelji, koji trenutačno vodi Odjel za istočne crkve u Vatikanu.
Često se spominje mogućnost da bi novi papa mogao biti nadbiskup Peter Turkson iz Gane, koji je na čelu Odjela za pravdu i mir u Vatikanu. Mediji spekuliraju o prvom crnom papi u povijesti Katoličke crkve.
Valja znati da je polovica kardinala koji odlučuju o novom papi porijeklom iz Evrope, što znači da konklava naginje starom kontinentu. Promatrači u Vatikanu kažu da bi među ključnim ljudima mogao biti Angelo Scola, nadbiskup Milana.
Jakim kandidatom se smatra i bečki kardinal Christoph Schoeborn.
Potencijalni kandidati
I dok službenih kandidata nema „papabili“ (potencijalni pape) bi mogli biti slijedeći kandidati (po alfabetskom redu) , iako se do dana odluke u martu stvari mogu promijeniti:
- Jao Braz de Aviz (Brazil, 65 godina) unio je svjež vjetar u Vatikan gdje se nalazi na čelu Odjela za vjersku kongregaciju od 2011. Podržava učenje o slobodi siromašnih u Latinskoj Americi, no nema široku podršku. Moguće je da se povuče do početka „izbora“.
-Timothy Dolan (SAD, 62 godine) postao je glas američkih katolika nakon izbora za nadbiskupa New Yorka 2009. Njegov smisao za humor i dinamičnost impresionirali su Vatikan, jer i jednog i drugog nedostaje u toj državi. No, kardinali, ne vole „isuviše moćnog papu“ a njegov stil ponašanja je nekima možda isuviše američki.
- Marc Quellet (Kanada, 68 godina) je najviše pozicionirana osoba u Biskupskoj kongregaciji. Jednom je sam rekao da bi postati papa bila „noćna mora“. No, iako ima dobre veze u vatikanskoj kuriji, široko rasprostranjeni sekularizam u rodnom Kvibeku bi mogao biti negativni uteg za karijeru.
- Gianfranco Ravasi (Italija, 70 godina) je ministar kulture u Vatikanu od 2007. i zalaže se za predstavljanje crkvene umjetnosti, znanosti i kulture, čak i ateistima. To bi mu mogao biti minus ako kardinali odluče da bi im trebao iskusan svećenik, a ne neki profesor na papinskoj stolici.
- Leonardo Sandri (Argentina, 69 godina) je „transatlantska“ figura. Rođen je u Buenos Airesu od roditelja Talijana. Bio je šef administracije u Vatikanu od 2000. do 2007. Ipak, nema pastoralnog iskustava, a današnja pozicija – nadgledanje istočnih crkava, nije bitan položaj u Rimu.
- Christoph Schoenborn (Austrija, 67 godina) bivši je student pape Benedicta XVI i ima pastoralnog iskustva. Za bečkog nadbiskupa se govori da je „papinski materijal“, ipak reforme za koje se zalaže ne odgovaraju drugim austrijskim crkvenim službenicima i to bi mu moglo naštetiti.
- Angelo Scola (Italija, 71 godina) nadbiskup Milana, a taj je grad odskočna daska za Rim. Mnogi se klade da će upravo on biti novi papa. Ekspert za bio-etiku, dobar je poznavalac islama i na čelu je fondacije za promoviranje muslimansko-kršćanskog razumijevanja. No, možda kardinali ne žele nekog novog karizmatičnog papu koji je istodobno i čvrst govornik.
- Luis Tagle (Filipini, 55 godina) ima karizmu poput pokojnog Ivana Pavla II. Blizak je sadašnjem papi s kojim je radio u Međunarodnoj teološkoj komisiji. Iako je mnogo onih koji ga podržavaju, ipak kardinalem je postao tek prošle godine. Oni koji imaju pravo glasa nisu skloni mlađim kandidatima.
- Peter Turskon (Gana, 64 godine) na najbolji kandidat kojeg ima Afrika. Na čelu je Odbora za mir i pravdu, glasnogovornik je crkvenog socijalnog nauka i podržava reformu svjetskog financijskog sustava. Na posljednjem Vatikanskom sinodu kritizirao je muslimane, što je dovelo u sumnju njegove stavove o islamu.