Pod naslovom „Predsjednik Podijeljenih Amerčih država” urednica Timea, Nancy Gibbs detaljno je obrazložila zašto je Donald Trump ličnost 2016. godine, po izboru ovog uglednog nedjeljnika.
Navela je da je po 90-ti put ovaj ugledni svijetski list izabrao ličnost koja je imala najveći uticaj, dobar ili loš, na događaje godine.
”Dakle šta je ove godine: Dobar ili loš? Izazov za Donalda Trumpa je kako je duboko zemlja u nesaglasju oko odgovora“ navela je urednica Timea, konstatujući da je teško izmjeriti skalu ovog poremećaja.
Baron nekretnina i vlasnik kasina koji je postao reality TV zvijezda i provokator koji nikada ni jedan dan nije proveo u javnoj službi, nikada nije pokazao zanimanje za bilo šta osim za svoj lični interes, sada nadgleda rušenje velikog broja političkih građevina koje su nekad činile stranke, donatori, anketari- svi oni koji ga nijesu vidjeli da dolaziili i uzimali ga za ozbiljno. Izvan tog obračuna, Trump je spreman da presjedava za dobro ili zlo.
Za one koji vjeruju da je ovo bolje, Trumpova pobjeda predstavlja dugo očekivanu kaznu za utvrđenu i arogantnu vladajuću klasu, a za one za koje je ovo loše, destrukcija se prostire na dragocjene građanske norme i diskurse, do politike otrovane zloglasnim talasom rasizma, seksizma i netrpeljivosti prema stranicima. Za one koji mu vjeruju, on će donijeti promjene - široke, duboke, istorijske promjene, ne skromne mjere podjeljene na kašičice, za one koji ga kritikuju, on ispiriše strah i od onoga što bi mogao učiniti i od toga što bi moglo biti učinjeno u njegovo ime.
Revolucija koju je Trump izazvao, prema urednici Timea, djeluje u potpunosti američka, sa ehom iz populističke prošlosti od Andrewa Jacksona, Hueya Longa do najgrešnijih Joea McCarthyja i Charlesa Coughlina.
Fotogalerija: Životni put Donalda Trumpa
Fotogalerija: Životni put Donalda Trampa
Trumpovi napadi na istinu i logiku, daleko od toga da mu štete, čine ga jačim. Njegova privlačnost koja je došla dijelom kao nada, dijelom kao režanje - poništila je stranačke linije i razbila dvije kraljevske dinastije u američkoj politici. Ipak, njegova je pobjeda ogledalo nacionalista širom svijeta, od Britanije do Filipina a dala je zamah snagam daleko moćnijim od poruke jednog čovjeka.
“Jedva možemo shvatiti da naša generacija može držati superkompjuter u cijeloj ruci, non-stop. Ako ovo čitate bilo na stranici ili ekranu, vrlo je izvjesno da ste obuhvaćeni revolucijom koja je možda počela navlačenjem na gadgete ali se sad preoblikuje na sve, od toga kako živimo, volimo, radimo, igramo, kupujemo, dijelimo, kako naša sopstvena srca i umovi doživljavaju svijet oko nas”, navela je Gibbs u osvrtu na omiljeni hobi Donalda Trumpa.
“Možda će izabrani predsjednik prestati da tweetuje, ali samo zato što će naći neko drugo stredstvo da priča priču koju želi -direktno se obraćajući publici koja želi da ga čuje“.
Ispostavilo se kao nesupješna strategija kada je Hillary Clinton, koja voli politička rješenja i vjeruje u njih, pokušala utrku sa njim da pretvori u test karaktera, referendum o Trumpu. Ali je to svakako bilo razumljivo. On je predstavio tako mnogo izazova, toliko mnogo upitnih izbora o tome što su američke vrijednosti. Njena pobjeda u direktnom glasanju građana, iako sa stanovišta validnosti nebitna, afirmisala je perspektivu žene “glavnokomandujuće”. U stvari, ona je porazila Trumpa kod glasača kojima je stalo do iskustva, rasuđivanja i temperamenta, kvaliteta koji su tipično mjerodavni kad se bira lider slobodnog svijeta. Čak i u momentu njegove pobjede, šest od 10 glasača je imalo negativno mišljenje o Trumpovoj sposobnosti da bude predsjednik.
Ali skoro svakog drugog glasača je najviše interesovalo ko može donijeti promjene, i u toj kategoriji on ju je pobijedio i to za 69 poena. To je njegov sljedeći test. Godina 2016. je bila godina njegovog uzdizanja, 2017., će biti godina njegove vladavine, i kao svi novoizbarni lideri, on ima šanse da ispuni svoja obećanja i prkosi očekivanjima.
I oni koji ga podržavaju i oni koji ga kritikuju zajedno će otkriti u šta, odnosno koliko od onoga što je govorio Trump zaista vjeruje, konstatuje urednica Time-a u obrazloženju izbora ličnosti godine, podsjećajući da je u danima nakon što je izabran,sve moglo biti predmet pregovora: zid je postao ograda, “nepoštena Hillary “ -“dobra osoba”, a možda bi se i o klimatskim promjenama moglo razmisliti, podsjeća Time na Trumpove transformacije mišljenja.
Da li su njegovi sljedbenici alarmirani? Kritičari teško da su razuvjereni: skoro polovina Amerikanaca vjeruje da će se odnosi pogoršati, a mnoge žene vjeruju da će taj njegov uzlet biti na njihovu štetu. Trump voli da govori o otuđenim radnicima koji su bili dominantni na njegovim skupovima i koji vjeruju da milijarder može biti njihov glasnik – „volim ih i oni vole mene“ i tvrdi da će svaki njegov potez biti u njihovo ime. Ali može li donijeti „novi sporazum“ za radnike u eri automatizacije, ispregovarati nove trgovinske ugovore i ponovo otvoriti fabrike, dok istovremeno uzdiže mnoge od istih ljudi koje su baš predstavnici onih trendova koje je osuđivao, zapitala se Nancy Gibbs, urednica Timea, a potom zaključila:
„Zbog podsjećanja Amerike da se demagogija hrani na očaju i da je istina moćna samo onda kada se vjeruje onome ko je izgovara, zbog osnaživanja skrivenog biračkog tijela kroz integrisanje njihovog bijesa u živom prenosu njihovih strahova, i zbog oblikovanja sjutrašnje političke kulture tako što razara jučerašnju, Donald Trump je Timeova ličnost godine za 2016.“
Na drugom mjestu liste uglednog nedjeljnika je Trumpova protivkandidatkinja na američkim izborima Hillary Clinton, hackeri su na trećem, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na četvrtom, dok su naučnici iz CRISPR na petom, a muzička zvijeza Beyonce na šestom. Na skraćenoj listi konkurenta za ličnost godine razumljivo ličnost godine bio i Nigel Farage otac „Brexita“.
Po izboru čitalaca Timea pak, ličnost godine je zanimljivo indijski premijer Narendra Modi, za njim je odlazeći američki predsjednik Barack Obama, pa potom dolazeći Donald Trump i osnivač Wikileaksa, Julian Assange.
Prošlogodišnja ličnost godine bila je njemačka kancelaraka Angela Merkel, a ista autorica urednica Nancy Gibbs u obrazloženju je tada, među ostalim, navela da je obilježila 2015-u zato što je "tražila više od svoje zemlje nego što bi se većina političara usudili da učine, zbog čvrstog protivljenja tiraniji, kao i probojnosti u obezbjeđivanju čvrstog moralnog vođstva u svijetu u kojem ga je bilo sve manje, posebno u svijetlu izbjegličke krize" te zbog toga što je pokazala "da velike civilizacije grade mostove, a ne zidove".