RSE: Gospodine Tihiću, u svom obraćanju na kongresu stranke istakli ste kako se kompromisa ne treba bojati. Što će to konkretno značiti u predstojećim pregovorima o promjeni Ustava?
Tihić: Konkretno to će značiti nastavak dijaloga, razgovora, dogovora na temu ustavne refome, državne imovine, popisa stanovništva, drugih pitanja otvorenih problema jer vjerujem da u BiH možemo ići naprijed samo uz jedan dogovor, dijalog, kompromis, jedna realna rješenja. U BiH nema idealnih rješenja, imaju samo realna rješenja, a to su ona rješenja koja osiguraju podršku parlamentarne većine i koja osiguraju da za takav zakon i da za takva rješenja glasaju politički predstavnici svih stranaka, naroda, građana.
RSE: Ostajete li i dalje na prijedlogu da BiH bude uređena po principu regija?
Tihić: Do kojeg nivoa će svako od nas svoju startnu poziciju spustiti i prilagoditi interesima drugih, to pregovori treba da kažu. Ali vjerujem da svima trebaju reforme. Nije interes samo jedne strane da imamo funkcionalnije institucije, nije interes samo jedne strane da riješimo pitanje državne imovine, nije interes samo jedne strane da se zatvori, odnosno ukine OHR ili ostane. To je zajednički interes.
RSE: S kojim startnim pozicijama ulazite 14. juna u pregovore sa Čovićem i Dodikom?
Tihić: Ja mislim da će 14. juna biti zadnji sastanak prudske trojke. Poslije 14. to neće više biti prudska trojka, već će to biti jedan širi skup - jer prudska trojka ne može sama voditi ove procese, pogotovo kad je u pitanju ustavna reforma. Na ovom sastanku mi treba da se dogovorimo koje teme će biti predmet razgovora, znači trebamo napraviti spisak, sadržaj tema budućih razgovora. Drugo pitanje je da utvrdimo dinamiku - u kojem roku ćemo šta raditi i kada treba šta da završimo, da vidimo ko će nam u tome pomagati, od domaćih do stranih eksperata, ko će se uključivati - međunarodna zajednica, neke zemlje hoće li pomagati, neće, kad i kako. I treće pitanje je da vidimo ko su učesnici tih razgovora. Treba uključiti i druge stranke pozicije i relevantne stranke opozicije. Tu je gospodin Lagumdžija, Silajdžić svakako, vjerovatno iz RS i gospodin Bosić.
RSE: Spomenuli ste RS. Čini se da se opet komplikuju odnosi na relaciji RS i OHR. Najviši zvaničnici ovog entiteta praktično su odbili zahtjev visokog predstavnika da se ponište zaključci Narodne skupštine koji su se odnosili na prenošenje nadležnosti sa RS na državu.
Tihić: Ja mislim da je visoki predstavnik uputio opravdano upozorenje i da Narodna skupština RS treba svoje zaključke korigovati, ukloniti one dijelove i one sadržaje koji su antidejtonskog karaktera - jer nisu oni ti koji tumače Dejton. Po Dejtonskom sporazumu, na koji se pozivaju iz RS, vrhovni tumač jeste OHR. Ako OHR kaže da je nešto antidejtonsko, onda je to antidejtonsko. Ne mogu sada ni Sulejman Tihić ni Milorad Dodik ni Dragan Čović kazati je li nešto dejtonsko ili antidejtonsko ako nasuprot tome ima stav OHR-a, jer OHR je po Dejtonskom sporazumu vrhovni tumač. Nema iznad OHR-a instance.
RSE: Ocijenili ste, takođe, da su odnosi Stranke demokratske akcije i Islamske zajednice dobri. Kakav je vaš stav, međutim, prema istupima reisu-l-uleme Mustafe efendije Cerića koji su često politički i ulaze u samo funkcionisanje države?
Tihić: Mislim da svako treba da radi svoj posao i da svako treba da odgovora za svoj posao - Islamska zajednica da zastupa interese muslimana vjernika, SDA političke interese onih koji su joj dali to povjerenje. Normalno, treba isto tako da surađujemo. Ja mislim da nije dobro da se jedni drugima miješamo u posao, da se neki službenici Islamske zajednice miješaju u rad političkih struktura SDA, u izborni proces itd.
RSE: Vas su napadali i zbog izjave da Bošnjaci moraju izaći iz uloge žrtve i okrenuti se ka budućnosti. Da li je i koliko takva pozicija, ustvari, koštala Bošnjaka do sada?
Tihić: Ja sam jasno rekao da bošnjačko-bosanska politika mora napustiti pasivnu poziciju žrtve. Treba prioritet u politici biti politika rješavanja problema sadašnjosti i budućnosti. Normalno, mi trebamo sve činiti da nestali budu pronađeni, dostojanstveno sahranjeni, odgovorni za zločine kažnjeni, ali to treba da rade institucije pravosuđa, instituti za genocid, razni historičari, a političari treba da se okrenu rješavanju problema sadašnjosti i budućnosti. To je važno i zbog tih žrtava i zbog njihovih porodica. Ali to su obično neki izokretali i govorili da Tihić hoće da zaboravi prošlost. Ne mogu ja zaboraviti pet logora kroz koje sam prošao, ali ja ne želim da živim u prošlosti, ja želim da živim u sadašnjosti i budućnosti - i zbog sebe i zbog svoje djece i zbog svojih unuka. I kad sam išao u Beograd kod predsjednika Tadića i kad sam išao u Zagreb kod Mesića i kad sam razgovarao sa Bulatovićem, to sam sve činio sa namjerom da poboljšamo naše odnose, da se više nikada ne desi da Sulejman Tihić ili neko druge bude u logorima u Batajnici ili Sremskoj Mitrovici, kao što sam ja išao, jer smatram da mi sa Srbijom, sa Hrvatskom i sa Crnom Gorom moramo graditi posebne odnose, da moramo riješiti ta sporna pitanja, da je to jedna važna stepenica na evropskom putu, a ako imamo dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom da ćemo lakše rješavati unutrašnje probleme u BiH - da ne govorim o ekonomskim prednostima. Međutim, nažalost, neki ljudi ne shvataju mjesto i poziciju Bošnjaka i BiH i u regionu i uopće u svijetu i to doživljavaju kao nekakvu izdaju, kao nekakvu prodaju, umjesto da to doživljavaju kao prednost.
Tihić: Konkretno to će značiti nastavak dijaloga, razgovora, dogovora na temu ustavne refome, državne imovine, popisa stanovništva, drugih pitanja otvorenih problema jer vjerujem da u BiH možemo ići naprijed samo uz jedan dogovor, dijalog, kompromis, jedna realna rješenja. U BiH nema idealnih rješenja, imaju samo realna rješenja, a to su ona rješenja koja osiguraju podršku parlamentarne većine i koja osiguraju da za takav zakon i da za takva rješenja glasaju politički predstavnici svih stranaka, naroda, građana.
RSE: Ostajete li i dalje na prijedlogu da BiH bude uređena po principu regija?
Prudska trojka ne može sama voditi ove procese, pogotovo kad je u pitanju ustavna reforma. Treba uključiti i druge stranke pozicije i relevantne stranke opozicije.
Tihić: Do kojeg nivoa će svako od nas svoju startnu poziciju spustiti i prilagoditi interesima drugih, to pregovori treba da kažu. Ali vjerujem da svima trebaju reforme. Nije interes samo jedne strane da imamo funkcionalnije institucije, nije interes samo jedne strane da riješimo pitanje državne imovine, nije interes samo jedne strane da se zatvori, odnosno ukine OHR ili ostane. To je zajednički interes.
RSE: S kojim startnim pozicijama ulazite 14. juna u pregovore sa Čovićem i Dodikom?
Tihić: Ja mislim da će 14. juna biti zadnji sastanak prudske trojke. Poslije 14. to neće više biti prudska trojka, već će to biti jedan širi skup - jer prudska trojka ne može sama voditi ove procese, pogotovo kad je u pitanju ustavna reforma. Na ovom sastanku mi treba da se dogovorimo koje teme će biti predmet razgovora, znači trebamo napraviti spisak, sadržaj tema budućih razgovora. Drugo pitanje je da utvrdimo dinamiku - u kojem roku ćemo šta raditi i kada treba šta da završimo, da vidimo ko će nam u tome pomagati, od domaćih do stranih eksperata, ko će se uključivati - međunarodna zajednica, neke zemlje hoće li pomagati, neće, kad i kako. I treće pitanje je da vidimo ko su učesnici tih razgovora. Treba uključiti i druge stranke pozicije i relevantne stranke opozicije. Tu je gospodin Lagumdžija, Silajdžić svakako, vjerovatno iz RS i gospodin Bosić.
Mislim da je visoki predstavnik uputio opravdano upozorenje i da Narodna skupština RS treba svoje zaključke korigovati.
RSE: Spomenuli ste RS. Čini se da se opet komplikuju odnosi na relaciji RS i OHR. Najviši zvaničnici ovog entiteta praktično su odbili zahtjev visokog predstavnika da se ponište zaključci Narodne skupštine koji su se odnosili na prenošenje nadležnosti sa RS na državu.
Tihić: Ja mislim da je visoki predstavnik uputio opravdano upozorenje i da Narodna skupština RS treba svoje zaključke korigovati, ukloniti one dijelove i one sadržaje koji su antidejtonskog karaktera - jer nisu oni ti koji tumače Dejton. Po Dejtonskom sporazumu, na koji se pozivaju iz RS, vrhovni tumač jeste OHR. Ako OHR kaže da je nešto antidejtonsko, onda je to antidejtonsko. Ne mogu sada ni Sulejman Tihić ni Milorad Dodik ni Dragan Čović kazati je li nešto dejtonsko ili antidejtonsko ako nasuprot tome ima stav OHR-a, jer OHR je po Dejtonskom sporazumu vrhovni tumač. Nema iznad OHR-a instance.
RSE: Ocijenili ste, takođe, da su odnosi Stranke demokratske akcije i Islamske zajednice dobri. Kakav je vaš stav, međutim, prema istupima reisu-l-uleme Mustafe efendije Cerića koji su često politički i ulaze u samo funkcionisanje države?
Ako imamo dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom da ćemo lakše rješavati unutrašnje probleme u BiH.
Tihić: Mislim da svako treba da radi svoj posao i da svako treba da odgovora za svoj posao - Islamska zajednica da zastupa interese muslimana vjernika, SDA političke interese onih koji su joj dali to povjerenje. Normalno, treba isto tako da surađujemo. Ja mislim da nije dobro da se jedni drugima miješamo u posao, da se neki službenici Islamske zajednice miješaju u rad političkih struktura SDA, u izborni proces itd.
RSE: Vas su napadali i zbog izjave da Bošnjaci moraju izaći iz uloge žrtve i okrenuti se ka budućnosti. Da li je i koliko takva pozicija, ustvari, koštala Bošnjaka do sada?
Tihić: Ja sam jasno rekao da bošnjačko-bosanska politika mora napustiti pasivnu poziciju žrtve. Treba prioritet u politici biti politika rješavanja problema sadašnjosti i budućnosti. Normalno, mi trebamo sve činiti da nestali budu pronađeni, dostojanstveno sahranjeni, odgovorni za zločine kažnjeni, ali to treba da rade institucije pravosuđa, instituti za genocid, razni historičari, a političari treba da se okrenu rješavanju problema sadašnjosti i budućnosti. To je važno i zbog tih žrtava i zbog njihovih porodica. Ali to su obično neki izokretali i govorili da Tihić hoće da zaboravi prošlost. Ne mogu ja zaboraviti pet logora kroz koje sam prošao, ali ja ne želim da živim u prošlosti, ja želim da živim u sadašnjosti i budućnosti - i zbog sebe i zbog svoje djece i zbog svojih unuka. I kad sam išao u Beograd kod predsjednika Tadića i kad sam išao u Zagreb kod Mesića i kad sam razgovarao sa Bulatovićem, to sam sve činio sa namjerom da poboljšamo naše odnose, da se više nikada ne desi da Sulejman Tihić ili neko druge bude u logorima u Batajnici ili Sremskoj Mitrovici, kao što sam ja išao, jer smatram da mi sa Srbijom, sa Hrvatskom i sa Crnom Gorom moramo graditi posebne odnose, da moramo riješiti ta sporna pitanja, da je to jedna važna stepenica na evropskom putu, a ako imamo dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom da ćemo lakše rješavati unutrašnje probleme u BiH - da ne govorim o ekonomskim prednostima. Međutim, nažalost, neki ljudi ne shvataju mjesto i poziciju Bošnjaka i BiH i u regionu i uopće u svijetu i to doživljavaju kao nekakvu izdaju, kao nekakvu prodaju, umjesto da to doživljavaju kao prednost.