Škrabotine vojnika Crvene armije na zgradi Reichstaga nakon što su zauzeli Berlin 1945., blizu okončanja Drugog svjetskog rata.
Većina tih škrabotina, izrađenih kredom ili ugljenom, bili su imena vojnika, često i nazivi njihovih rodnih gradova. Neki su vojnici zapisali prijetnje poput: "Hanses i Fritzes, ovo nikad nećete zaboraviti. Ako treba, doći ćemo opet".
Većina natpisa je sačuvana, iako su uklonjeni oni koji su imali bestidnu konotaciju, poruke koje upućuju na silovanje i slično.
Poruka na vanjskoj fasadi Reichstaga. Natpis koji su ostavili nacistički lojalisti pozivao je stanovnike Berlina da se bore protiv Crvene armije, obećavši prolaznicima izbor poput "Pobjeda ili Sibir".
Grafiti s političkom konotacijom vjerovatno su stari koliko i prva civilizacija. U ruševinama Pompeja ova karikatura rimskog političara jedna je od ekspresivnijih slika uklesanih u zidine grada, koji je ukopan vulkanskom erupcijom u 79. godini nove ere.
Lik bijesnog gladijatora na zidu u Pompejima. Merriam-Webster definira grafite kao "obično, neovlašteno pisanje ili crtanje na javnoj površini".
Godine 1870. novinar Henry Morton Stanley urezao je svoje i ime novine u kojoj je radio na zid ruševine u Persepolisu, današnji Iran. Godinu dana kasnije, Velšanin je u afričkoj džungli otkrio misionara Davida Livingstona.
Poruka na zidu sjedišta nekadašnje Njemačke tajne policije (Gestapo) u Parizu. Zapis sadrži riječi - "Ne spavam. Razmišljam o svojim roditeljima i dragoj Louise".
Grafiti na zidu u Teheranu 1979. godine koji predstavljaju iranskog šaha (lijevo) i mulu (propovjednik, učitelj). Dva tjedna nakon što je ova fotografija načinjena, ajatolah Ruhollah Khomeini vratio se u Iran iz egzila u Francuskoj kako bi nametnuo svojoj zemlji tvrdu vladavinu koja traje i danas.
Lutke u obliku sovjetskih vojnika na planinskom putu nakon invazije na Afganistan 1979. godine. Uz lutke stoji poruka: "Sestre Shahr-e Naw" (susjedstvo u Kabulu) "plaču, dok sestre komunista dotjeruju oči".
Poruka na zidu: "Dobro došli u pakao". Muškarac trči preko ulice u Sarajevu koja je 1993. često bila meta snajpera. Više od 5.000 civila ubijeno je tijekom gotovo četverogodišnje opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Čečeni odgovaraju na pitanja popisivača pred vratima njihova doma koji je oštećen tijekom sukoba 2002. Na vratima, koja vjerojatno datiraju iz perioda devedesetih godina, piše: "Ovdje žive mirni ljudi. Provjereno sigurni".
Grafit "Bush je pas" u blizini Islamabada u Pakistanu 2003., ubrzo nakon što je američki predsjednik George W. Bush započeo invaziju na Irak.
Grafit "Svi u američkoj vojsci su gay i homići" na zidu kuće u Tikritu, granatirane 2003. godine tijekom američke invazije. Ovaj irački grad je rodno mjesto bivšeg diktatora Sadama Husseina.
Bivša nizozemska mirovnjakinja posjetila je svoju staru bazu u blizini Srebrenice 2007. Iscrtani kalendar potiče između 1994. - 1995. godine. Oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u i oko grada u srpnju 1995., nakon što nizozemske snage pri UN-u nisu uspjele spriječiti da Srebrenica padne u ruke bosanskih Srba.
Gruzijski vojnik gleda poruku "Ujko Sam zahvaljuje na uniformi za ruske Airborne (trupe)", koju su ruske snage ostavile na zidu u bazi u Senakiju nakon rusko-gruzijskog rata 2008. godine. Bazu su uništili ruski vojnici, koji su prije povlačenja uništili tenkove i helikoptere.
Crteži koje su talibanski borci ostavili na zidu u afganistanskoj provinciji Helmand 2010. godine.
Poruka na zidu: "Iako je papiga u kavezu, i dalje može uživati u zelenilu. Iako je čovjek u zatvoru, i dalje može uživati u svojoj domovini".
Indijski policajac pored grafita u Kašmiru, koji izražava potporu islamističkom militantu kojeg su ubile indijske snage sigurnosti u srpnju 2016. Kašmir je sporna regija koja je glavni izvor tenzije između Indije i Pakistana.
Skica afganistanskog militanata koji je ispalio granatu na helikopter u palači Darul Aman u Kabulu. Fotografirano 2016. godine.
Grafit na zidovima palače Darul Aman. Zgrada je danas u završnoj fazi restauracije nakon što je desetljećima bila ruševina. Nije jasno hoće li se, poput Reichstaga, restauracijom sačuvati dio unutarnjih grafita.