Hrvatska i Srbija bi, umjesto međusobnog nadmetanja u svojatanju Nikole Tesle, mogle pokrenuti zajedničku inicijativu prema UNESCO-u da se 10.srpnja, rođendan velikog znanstvenika, proglasi međunarodnim danom inovacija - kazao je za Radio Slobodna Europa pomoćnik hrvatskog ministra znanosti obrazovanja i sporta Saša Zelenika.
Ideja je tek u začetku, pokrenuli su je znanstvenici sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, a hrvatsko Ministarstvo znanosti i Udruga 'Nikola Tesla, genij za budućnost', podržali – potvrdio nam je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika, u povodu 157. obljetnice rođenja Nikole Tesle:
„Preliminarni razgovori između tih pojedinaca s Ruđera, Udruge, Ministarstva znanosti i Ministarstva vanjskih poslova već su obavljeni i sad očekujemo da Ministarstvo vanjskih poslova svojim diplomatskim kanalima vidi što se tu da napraviti, posebno sa Srbijom. S njom bi se to trebalo iskoordinirati, da to bude zajednička inicijativa, jer tako bi imala i veću šansu za prihvaćanje“, navodi Zelenika.
U Zagrebu se, uz godišnjicu Teslina rođenja, već četvrtu godinu organizira niz prigodnih manifestacija pod nazivom 'Tesla&friends' u organizaciji Udruge 'Nikola Tesla, genij za budućnost', ove godine i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države.
No, Tesla je brend koji Hrvatska ne koristi na adekvatan način i osim pojedinaca i nevladinog sektora Hrvatska još nema cjelovit i sustavan odnos prema Tesli i njegovom djelu, ističe pomoćnik hrvatskog ministra znanosti.
„Uglavnom je to 'prigodničarski ' kad je nekakva godišnjica rođenja, smrti i slično, puno su rjeđi sustavni pristupi i proučavanje Tesline ostavštine. Tu se jedino ističu Tehnički muzej u Zagrebu i Memorijalni centar u Teslinom rodnom Smiljanu i neki pojedinci koji se iz entuzijazma bave Teslom, onim što je on značio i postigao i što je svijetu ostavio, ali sustavnijeg rada nema“, kaže Zelenika.
Spomenik na čekanju
Ni Teslin spomenik, okrutno razrušen bezumnim nacionalističkim strastima 1992. u središtu Gospića, unatoč najavama i obećanjima Vlade i gradskih vlasti, još nije vraćen u Gospić.
Župan Ličko- senjski i gradonačelnik Gospića nisu u srijedu imali vremena odgovoriti na naše pitanje što je s tim projektom. No, susretljivo nam se javio voditelj Memorijalnog centra u Smiljanu, Mile Čorak, iako je danas imao pune ruke posla i brojne posjetitelje, jer, za Teslin rođendan, ulaz je, za sve goste, bio slobodan.
„Tokom cijele godine mi imamo posjetitelje, doslovce, iz cijeloga svijeta. Najviše ih je iz Hrvatske i to organizirano dolaze škole i razne udruge, a s organiziranim dolascima smo se proširili i na susjedne zemlje, primjerice Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, pa Austriju, Njemačku, Mađarsku, a razne udruge i pojedinci stižu i iz Srbije“, kaže Čorak.
RSE: Da li možda Vi znate nešto o povratku Kršinićevog spomenika Tesle u Gospić? Htjela sam to pitati gradonačelnika i župana, jer je bivši gradonačelnik Kolić više puta ponavljao da će se spomenik vratiti, ali nisam uspjela dobiti odgovor, znate li Vi nešto o tom projektu?
Čorak: Ja za to nisam mjerodavan i ne mogu vam o tome ništa reći. Što će biti, hoće li se vratiti ili ne, zasad nemamo nikakvu informaciju o tome.“
Nismo uspjeli dobiti izjavu ni u Ministarstvu kulture, jedino što znamo da je novi odlijev Kršinićevog spomenika gotov i da već nekoliko godina u skladištu zagrebačke Ljevaonice umjetnina čeka odluku 'nadležnih' kamo da ga postave - na središnji trg u Gospiću na kojem je zbog Teslina srpskog porijekla, 90-tih i miniran a koji danas nosi ime Stjepana Radića, ispred gospićkog Veleučilišta koje nosi Teslino ime, ili negdje drugdje.
Ravnatelj Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Željko Maćešić podsjeća da se još 2007. godine išlo po otiske za odlijev u Beograd, jer pred tamošnjim Elektrotehničkim fakultetom stoji od 1963. godine, identična skulptura hrvatskog kipara Frana Kršinića, visoka 3,5 metra, druga je 1976. postvaljena na Niagarinim slapovima, a treća je od 1981., do miniranja 1992., stajala na glavnom trgu u Gospiću.
„Uzeli smo u Beogradu 'otisak' (negativ) donijeli to u Zagreb, odlili 'pozitiv', odlili smo novi Kršinićev spomenik u bronci, težak oko tonu i pol, i, što se nas tiče, on je spreman za montažu, čeka....A što čeka, morate u Ministarstvu kulture, nemojte mene pitati“, kazao nam je Maćešić.
RSE: Znači, spomenik je spreman i stoji u Ljevaonici već godinama, a nitko ne pita?
Maćešić: Pa,da, baš nitko.....evo zadnjih par godina nitko ne pita ništa.
Ideja je tek u začetku, pokrenuli su je znanstvenici sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, a hrvatsko Ministarstvo znanosti i Udruga 'Nikola Tesla, genij za budućnost', podržali – potvrdio nam je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika, u povodu 157. obljetnice rođenja Nikole Tesle:
„Preliminarni razgovori između tih pojedinaca s Ruđera, Udruge, Ministarstva znanosti i Ministarstva vanjskih poslova već su obavljeni i sad očekujemo da Ministarstvo vanjskih poslova svojim diplomatskim kanalima vidi što se tu da napraviti, posebno sa Srbijom. S njom bi se to trebalo iskoordinirati, da to bude zajednička inicijativa, jer tako bi imala i veću šansu za prihvaćanje“, navodi Zelenika.
U Zagrebu se, uz godišnjicu Teslina rođenja, već četvrtu godinu organizira niz prigodnih manifestacija pod nazivom 'Tesla&friends' u organizaciji Udruge 'Nikola Tesla, genij za budućnost', ove godine i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države.
No, Tesla je brend koji Hrvatska ne koristi na adekvatan način i osim pojedinaca i nevladinog sektora Hrvatska još nema cjelovit i sustavan odnos prema Tesli i njegovom djelu, ističe pomoćnik hrvatskog ministra znanosti.
„Uglavnom je to 'prigodničarski ' kad je nekakva godišnjica rođenja, smrti i slično, puno su rjeđi sustavni pristupi i proučavanje Tesline ostavštine. Tu se jedino ističu Tehnički muzej u Zagrebu i Memorijalni centar u Teslinom rodnom Smiljanu i neki pojedinci koji se iz entuzijazma bave Teslom, onim što je on značio i postigao i što je svijetu ostavio, ali sustavnijeg rada nema“, kaže Zelenika.
Spomenik na čekanju
Ni Teslin spomenik, okrutno razrušen bezumnim nacionalističkim strastima 1992. u središtu Gospića, unatoč najavama i obećanjima Vlade i gradskih vlasti, još nije vraćen u Gospić.
Župan Ličko- senjski i gradonačelnik Gospića nisu u srijedu imali vremena odgovoriti na naše pitanje što je s tim projektom. No, susretljivo nam se javio voditelj Memorijalnog centra u Smiljanu, Mile Čorak, iako je danas imao pune ruke posla i brojne posjetitelje, jer, za Teslin rođendan, ulaz je, za sve goste, bio slobodan.
„Tokom cijele godine mi imamo posjetitelje, doslovce, iz cijeloga svijeta. Najviše ih je iz Hrvatske i to organizirano dolaze škole i razne udruge, a s organiziranim dolascima smo se proširili i na susjedne zemlje, primjerice Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, pa Austriju, Njemačku, Mađarsku, a razne udruge i pojedinci stižu i iz Srbije“, kaže Čorak.
RSE: Da li možda Vi znate nešto o povratku Kršinićevog spomenika Tesle u Gospić? Htjela sam to pitati gradonačelnika i župana, jer je bivši gradonačelnik Kolić više puta ponavljao da će se spomenik vratiti, ali nisam uspjela dobiti odgovor, znate li Vi nešto o tom projektu?
Čorak: Ja za to nisam mjerodavan i ne mogu vam o tome ništa reći. Što će biti, hoće li se vratiti ili ne, zasad nemamo nikakvu informaciju o tome.“
Nismo uspjeli dobiti izjavu ni u Ministarstvu kulture, jedino što znamo da je novi odlijev Kršinićevog spomenika gotov i da već nekoliko godina u skladištu zagrebačke Ljevaonice umjetnina čeka odluku 'nadležnih' kamo da ga postave - na središnji trg u Gospiću na kojem je zbog Teslina srpskog porijekla, 90-tih i miniran a koji danas nosi ime Stjepana Radića, ispred gospićkog Veleučilišta koje nosi Teslino ime, ili negdje drugdje.
Ravnatelj Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Željko Maćešić podsjeća da se još 2007. godine išlo po otiske za odlijev u Beograd, jer pred tamošnjim Elektrotehničkim fakultetom stoji od 1963. godine, identična skulptura hrvatskog kipara Frana Kršinića, visoka 3,5 metra, druga je 1976. postvaljena na Niagarinim slapovima, a treća je od 1981., do miniranja 1992., stajala na glavnom trgu u Gospiću.
„Uzeli smo u Beogradu 'otisak' (negativ) donijeli to u Zagreb, odlili 'pozitiv', odlili smo novi Kršinićev spomenik u bronci, težak oko tonu i pol, i, što se nas tiče, on je spreman za montažu, čeka....A što čeka, morate u Ministarstvu kulture, nemojte mene pitati“, kazao nam je Maćešić.
RSE: Znači, spomenik je spreman i stoji u Ljevaonici već godinama, a nitko ne pita?
Maćešić: Pa,da, baš nitko.....evo zadnjih par godina nitko ne pita ništa.