Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine saslušava svjedoke u vezi s informacijom koju je prije mjesec dana iznio ministar odbrane BiH Zukan Helez o postojanju vojnih kampova u kojima su i osobe iz Rusije na teritoriji entiteta Republika Srpska.
S obzirom na to da je predmet u radu, iz Tužiteljstva BiH nisu željeli dati više informacija osim ovoga. Ministar Helez je za Radio Slobodna Evropa (RSE) podijelio sličnu informaciju, kazavši da "ne želi govoriti o toj temi, jer je u toku saslušanje svjedoka".
Kojih svjedoka i o čemu su ispitani i saslušani – nije poznato.
Ministar je u novembru rekao da ima i dokaze za tvrdnje o tome da na području Rogatice, u istočnoj Bosni i Hercegovini, i području planine Maglić postoje vojni kampovi za obuku, za koje tvrdi, da posjeduje i fotografije. Dokaze dosad nije objavio.
'Sigurnosni izazovi koji ne stoje i ne postoje?'
Navode o vojnim kampovima ministar Helez podijelio je nakon brojnih spekulacija o teroristima spavačima u BiH, o aktivnim terorističkim ćelijama, prijetnjama po sigurnost, podizanju mjera sigurnosti na najviši nivo i tvrdnji da u BiH postoji stotinu paradžemata, izoliranih lokacija u kojima mještani prakticiraju islam van sistema Islamske zajednice u BiH.
Zukan Helez, ministar odbrane BiH
Većina ovih tvrdnji došla je od zvaničnika u Republici Srpskoj, odnosno nakon što su politički predstavnici iz RS-a u pismu američkom Senatu i Kongresu, u novembru, naveli da su dijelovi BiH, uglavnom entitet Federacija BiH, "i dalje dom brojnim spavačkim ćelijama Al-Kaide i tzv. Islamske države.
U pismu tvrde i da bi ove grupe "mogle biti aktivirane ako i kada stigne naređenje", ali ne pružaju više detalja na osnovu kojih informacija ili prijetnji su došli do ovakvog zaključka.
"Pozvao bih predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, na svakom nivou, da u suštini prestanu politizirati i igrati se pitanjima sigurnosti", komentar je sigurnosnog stručnjaka Armina Kržalića iz Sarajeva.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i stručnjak u Centru za sigurnosne studije u Sarajevu kaže da se u "BiH vrši sekuritizacija određenih sigurnosnih izazova koji objektivno ne stoje i ne postoje".
Armin Kržalić, sigurnosni stručnjak
Prije pisma iz RS-a, nekoliko talijanskih medija je u oktobru objavilo da je Balkan potencijalni "inkubator" terorističke prijetnje Europi. Kao izvor za ovakve tvrdnje navode informacije talijanskih obavještajaca.
Međutim, ni Ministarstvo sigurnosti BiH, ni Federalna uprava policije, ni Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nisu od Italije službeno dobili ovakve podatke, već su ih pročitali u medijima.
Ima li terorističkih ćelija u BiH?
Na teritoriji koju operativno pokriva Federalna uprava policije ne egzistiraju grupe koje bi se mogle okarakterizirati kao terorističke organizacije ili ćelije na osnovu važećih domaćih propisa, kao i na osnovu standarda i direktiva Europske unije, međunarodnih konvencija, rezolucija i pravnih akata, napisali su u odgovoru za RSE na pitanje o tvrdnjama o postojanju terorističkih ćelija u BiH.
Navode da stalno razmjenjuju operativne podatke putem INTERPOL-a i EUROPOL-a sa svim stranim policijskim agencijama, ali da nisu dobili zahtjev da provjere informacije o kojima se govorilo u medijima.
Iz MUP-a RS-a nisu precizirali odgovor na pitanje u vezi s aktivnim terorističkim ćelijama.
Da je sigurnosna situacija u BiH zadovoljavajuća i stabilna, ustvrdili su početkom decembra predstavnici parlamentarnih komisija za sigurnost, zajedničke komisije za odbranu i sigurnost, te zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH nakon sastanka u Banjoj Luci.
Jesu li u BiH zabilježeni teroristički incidenti posljednjih godina?
U posljednjih nekoliko godina u BiH nisu zabilježeni teroristički napadi.
U izvještaju Europskog policijskog ureda (EUROPOL) za 2022. godinu navodi se da u zemljama Zapadnog Balkana postoje poticaji za radikalizaciju, zbog složenosti pitanja identiteta i religije, kao i socioekonomskih uvjeta i visoke stope nezaposlenosti.
Izvještaj navodi da u regiji nema velikih terorističkih ili nasilnih ekstremističkih skupina.
Pročitajte i ovo: BiH prvi put ima strategiju za suzbijanje desnog ekstremizmaU većini slučajeva riječ je o radikaliziranim pojedincima ili malim lokalnim skupinama, naveo je EUROPOL.
Posljednji izvještaj State Departmenta o terorizmu u BiH, objavljen u novembru 2023., navodi da, iako je BiH kooperativni partner u borbi protiv terorizma, njeni kapaciteti su i dalje ograničeni i postignut je tek mali napredak. Kao izazov navodi se povratak bh. državljana iz Sirije i Iraka, njih oko stotinu.
Istaknuto je i da nije bilo prijavljenih terorističkih incidenata.
Nasilna ekstremistička ideologija i nasilne regionalne nacionalističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u Bosni i Hercegovini.
Navodi se da je 2022. godine politička kriza u zemlji donijela neviđenu retoriku podjela etnonacionalističkih političkih lidera u zemlji, navedeno je u izvještaju State Departmenta.
Pročitajte i ovo: Ministarska konferencija u BiH: Boriti se edukacijom protiv ekstremizmaŠta su paradžemati i ko tamo živi?
Tzv. paradžemati u BiH najprije su bile male zajednice u kojima su živjeli državljani zemalja Bliskog Istoka koji su u BiH došli tokom rata 1992. – 1995., od kojih su neki dobili državljanstva BiH. Poslije je i domaće stanovništvo na nekoliko lokacija osnovalo izolirane zajednice.
Ovakve zajednice nisu bile u sastavu Islamske zajednice u BiH, što je suprotno Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, kao i u Ustavu Islamske zajednice BiH.
Iz Federalne uprave policije pojašnjavaju da su paradžemate (paralelni džemati – džemat označava zajednicu koja obavlja islamske molitve zajednički u nekoj sredini) otvarali vođe sljedbenika i propovjednici tekfir ideologije, odnosno radikalnog i iskrivljenog tumačenja vjere.
"U suradnji s kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova i drugim institucijama, Federalna uprava policije je od 2016. jedan od svojih pravaca djelovanja usmjerila na prikupljanje podataka na terenu u vezi s radikalnim pripadnicima selefijsko-tekfirskog pokreta, mikro lokacijama na kojima se okupljaju i žive isti, kao i paramesdžidima u okviru kojih navedeni pripadnici djeluju i šire svoje ideje i radikalne stavove", rekao je za RSE šef Odjela za borbu protiv terorizma FUP-a.
Pročitajte i ovo: Objedinjavanje svih bh. službi za borbu protiv terorizmaKroz godine se broj paradžemata smanjivao i zajednice su se integrirale u okvire IZ u BiH.
"Jedan dio je samovoljno prestao s provođenjem svojih aktivnosti, a pojedini su u velikoj mjeri prestali sa svojim radom, ili su aktivni samo u vremenu dolaska ljudi iz dijaspore npr. za vrijeme godišnjih odmora. Ostao je jedan manji dio koji je odbio da uđe u sistem IZ u BiH, radi se o broju od oko 20 tzv. paradžemata, ali je zabilježen smanjen intenzitet njihovih aktivnosti u smislu njihovog okupljana i djelovanja", rekli su iz FUP-a i odbacili tvrdnje da je stotinu takvih zajednica u BiH.
Naglašeno je i da su takva mjesta operativno interesantna i predstavljaju sigurnosni izazov, ali "ne predstavljaju sigurnosnu prijetnju u onoj mjeri, koja se navodi u pojedinim medijima i izjavama domaćih i stranih zvaničnika".
Šta je s 'vojnim kampovima' u RS-u o kojima je govorio ministar odbrane?
Osim informacije da Tužiteljstvo radi na predmetu, od prvih navoda o kampovima do danas nije bilo više informacija.
Iz mirovne misije Europske unije u BiH EUFOR-a su rekli da nisu zaprimili dokaze ili informacije koji bi potvrdili prisustvo ili aktivnosti bilo kakvih paravojnih kampova.
Prema pisanju agencije SRNA, slične informacije Vijeću ministara BiH uputila je Obavještajno-sigurnosna agencija BiH.
Iz Vijeća ministara BiH nisu odgovorili na upit RSE je li predsjedavajućoj Borjani Krišto OSA BiH poslala informaciju u kojoj se navodi da Agencija ne raspolaže nikakvih informacijama o vojnim kampovima u RS-u.
Navode o postojanju vojnih kampova odbacio je i ministar sigurnosti Nenad Nešić.
Pročitajte i ovo: Napadi smanjeni, terorizam i dalje prijetnja EU, navodi se u izvještaju EUROPOL-aUtječu li dešavanja na Bliskom Istoku i migracije na sigurnost u BiH?
Nakon 7. oktobra i napada Hamasa na izraelske gradove, a potom i kontinuiranog izraelskog granatiranja Pojasa Gaze, ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je 19. oktobra rekao da je tražio da se mjere sigurnosti podignu na viši nivo "zbog bojazni od eventualnog prelivanja krize s Bliskog Istoka".
Mjere su podrazumijevale jače prisustvo službenika policijskih agencija u blizini određenih objekata.
Pročitajte i ovo: Mjere sigurnosti u BiH podignute na viši nivoMeđutim, ministar nije bio siguran koja vrsta ekstremizma prijeti sigurnosti u zemlji i nije mogao podijeliti više detalja na osnovu kojih informacija je donio odluku o podizanju mjera sigurnosti na viši nivo.
Na pitanja RSE o tome koja vrsta ekstremizma je pojačana u BiH, samo je rekao da je obaviješten da je prijetnja veća nego obično.
Iz MUP-a RS-a su rekli da prate dešavanja na globalnom nivou i razmjenjuju informacije, odnosno "preduzimaju sve potrebne mjere i radnje da stanje bezbjednosti na području Republike Srpske bude povoljno".
Iz FUP-a kažu da nisu identificirali nikakvu povezanost s aktivnostima lica na području FBiH koja bi se mogla na bilo koji način dovesti u vezu sa terorizmom i nasilnim ekstremizmom, ali da su "uočene pojačane aktivnosti u internet prostoru u vidu komentara, svrstavanja na pojedine strane učesnika u sukobu sa elementima govora mržnje posebno na društvenim mrežama".