Prvi teroristički napadi u Bosni i Hercegovini desili su se neposredno nakon rata. Uglavnom se radilo o napadima iz osvete ili ideološkog uvjerenja, s karakteristikama terorizma. Neki od kasnije uhapšenih i procesuiranih za terorizam ili planiranje terorističkog napada bili su direktno dovedeni u vezu sa stranim terorističkim organizacijama.
Do danas, Bosna i Hercegovina se u nekoliko navrata suočavala s terorističkim napadima pojedinaca i grupa, pogotovo u periodu od 2001. godine i napada u SAD-u, kada se međunarodna politika borbe protiv terorizma drastično promijenila.
Istraživanje Radija Slobodna Evropa traži odgovor na pitanje – kako mjesecima duge istrage i detaljno pripremane akcije u borbi protiv terorizma na kraju završe tužbom za povredu ljudskih prava i isplatom odštete od novca građana?
Od 2012. godine do 2015. godine institucije BiH suočene su s novim problemom. Pojačan je trend odlazaka državljana Bosne i Hercegovine na strana ratišta, uglavnom na Bliski Istok. Prema podacima policijskih službi, oko 260 državljana BiH pridružilo se nekim vojnim ili paravojnim formacijama u Siriji i Iraku. Taj trend državne vlasti pokušale su spriječiti izmjenama Krivičnog zakona, kojim se učešće na stranim ratištima i pridruživanje paravojnim, parapolicijskim formacijama smatra krivičnim djelom. Do sada je više od 20 osoba procesuirano. Osuđeni su uglavnom na minimalne kazne od godinu do dvije godine zatvora.
Pravosudne institucije i sigurnosne agencije u borbi protiv radikalizma, terorizma i odlazaka na strana ratišta pokrenule su nekoliko akcija, od kojih su poznatije Svjetlost, Damask 1 i 2, kada su uhapšeni Nusret Imamović i Husein Bilal Bosnić.
No, nakon nekih akcija u borbi protiv terorizma obustavljene su istrage, a zbog nedovoljno dokaza tužilaštvo je odustajalo od optužnica. Neki od desetaka uhapšenih u tim akcijama su za vrijeme provedeno u pritvoru tražili obeštećenje, koje im je država dužna nadoknaditi.
Akcija Rez
Akcija Rez, hapšenja, 2015.
Akcija Rez u Sarajevu jedna je od opsežnijih akcija u borbi protiv terorizma. Akciju je 22. decembra 2015. godine realizovala Federalna uprava policije po nalogu Tužilaštva BiH, a uhapšeno je ukupno 11 osoba.
Anes Čengić, bivši načelnik Odjela za borbu protiv terorizma Federalne uprave policije, priča da su istražitelji, policija i tužilaštvo na osnovu ozbiljnih indicija da se priprema teroristički napad brzo morali donijeti odluku. "Dakle, ocijenili smo da je prijetnja relevantna i da postoje elementi, veliki stepen prijetnje po sigurnost građana. U tim trenucima se donose teške odluke, da li ići na, pod navodnim znacima, kršenje individualnih prava i zaštititi kolektivitet ili ne."
Tužilaštvo ih je sumnjičilo za planiranje terorističkog napada, koji je, prema ranijim saznanjima, trebao biti izveden u Sarajevu za Novu 2016. godinu. Osumnjičeni su i za kršenje zakona o slobodi vjere, pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica u BiH, budući da su se okupljali i obavljali vjerske obrede u mesdžidu koji nije bio pod okriljem Islamske zajednice u BiH i u kojem je pronađena tabla sa simbolima tzv. Islamske države.
Sud BiH je nakon hapšenja uvažio prijedlog Tužilaštva BiH i odredio jednomjesečni pritvor za osam uhapšenih. Međutim, nakon mjesec dana provedenih u pritvoru, svi osumnjičeni pušteni su na slobodu. Određene su im mjere zabrane, iz tužilaštva su rekli da istragu privode kraju, ali već je bilo jasno da nema dovoljno dokaza za optužnicu za terorizam. Godinu dana nakon akcije donesena je odluka o obustavljanju istrage.
Kemal Murić, kojeg su smatrali vođom grupe, odlučio je tužiti državu i tražiti nadoknadu štete za vrijeme provedeno u pritvoru. Muriću je, kako je pisao BIRN BiH, dosuđen iznos od 3.400 maraka na ime nematerijalne štete, a odlučeno je da mu se isplate i troškovi parničnog postupka u iznosu od 1.092 konvertibilnih maraka.
"Gdje god sud donese presudu da je čovjek pretrpio štetu, nematerijalnu, pa ona bila čak i marka, on je uspio osporiti i dokazao je da su povrijeđena njegova temeljna prava i slobode. To je suština priče. E sada, pritvor kao lišenje slobode, on boli, on je težak, to je sad individualno, ljudi to doživljavaju na različite načine. Neko se neće zadovoljiti ni s određenom količinom novca", objašnjava proceduru Murićev branilac Suljo Delić.
Sud BiH ranije je donio prvostepenu presudu kojom je odlučeno da se i Edinu Tabakoviću isplati iznos od 2.900 maraka na ime nematerijalne štete. Tabaković je također uhapšen u akciji Rez, a za svaki dan u pritvoru mu je dosuđeno 100 konvertibilnih maraka, plus troškovi parničnog postupka u iznosu od 720 konvertibilnih maraka.
Jedan od tada uhapšenih je i Semir Salkanović. On, kako navodi njegov advokat Senad Dupovac, nakon nehumanog postupanja policije i mjesec dana u pritvoru ipak nije želio tužiti državu.
"Nema novca koji bi njega, kaže, obeštetio. Na stranu pritvor, posebno. Znači, to je nešto što je djeci ostalo za sva vremena, znači da njihov otac leži dok se ovi iživljavaju", kaže Dupovac.
Anes Čengić s druge strane kaže da se nijedna akcija u borbi protiv terorizma ne može nazvati neosnovanom.
"Koliko god kudili ili ne kudili policiju, nikada, odgovorno tvrdim, niko nije lišen slobode da nije postojao element, bar osnov sumnje za vršenje krivičnog djela. E sad, da li čekati da bude osnovana sumnja, dakle, da je krivično djelo izvršeno, pa opet, ne želim karikirati, da obojimo most u Mostaru u boje Francuske, a tamo poginulo 50 ljudi? Dakle, po meni jedan život vrijedi više od te odštete. Čvrsto stojim na tom stavu", navodi Čengić.
Zakon o krivičnom postupku BiH propisao je posebna pravila za naknadu štete po dva osnova, zbog neopravdane osude i zbog neosnovanog lišenja slobode.
Pravo uhapšenih na naknadu štete ostvaruje se podnošenjem tužbe u parničnom postupku pred nadležnim sudom. Prethodno tužitelj Ministarstvu pravde BiH nudi sporazum o postojanju štete, vrsti i visini naknade. Ako ministarstvo odbije zahtjev ili se u roku od tri mjeseca uopšte ne oglasi, slijedi podnošenje tužbe sudu.
"S obzirom na to da su se svi zaprimljeni zahtjevi odnosili na naknadu materijalne i nematerijalne štete, a što podrazumijeva neophodnost vještačenja u svakom pojedinom slučaju, jer je riječ o stručnom, a ne pravnom pitanju, Ministarstvo pravde BiH nije bilo u mogućnosti provoditi postupak vještačenja", tvrde iz Ministarstva pravde BiH.
U 2017. godini Ministarstvo pravde BiH je, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa, zaprimilo ukupno 41 zahtjev za sklapanje sporazuma o naknadi štete. Od toga, 31 zahtjev za naknadu štete zbog neopravdanog lišenja slobode, sa sedam zahtjeva osumnjičenih za krivično djelo terorizam.
Ministarstvo ni u jednom slučaju nije sklopilo sporazum o naknadi materijalne i nematerijalne štete. Svi podnosioci zahtjeva upućivani su na sudsko rješavanje postupka, što je, kako nam je potvrđeno, mnogo kompleksnija i skuplja procedura koja iziskuje sudije, tužioce, advokate, vještake, vrijeme...
Okvirna materijalna satisfakcija, koja nije zvanična, uklopi se u iznos od 60 do 100 konvertibilnih maraka po danu provedenom u pritvoru, tvrde naši sagovornici. Novac za obeštećenja isplaćuje se iz državnog budžeta.
Naser Palislamović - terorista ili bogataš?
Naser Palislamović na Sudu BiH
U pritvoru bez presude za terorizam najviše vremena proveo je Naser Palislamović. Njega je državno tužilaštvo teretilo da je zajedno s Harisom Čauševićem organizirao teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu.
Drugostepeno vijeće Apelacionog odjela Suda BiH pravosnažno ga je oslobodilo svih optužbi. Palislamović je tužio državu zbog protivpravnog lišenja slobode i tri godine provedene u pritvoru, te zatražio da mu se isplati odšteta od 202.000 konvertibilnih maraka. Na početku suđenja, na zahtjev odbrane zbog osjetljivosti predmeta i sigurnosti Nasera Palislamovića javnost je isključena.
Akcija Ruben
Masovna hapšenja u maju 2015. godine u Republici Srpskoj uslijedila su nakon napada Nerdina Ibrića na policijsku stanicu u Zvorniku, u kojem je ubijen policajac Dragan Đurić. Po nalogu Specijalnog tužilaštva Republike Srpske u akciji "Ruben" policija je pretresla više od 30 lokacija, uhapšena je 31 osoba zbog sumnje da su povezani sa radikalnim grupama, te da predstavljaju prijetnje po sigurnost građana i institucija RS.
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača, pretresi na više od trideset lokacija i hapšenja vršeni su zbog "krivičnog djela terorizam ili nedozvoljena proizvodnja ili promet oružja ili eksplozivnih materija".
Među uhapšenima bili su i Kemal Sušić iz Kozarca i Ramo Kadrić iz Skelana.
"Nisam imao pojma, niti imam šta s tim. Ja sam samo čovjek koji praktikuje vjeru, ide u džamiju, jednostavno je samo to i bio razlog. Ostalo, niti sam šta imao, niti imam veze s tim", kaže Kemal Sušić.
Ramo Kadrić priča kako mu i danas nije jasno zašto je zapravo uhapšen:
"Rekli su mi da sam vehabija, da vršim vehabijski pokret, da narušavam muslimane. Da mene na mom kraju ljudi pitaju šta će ko da radi, da ja vehabizam pokrećem. Ja pijem alkohol, na selu živim, ja pojma o tome nemam. Ja sam njima rekao, al' mene je policija privela. Uzeli su mi sve što su mogli od kuće, za godinu dana Banja Luka mi je vratila sve. Oni su mene vukli dok ne budem mogao da ih tužim."
Nakon ispitivanja uhapšenih, tužilaštvo je tražilo pritvor za osam osoba. Sud je odbio prijedlog, u pritvoru su ostala samo dvojica osumnjičenih.
Jasmir Muratović, branilac uhapšenih u akciji Ruben smatra da u ovom slučaju nije riječ samo o lošoj procjeni tužilaštva:
"Naravno, nije postojala prijetnja od ovih lica niti za Republiku Srpsku, niti za Bosnu i Hercegovinu. Da je to tako najbolje ilustruje tužilačka odluka koja je nakon izvjesnog vremena donesena, u kojoj je rečeno da za sve osumnjičene ne postoje dokazi da su počinili krivično djelo terorizma i da se zbog toga donosi tužilačka odluka o obustavi istrage."
Na kraju, priča se svela na jednu optužnicu, i to za krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materijala.
Niko od tada uhapšenih nije tužio institucije Republike Srpske zbog neosnovanog lišenja slobode. Advokat Muratović smatra da je osim uhapšenima u akciji Ruben, pričinjena šteta ugledu države i njenih institucija.
Poslije napada u Zvorniku uhapšen je i Fatih Hasanović, zbog sumnje da je pomagao napadaču na policijsku stanicu Nerdinu Ibriću. Ibrić je prilikom napada ubijen, a Hasanoviću je određen pritvor od 30 dana. Nakon što je pušten na slobodu bez podignute optužnice odlučio je tužiti državu zbog neosnovanog lišenja slobode.
"Tužba je predata Sudu BiH, tužena strana je bila država, a tužilaštvo je pristalo da mu se isplati tužbeni zahtjev od 3.000 konvertibilnih maraka, plus troškovi parničkog postupka", navodi branilac Hasanovića, Ibrahim Omerović.
Ipak, granica između zaštite kolektiviteta i ljudskih prava i sloboda treba da postoji, a nju treba neko da nadgleda i poštuje. Senka Nožica, stručnjakinja za oblast krivičnog prava kaže da su u slučaju terorizma nakon napada 11. septembra u SAD-u individualna ljudska prava osumnjičenih za terorizam na drugom mjestu, jer se štiti kolektivitet.
Za Radio Slobodna Evropa potvrđeno je da se pred Pravobranilaštvom Bosne i Hercegovine trenutno vodi 38 predmeta zbog neosnovanog pritvora. Do sada su 124 slučaja riješena, a u 72 predmeta usvojen je zahtjev tužitelja.
Naknadu štete pored osumnjičenih za terorizam, podnosili su i optuženi za krivična djela ratnog zločina, kriminala i korupcije.
Sud Bosne i Hercegovine zaključno s polovinom marta 2018. godine donio je ukupno 76. presuda u kojima su dosuđeni iznosi i troškovi parničnog postupka prema pravosnažnim presudama zbog boravka u pritvoru u visini od oko četiri miliona konvertibilnih maraka.