Napadi su smanjeni, ali terorizam ostaje prijetnja Europskoj uniji zbog rata u Ukrajini i porasta propagande tokom pandemije, objavio je EUROPOL u novom izvještaju o sigurnosti.
Ukupan broj uspješnih, osujećenih i neuspjelih napada bio je 15 u 2021. godini, što je značajno manje od 57 u prošloj godini, navodi EUROPOL u svom godišnjem izvješću.
To je zbog značajnog pada broja napada koji su okarakterisani kao ljevičarski terorizam, rekla je policijska agencija sa sjedištem u Haagu.
Ali ruska invazija na Ukrajinu i utjecaj pandemije COVID-19 predstavljaju sigurnosnu prijetnju u godinama koje dolaze, dodaje se u dokumentu.
"Zaključci izvješća potvrđuju da je terorizam i dalje stvarna i prisutna opasnost za EU", rekla je šefica EUROPOL-a Catherine De Bolle u izjavi.
Pročitajte i ovo: Uspon narko-terorizma u eri interneta"U vrijeme geopolitičkih previranja, EU mora održavati svoje protuterorističke mjere više nego ikada", dodala je.
"Nema sumnje da će geopolitičke promjene i posljedice ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine imati trajan utjecaj na sigurnost EU", citirana je ona u izvješću.
Rat je već privukao nekoliko radikaliziranih pojedinaca iz država članica koji su se uključili u borbu s obje strane, rekla je.
Rekla je da će sukob vjerovatno izazvati nasilne ekstremističke reakcije i nagovaranje, posebno na internetu.
De Bolle je rekla da europske nacije moraju naučiti lekcije iz prošlosti kada su se strani borci vratili s bojišta na Bliskom Istoku.
Pandemija COVID-19 zasebno je učinila mlade ljude i maloljetnike posebno ranjivima na radikalizaciju zbog društvene izolacije i vremena provedenog na internetu, rekao je EUROPOL.
Određene države članice vidjele su pojavu anti-COVID-19 i antivladinog ekstremizma u obliku otvorenih prijetnji, internetskog govora mržnje i upotrebe nasilja.
U 2021. godini u EU je privedeno 388 osumnjičenika za kaznena djela povezana s terorizmom.
Više od dvije trećine, 260 uhapšenih, izvršeno je nakon istraga kršenja zakona povezanih s džihadističkim terorizmom u Austriji, Francuskoj i Španjolskoj, priopćio je EUROPOL.
Pročitajte i ovo: Strani borci u paklu Ukrajine izazov za države porijeklaSituacija na Zapadnom Balkanu
U 2021. samo jedan nasilni incident potencijalno povezan s džihadizmom na Zapadnom Balkanu prijavljen je EUROPOL-u.
Riječ je o incidentu koji se desio 19. aprila 2021. godine, kada je 34-godišnji državljanin Albanije uhapšen pod optužbom za terorizam, nakon što je nožem izbo petero ljudi u džamiji u Tirani.
Tokom suđenja počinitelj je ocijenjen pravno neodgovornim i dodijeljen psihijatrijskoj bolnici.
Pročitajte i ovo: BiH prvi put ima strategiju za suzbijanje desnog ekstremizmaMetode korištene za radikalizaciju ili novačenje sljedbenika u regiji odražavaju kompleksan politički scenarij u zemljama Zapadnog Balkana, gdje se pitanja koja se odnose na etnički i vjerski identitet kombiniraju s ekonomskim i društvenim poteškoćama, navodi se u izvješću.
Radikalizirane i ekstremističke skupine u regiji obično su male, labavo organizirane i predvođene pojedincima koje članovi skupine prihvaćaju kao vjerske autoritete.
Prema procjeni zemalja Zapadnog Balkana, selefijske skupine i pojedinci koji zagovaraju ultrakonzervativna i ekstremistička tumačenja islama ostali su glavni pokretači radikalizacije u regiji.
Unutar selefističkih zajednica, zapaženo je da propovjednici aktivni u "paralelnim džamijama" i na neformalnim okupljanjima promiču nasilje, dok su povratnici iz Sirije i drugih područja sukoba nastavili širiti džihadističke ideologije.
Nekoliko zemalja Zapadnog Balkana potvrdilo je trend iz prethodnih godina, pri čemu se neke ekstremističke skupine predstavljaju kao nevladine organizacije "radeći u humanitarne svrhe".
U tom položaju skupljaju donacije koje se potom kanaliziraju pristašama ili simpatizerima radikalnih ideologija. U nekim slučajevima, te su skupine uspostavile veze s migrantskim zajednicama koje potječu sa Zapadnog Balkana u zemljama EU.
Tokom 2021. nekoliko se osumnjičenika vratilo s područja sukoba u zemlje Zapadnog Balkana.
Albanija je vratila pet žena zajedno s četrnaest maloljetnika iz Sirije, dok je Sjeverna Makedonija z Sirije i Iraka vratila četiri muškarca, pet žena i četrnaest maloljetnika.
Četvorica muškaraca bili su strani borci koje su sudovi Sjeverne Makedonije osudili u odsutnosti između 2015. i 2020. godine, a po dolasku su lišeni slobode.