Pojačane tenzije između talibana i njihovih susjeda iz centralne Azije

Piše: Bruce Panier

Prve dvije nedjelje ove godine bile su podsjetnik da je odnos centralne Azije s talibanskim vlastima u Afganistanu daleko od glatkog i potencijalno se može brzo pogoršati, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Tadžikistanka vlada ne komunicira direktno s talibanima i jasno je naglasila u avgustu, kada su militanti zauzeli Kabul, da dok god afganistanska vlada ne bude "inkluzivna" – što znači da veliko etničko stanovništvo Tadžika bude zastupljeno u vladi – Dušanbe neće razmatrati priznavanje talibana kao legitimne vlade Afganistana.

To je jedan od razloga što je tadžikistanska granica bila najnapetiji dio sjevernih granica Afganistana, jer Dušanbe i dalje tvrdi da postoje militanti na sjeveroistoku Afganistana koji su prijetnja Tadžikistanu.

Na samitu Organizacije za kolektivnu bezbjednost (CSTO), 10. januara, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon je rekao: "Prema tadžikistanskim obavještajnim službama, broj kampova i centara za obuku terorista koji su u blizini južnih granica CSTO-a u sjeveroistočnoj provinciji Afganistana iznosi više od 40, a njihova brojčana snaga je više od 6.000 militanata."

Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon

Rahmon je također rekao liderima Rusije, Bjelorusije, Jermenije, Kazahstana, i šefu kirgistanskog kabineta ministara koji učestvuju na samitu da "vi i ja vrlo dobro znamo da je od druge polovine avgusta 2021. hiljade pripadnika [takozvane Islamske države], Al Kaide, [Džemata] Ansarulaha, Hizb ut-Tahrira i drugih terorističkih grupa pušteno iz zatvora u Afganistanu."

Ansarulah se sastoji uglavnom od građana Tadžikistana koji se godinama bore zajedno sa talibanima.

Talibani su navodno rasporedili neke od boraca Ansarulaha da čuvaju granicu sa Tadžikistanom, što je navelo Dušanbe da dodatno ojača svoje snage duž afganistanske granice.

Uzimajući u obzir najnovije Rahmonove tvrdnje o kampovima za obuku i hiljadama militanata na sjeveroistoku Afganistana, Bilal Karimi, zamjenik portparola talibana, rekao je da "ne postoji takav centar za obuku ni u jednom dijelu zemlje u kojem se obučavaju pobunjenici".

Vratite našu letjelicu

Talibani su također imali žalbu protiv Tadžikistana i Uzbekistana.

Mavlavi Muhamed Jabub, sin osnivača talibana Mulaha Omara i trenutno ministar odbrane te militantne grupe, rekao je 11. januara da talibani žele da se borbeni avioni i helikopteri u Tadžikistanu i Uzbekistanu kojima su članovi afganistanske vlade bježali iz Kabula budu vraćeni talibanima.

Informacije neposredno prije nego što su talibani preuzeli kontrolu nad teritorijom Afganistana pokazale su da je 46 ili 47 avganistanskih borbenih aviona i helikoptera sletjelo u uzbekistanski pogranični grad Termez, a dva putnička i 16 vojnih aviona odletjela su za Tadžikistan, iako su tadžikistanski zvaničnici rekli da su samo tri afganistanska aviona i dva helikoptera na njenoj teritoriji.

U izvještaju koji je uslijedio ukazuje se da su neki od helikoptera već premješteni na "groblje vazduhoplovstva SAD", na ogroman parking za iskorištene avione u državi Arizona.

"Naši avioni koje imate, koji su u Tadžikistanu i Uzbekistanu, moraju da nam budu vraćeni", rekao je Jakub.

Jakub je također upozorio Tadžikistan i Uzbekistan "da ne testiraju naše strpljenje i da nas ne primoravaju da preduzmemo moguće osvetničke korake da [povratimo letjelice]".

Talibanski ministar odbrane Muhamed Jakub

Drugačiji pristup Taškenta

Takvi razgovori su mjesecima išli naprijed-nazad između tadžikistanske vlasti i talibana, ali Uzbekistan je zauzeo potpuno drugačiji odnos položaj prema talibanima.

Od kada su talibani preuzeli vlast, Taškent je radio na tome da nastavi prenošenje robe, uključujući humanitarnu pomoć, krećući se preko uzbekistanske-afganistanske granice, a zvaničnici dvije strane - od lokalnih lidera do ministara inostranih poslova - sastali su se da razmotre pitanja od zajedničkog interesa.

Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan godinama snabdijevaju Afganistan strujom u sklopu dogovora postignutih s afganistanskom vladom od 2001. do 2021.

Sve tri države su istakle da će nastaviti da šalju struju u Afganistan iako talibani priznaju da to sada ne mogu platiti.

Međutim , afganistanska državna elektroenergetska kompanija Da afganistan Brešna Šerkat navela je u saopštenju od 12. januara da je Uzbekistan smanjio izvoz struje u Afganistan za 60 odsto i da se 16 afganistanskih provincija suočava s nestašicama.

Uzbekistanski zvaničnici su, kako se izvještava, ukazali na tehnički problem u trafostanici kao na razlog smanjenja uz tvrdnju da bi struja trebalo da se vrati svom redovnom toku za dva ili tri dana. Međutim , Da Afganistan Brešna Šerkat je saopštio 13. januara da je puni kapacitet već obnovljen.

Upozorenja Turkmenistanu

Nedavno je postavljen video snimak talibanskih boraca u blizini granice s Turkmenistanom na kojem se vidi vojnički pojas koji pripada turkmenistanskoj vojsci za koji kažu da ga je ostavio turkmenistanski vojnik koji je prešao u Afganistan.

Jedan talibanski borac rekao je na turkmenskom jeziku da je vojnik prešao granicu s drugima da bi krao u blizini sela Karkin, u afganistanskoj provinciji Jovzjan, koja graniči s provincijom Meri u Turkmenistanu.

Međutim, kada su vidjeli talibanske borce u toj oblasti, tvrdi talibanski vojnik, uljezi su pobjegli, dok je jedan od njih bacio pojas.

Talibanski borac upozorava da ni on ni njegovi saradnici neće imati razumijevanja za svakoga ko je pohlepan za zemljom ili imovinom u Afganistanu.

To se događa samo nešto više od nedjelju dana od kada su talibani rekli da su turkmenski graničari ubili afganistanskog građanina, a nekoliko dana kasnije pucali na talibanske borce koji su došli da istražuju u okrugu Hamijab, na zapadu Karkina u provinciji Jovzjan.

Ta razmjena vatre navodno je trajala nekoliko sati, a talibanski borci ispalili su rakete na turkmenske graničare. Nije bilo izvještaja o žrtvama.

Iako je vrlo vjerovatno da nijedna od vlada u centralnoj Aziji nije željela da se talibani vrate na vlast, to je sada realnost. Prvi dani 2022. su još jedan podsjetnik državama centralne Azije koje graniče s Afganistanom da imaju posla s militantnom grupom, a ne političarima.