Balkanske se države grčevito bore da savladaju posljedice, što globalne ekonomke krize, što dvodecenijskog devastiranja domaćih privreda. Ali se za svaku od njih može primijeniti nedavna populistička konstatacija Borisa Tadića o postojanju „mnogo prljavo bogatih ljudi”.
Najčešći razlog postojanja tih ljudi, popularno zvanih tajkuni, zapravo su političke elite. Počelo se to sada dokazivati u Hrvatskoj, a EU čeka to da vidi i kod ostalih potencijalnih kandidata.
Makar prvi milioni stečeni su zahvaljujući vezama tajkuna i političara. U toj interakciji i mnogi su političari sami postali tajkuni. To je vjerovatno i razlog zbog kojeg je jedan od osnovnih zahtjeva Brisela balkanskim državama - efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala - najteži za ispunjenje.
Može li se ispitati nelegalno stečeno bogatstvo?
Hrvatska se, zasad, jedina u regiji obračunava s korupcijom i u najvišim vrhovima vlasti. Pod istragom je više od stotinu visokopozicioniranih osoba u državnim poduzećima i politici, uključujući i samog bivšeg premijera, Ivu Sanadera.
Njegovo izručenje Hrvatskoj, iz austrijskog zatvora, očekuje se slijedećih dana ili sedmica. Svi akteri, većine korupcijskih afera u Hrvatskoj, dolaze iz redova vladajuće stranke ili njezinih koalicijskih partnera. Opća je ocjena da se, bez pritisaka iz Europske unije, ništa ne bi pokrenulo, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Obračuna s korupcijom ne bi bilo bez Bruxellesa.
U Srbiji je nedavno sa najviše adrese, predsjednika Borisa Tadića, rečeno kako u državi ima mnogo „nepristojno bogatih ljudi”. Uzvratili su tajkuni tvrdnjom da su u konstantnom „državnom reketu”. Mnogi su se upitali je li počeo „tihi rat” krupnog kapitala i nosilaca političke vlasti?
Ispitivanje prvog prljavog miliona novopečenih bogataša, čije je mjesto rođenja Miloševićeva Srbija pod sankcijama, nikada se nije dogodilo, a kako stvari u Srbiji stoje, nikada i neće, ocjena je iz teksta Branke Trivić Tajkuni uzvraćaju na udarac državnog reketa.
Krupne ribe još plivaju
Grabež, nastao ulaskom u tranziciju, praćenu ratom, međunarodnim sankcijama i hiperinflacijom, marksističkom pojmu - prvobitna akumulacija kapitala, u domaćoj radinosti, dao je potpuno novu dimenziju. Ova faza stvaranja kapitalističkog društva i ekonomije odvijala se u, najblaže rečeno, neregularnim okolnostima.
Krajnji rezultat je kapitalizam u kom glavnu riječ imaju bogati tajkuni i njihovi pokrovitelji - političari, koje nema ko da kontroliše, piše Esad Krcić u tekstu Fenomen crnogorskog 'burazerskog' kapitalizma.
Ima već dvije godine da je sarajevski magazine Dani objavio do tada najkompletniji spisak imovine tadašnjeg premijera Republike Srpske, danas predsjednika, Milorada Dodika, koja se u tom trenutku procjenjivala na više od 200 miliona eura. Nadležni organi, ni entiteta, ni države BiH, do danas se nisu prevarili da ispitaju porijeklo te imovine. Razloga je više!
BIH još uvijek nema Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou. Istovremeno, u proteklih osam godina, sudovi su pravobranilaštvima BiH, Federacije BiH i RS dostavili više od 100 presuda, kojima se nalaže oduzimanje nelegalno stečene imovine u vrijednosti od gotovo 20 miliona eura, podaci su Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu.
Do sada su izvršena samo dva naloga po kojima je oduzeta i prodata imovina u ukupnoj vrijednosti od oko 400.000 eura, navodi Žana Kovačević u tekstu Tajkunska skala počinje od državnog vrha.
Ispitivanje nelegalno stečenog bogatstva nije izgleda moguće ni na Kosovu. Iz pravnih razlog prije svega, kažu - ne postoji Zakon o oduzimanju imovine, navode predstavnici Agencije za borbu protiv korupcije i monitoring nevladine organizacije.
Dok članovi skupštinske komisije za zakonodavstvo navode iste ove razloge, predstavnici EULEX-a pak kažu da problem nije nedostatak zakonodavstva, već nedostatak sprovođenja zakona, zaključak je iz teksta Amre Zejneli Nezakonito oduzimati nelegalno stečenu imovinu.
Najčešći razlog postojanja tih ljudi, popularno zvanih tajkuni, zapravo su političke elite. Počelo se to sada dokazivati u Hrvatskoj, a EU čeka to da vidi i kod ostalih potencijalnih kandidata.
Makar prvi milioni stečeni su zahvaljujući vezama tajkuna i političara. U toj interakciji i mnogi su političari sami postali tajkuni. To je vjerovatno i razlog zbog kojeg je jedan od osnovnih zahtjeva Brisela balkanskim državama - efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala - najteži za ispunjenje.
Makar prvi milioni stečeni su zahvaljujući vezama tajkuna i političara. U toj interakciji i mnogi su političari sami postali tajkuni.
Može li se ispitati nelegalno stečeno bogatstvo?
Hrvatska se, zasad, jedina u regiji obračunava s korupcijom i u najvišim vrhovima vlasti. Pod istragom je više od stotinu visokopozicioniranih osoba u državnim poduzećima i politici, uključujući i samog bivšeg premijera, Ivu Sanadera.
Njegovo izručenje Hrvatskoj, iz austrijskog zatvora, očekuje se slijedećih dana ili sedmica. Svi akteri, većine korupcijskih afera u Hrvatskoj, dolaze iz redova vladajuće stranke ili njezinih koalicijskih partnera. Opća je ocjena da se, bez pritisaka iz Europske unije, ništa ne bi pokrenulo, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Obračuna s korupcijom ne bi bilo bez Bruxellesa.
U Srbiji je nedavno sa najviše adrese, predsjednika Borisa Tadića, rečeno kako u državi ima mnogo „nepristojno bogatih ljudi”. Uzvratili su tajkuni tvrdnjom da su u konstantnom „državnom reketu”. Mnogi su se upitali je li počeo „tihi rat” krupnog kapitala i nosilaca političke vlasti?
Ispitivanje prvog prljavog miliona novopečenih bogataša, čije je mjesto rođenja Miloševićeva Srbija pod sankcijama, nikada se nije dogodilo, a kako stvari u Srbiji stoje, nikada i neće, ocjena je iz teksta Branke Trivić Tajkuni uzvraćaju na udarac državnog reketa.
Krupne ribe još plivaju
U Crnoj Gori pored domaćih i ruski tajkuni kupuju mnogo toga, na fotografiji ruski tajkun Sergei Polonsky, vlasnik Mirax Group koja gradi kompleks Zavala kod Budve
Crnu Goru posljednjih godina veoma često zovu „uspješnom evropskom pričom”, što je nesporno sa stanovišta političke stabilnosti u balkanskom okruženju. No, ta ista Evropa, uz pohvale, redovno ponavlja - glavna prepreka na putu ka EU je nedovoljno efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Čekamo procesuiranje „krupnih riba“.
Grabež, nastao ulaskom u tranziciju, praćenu ratom, međunarodnim sankcijama i hiperinflacijom, marksističkom pojmu - prvobitna akumulacija kapitala, u domaćoj radinosti, dao je potpuno novu dimenziju. Ova faza stvaranja kapitalističkog društva i ekonomije odvijala se u, najblaže rečeno, neregularnim okolnostima.
Krajnji rezultat je kapitalizam u kom glavnu riječ imaju bogati tajkuni i njihovi pokrovitelji - političari, koje nema ko da kontroliše, piše Esad Krcić u tekstu Fenomen crnogorskog 'burazerskog' kapitalizma.
Ima već dvije godine da je sarajevski magazine Dani objavio do tada najkompletniji spisak imovine tadašnjeg premijera Republike Srpske, danas predsjednika, Milorada Dodika, koja se u tom trenutku procjenjivala na više od 200 miliona eura. Nadležni organi, ni entiteta, ni države BiH, do danas se nisu prevarili da ispitaju porijeklo te imovine. Razloga je više!
BIH još uvijek nema Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou. Istovremeno, u proteklih osam godina, sudovi su pravobranilaštvima BiH, Federacije BiH i RS dostavili više od 100 presuda, kojima se nalaže oduzimanje nelegalno stečene imovine u vrijednosti od gotovo 20 miliona eura, podaci su Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu.
Do sada su izvršena samo dva naloga po kojima je oduzeta i prodata imovina u ukupnoj vrijednosti od oko 400.000 eura, navodi Žana Kovačević u tekstu Tajkunska skala počinje od državnog vrha.
Ispitivanje nelegalno stečenog bogatstva nije izgleda moguće ni na Kosovu. Iz pravnih razlog prije svega, kažu - ne postoji Zakon o oduzimanju imovine, navode predstavnici Agencije za borbu protiv korupcije i monitoring nevladine organizacije.
Dok članovi skupštinske komisije za zakonodavstvo navode iste ove razloge, predstavnici EULEX-a pak kažu da problem nije nedostatak zakonodavstva, već nedostatak sprovođenja zakona, zaključak je iz teksta Amre Zejneli Nezakonito oduzimati nelegalno stečenu imovinu.