Ima već dvije godine da je sarajevski magazine Dani objavio do tada najkompletniji spisak imovine tadašnjeg premijera Republike Srpske, danas predsjednika, Milorada Dodika, koja se u tom trenutku procjenjivala na više od 200 miliona eura. Nadležni organi, ni entiteta, ni države BiH, do danas se nisu prevarili da ispitaju porijeklo te imovine.
Razloga je više, a jedan je to što BiH još uvijek nema Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou.
Sve dosadašnje inicijative da državni Parlament BiH usvoji Zakon su propale, što je i shvatljivo jer upravo u tom Parlamentu sjede ljudi koji često zloupotrebljavaju funkcije i stiču nelegalno bogatstvo, poput nekadašnjeg poslanika Stranke
za BiH, Sadika Bahtića, a pred sudom su bili i drugi poslanici i ministri u raznim vladama BiH, kaže novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Dino Jahić.
Prema podacima ovog centra, u proteklih osam godina, sudovi su pravobranilaštvima BiH, Federacije i Republike Srpske dostavili više od 100 presuda, kojima se nalaže oduzimanje nelegalno stečene imovine u vrijednosti od gotovo 20 miliona eura. Do sada su izvršena samo dva naloga po kojima je oduzeta i prodata imovina u ukupnoj vrijednosti od oko 400.000 eura.
„Među procesiranim političarima se pojavljuje 21 ime, protiv kojih su podizane optužnice, podnošene krivične prijave, vođene istrage ili donošene presude. Među onima koji su imali najviše istraga jesu: Vahid Hećo, Dragan Čović, Sadik Bahtić i drugi političari. Na primjer, Sadik Bahtić ima dvije uvjetne presude. Jedna od njih je ilegalna sječa šume, a druga je krivično djelo prevare. Tu je i onaj slučaj Srpskih šuma – Mladen
Ivanić, Perica Bundalo, Zoran Đerić. Zatim su tu i istrage protiv Dodika. Bile su tri istrage protiv Fuada Kasumovića. Slučaj Nike Lozančića u Hrvatskoj vezan je za invalidsku penziju koju je primao. Edhem Velagić je jednom osuđen, jednom oslobođen. Od njih 119, koje smo istraživali, jedna šestina se spominje u istragama, optužnicama i presudama”, navodi Jahić.
Jahić dodaje da, i pored zarada, koje iznose i preko 50.000 eura godišnje, bosanskohercegovački parlamentarci varaju državu i poreske obveznike kad god im se pruži prilika.
„Mi smo otkrili da su Ivo Miro Jović i Zoran Koprivica oštetili budžet za 75.000 maraka, vezano za naknadu za prevoz privatnim automobilima. Kako? Tako što su prijavljivali netačne podatke o udaljenosti mjesta stanovanja, da bi dobili više naknade za kilometre koje pređu”, kaže Jahić.
Tajkun je pozitivna kategorija
Nedavno je još jedan prijedlog Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine i poništenju ratne privatizacije upućen u parlamentarnu proceduru. Učinili su to iz Saveza za bolju budućnost, čiji je predsjednik Fahrudin Radončić godinama optuživan da je medijski tajkun. Radončić, vlasnik najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, kaže:
„Šta znači tajkun? Tajkun je na Zapadu pozitivna ekonomska kategorija. To su vrlo jednostavne stvari. Ništa staroga, niti sam oteo, niti sam privatizirao. Avaz, kao najveći medijski sistem u regionu, nikada nije postojao dok ga nisam osnovao. Ova zgrada u kojoj vodite intervju sa mnom, ona druga, ona treća - nisu postojale. Ja sam čovjek koji pravi nove vrijednosti. U post socijalističkim zemljama imate dva načina bogaćenja. Neki su privatizirali na kriminalan način ono što su stvarale prethodne generacije, a drugi su iskoristili šansu koju pruža kapitalizam. Morate znati da sam ja tvorac najprodavanijeg bosanskog proizvoda - a to je Dnevni avaz. Prema tome, moje bogatstvo je potpuno legalno i istraživano je sto puta. Ti zakoni koje mi budemo nudili, a nadam se kao buduća vlast i nametali jer ovi to neće prihvatiti, će se ticati i mene. Prema tome, svi smo mi predmet kontrole i tako treba da bude.”
Kako funkcioniše zakon u BiH pokazuje i primjer direktorice firme „Nekretnine Pelak“ - Mihrije Pelak, osuđene na 20 godina zatvora. Iako je kupovinom i prodajom nekretnina, utajom poreza, te lažiranjem dokumenata, prevarila preko stotinu građana, njoj su oduzeti tek jedan stan i automobil kao imovina stečena prevarom.
RS korak naprijed
Kako bi pravosuđu dali veća ovlaštenja, te ubrzali proces oduzimanja i spriječili da vlasnici prodaju nelegalno stečenu imovinu, vlasti u RS su u januaru 2010. godine donijeli Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelom.
Po ovom zakonu, kao novina, uspostavljene su jedinice Ministarstva
unutrašnjih poslova RS koje rade finansijsku provjeru optuženih, kao i Agencija za upravljanje oduzetom imovinom. Agencija počinje sa radom 1. jula ove godine pa će sav oduzeti novac u stranoj valuti, te predmete od plemenitih metala i dragog kamenja, predavati na čuvanje u Trezor RS. Djela istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti, biće pohranjene u ustanove za čuvanje sličnih predmeta.
Amor Bukić, glavni tužilac RS, kaže da novi Zakon tužiocima u ovom entitetu daje veliku prednost u odnosu na državne tužioce u FBiH jer imovinu mogu privremeno oduzeti, a da pri tom ne moraju dokazati da je stečena kriminalom.
Na osnovu novog Zakona, nedavno je Zoranu Ćopiću, osumnjičenom za pranje novca koji potiče od trgovine drogom, privremeno blokirana imovina dvije firme u Banja Luci, kao i prenos akcija iz Fabrike šećera u Bijeljini. Osim toga, MUP RS-a zaplijenio je i avion cesna u vrijednosti od 200.000 eura, kao i Ćopićev privatni audi 8, vrijedan više od 40.000 eura.
Ipak, ovu oblast treba urediti na državnom nivou, ujednačiti propise i zakone među entitetima, ističe profesor na Fakultetu kriminalistike u Sarajevu, Eldan Mujanović.
Mujanović je, u saradnji sa TI BiH, autor prijedloga za Državni zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine i kaže da se u BiH jednostavno mogu koristiti iskustva iz susjednih zemalja, ali da je za to neophodna politička volja odgovornih na vlasti:
„Srbija među prvima, a evo sada i Hrvatska, imaju na snazi Zakon o oduzimanju imovinske koristi i privremene kazne djela i prekršaja, koji upravo tako na jednom mjestu, kao poseban propis, uredi i pravni osnov za oduzimanje, postupak oduzimanja, postupak upravljanja, osiguranja, pa na kraju do izvršenja sudskih odluka, bilo da je riječ o privremenom ili trajnom oduzimanju. Dakle, definitvno je politička volja početak svih značajnijih aktivnosti bilo koje države da se suprotstavi ovim fenomenima“, zaključuje Mujanović.
Razloga je više, a jedan je to što BiH još uvijek nema Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou.
Sve dosadašnje inicijative da državni Parlament BiH usvoji Zakon su propale, što je i shvatljivo jer upravo u tom Parlamentu sjede ljudi koji često zloupotrebljavaju funkcije i stiču nelegalno bogatstvo, poput nekadašnjeg poslanika Stranke
za BiH, Sadika Bahtića, a pred sudom su bili i drugi poslanici i ministri u raznim vladama BiH, kaže novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Dino Jahić.
Prema podacima ovog centra, u proteklih osam godina, sudovi su pravobranilaštvima BiH, Federacije i Republike Srpske dostavili više od 100 presuda, kojima se nalaže oduzimanje nelegalno stečene imovine u vrijednosti od gotovo 20 miliona eura. Do sada su izvršena samo dva naloga po kojima je oduzeta i prodata imovina u ukupnoj vrijednosti od oko 400.000 eura.
„Među procesiranim političarima se pojavljuje 21 ime, protiv kojih su podizane optužnice, podnošene krivične prijave, vođene istrage ili donošene presude. Među onima koji su imali najviše istraga jesu: Vahid Hećo, Dragan Čović, Sadik Bahtić i drugi političari. Na primjer, Sadik Bahtić ima dvije uvjetne presude. Jedna od njih je ilegalna sječa šume, a druga je krivično djelo prevare. Tu je i onaj slučaj Srpskih šuma – Mladen
Ivanić, Perica Bundalo, Zoran Đerić. Zatim su tu i istrage protiv Dodika. Bile su tri istrage protiv Fuada Kasumovića. Slučaj Nike Lozančića u Hrvatskoj vezan je za invalidsku penziju koju je primao. Edhem Velagić je jednom osuđen, jednom oslobođen. Od njih 119, koje smo istraživali, jedna šestina se spominje u istragama, optužnicama i presudama”, navodi Jahić.
Jahić dodaje da, i pored zarada, koje iznose i preko 50.000 eura godišnje, bosanskohercegovački parlamentarci varaju državu i poreske obveznike kad god im se pruži prilika.
„Mi smo otkrili da su Ivo Miro Jović i Zoran Koprivica oštetili budžet za 75.000 maraka, vezano za naknadu za prevoz privatnim automobilima. Kako? Tako što su prijavljivali netačne podatke o udaljenosti mjesta stanovanja, da bi dobili više naknade za kilometre koje pređu”, kaže Jahić.
Tajkun je pozitivna kategorija
Nedavno je još jedan prijedlog Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine i poništenju ratne privatizacije upućen u parlamentarnu proceduru. Učinili su to iz Saveza za bolju budućnost, čiji je predsjednik Fahrudin Radončić godinama optuživan da je medijski tajkun. Radončić, vlasnik najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, kaže:
„Šta znači tajkun? Tajkun je na Zapadu pozitivna ekonomska kategorija. To su vrlo jednostavne stvari. Ništa staroga, niti sam oteo, niti sam privatizirao. Avaz, kao najveći medijski sistem u regionu, nikada nije postojao dok ga nisam osnovao. Ova zgrada u kojoj vodite intervju sa mnom, ona druga, ona treća - nisu postojale. Ja sam čovjek koji pravi nove vrijednosti. U post socijalističkim zemljama imate dva načina bogaćenja. Neki su privatizirali na kriminalan način ono što su stvarale prethodne generacije, a drugi su iskoristili šansu koju pruža kapitalizam. Morate znati da sam ja tvorac najprodavanijeg bosanskog proizvoda - a to je Dnevni avaz. Prema tome, moje bogatstvo je potpuno legalno i istraživano je sto puta. Ti zakoni koje mi budemo nudili, a nadam se kao buduća vlast i nametali jer ovi to neće prihvatiti, će se ticati i mene. Prema tome, svi smo mi predmet kontrole i tako treba da bude.”
Kako funkcioniše zakon u BiH pokazuje i primjer direktorice firme „Nekretnine Pelak“ - Mihrije Pelak, osuđene na 20 godina zatvora. Iako je kupovinom i prodajom nekretnina, utajom poreza, te lažiranjem dokumenata, prevarila preko stotinu građana, njoj su oduzeti tek jedan stan i automobil kao imovina stečena prevarom.
RS korak naprijed
Kako bi pravosuđu dali veća ovlaštenja, te ubrzali proces oduzimanja i spriječili da vlasnici prodaju nelegalno stečenu imovinu, vlasti u RS su u januaru 2010. godine donijeli Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelom.
Po ovom zakonu, kao novina, uspostavljene su jedinice Ministarstva
unutrašnjih poslova RS koje rade finansijsku provjeru optuženih, kao i Agencija za upravljanje oduzetom imovinom. Agencija počinje sa radom 1. jula ove godine pa će sav oduzeti novac u stranoj valuti, te predmete od plemenitih metala i dragog kamenja, predavati na čuvanje u Trezor RS. Djela istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti, biće pohranjene u ustanove za čuvanje sličnih predmeta.
Amor Bukić, glavni tužilac RS, kaže da novi Zakon tužiocima u ovom entitetu daje veliku prednost u odnosu na državne tužioce u FBiH jer imovinu mogu privremeno oduzeti, a da pri tom ne moraju dokazati da je stečena kriminalom.
Na osnovu novog Zakona, nedavno je Zoranu Ćopiću, osumnjičenom za pranje novca koji potiče od trgovine drogom, privremeno blokirana imovina dvije firme u Banja Luci, kao i prenos akcija iz Fabrike šećera u Bijeljini. Osim toga, MUP RS-a zaplijenio je i avion cesna u vrijednosti od 200.000 eura, kao i Ćopićev privatni audi 8, vrijedan više od 40.000 eura.
Ipak, ovu oblast treba urediti na državnom nivou, ujednačiti propise i zakone među entitetima, ističe profesor na Fakultetu kriminalistike u Sarajevu, Eldan Mujanović.
Mujanović je, u saradnji sa TI BiH, autor prijedloga za Državni zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine i kaže da se u BiH jednostavno mogu koristiti iskustva iz susjednih zemalja, ali da je za to neophodna politička volja odgovornih na vlasti:
„Srbija među prvima, a evo sada i Hrvatska, imaju na snazi Zakon o oduzimanju imovinske koristi i privremene kazne djela i prekršaja, koji upravo tako na jednom mjestu, kao poseban propis, uredi i pravni osnov za oduzimanje, postupak oduzimanja, postupak upravljanja, osiguranja, pa na kraju do izvršenja sudskih odluka, bilo da je riječ o privremenom ili trajnom oduzimanju. Dakle, definitvno je politička volja početak svih značajnijih aktivnosti bilo koje države da se suprotstavi ovim fenomenima“, zaključuje Mujanović.