Prije 90-tih, Beograd je spadao u jedan od najbezbjednijih evropskih gradova. Osamdesetih je, prema zvaničnim podacima, razbojničkih krađa u ovom gradu na godišnjem nivou bilo 79, a danas je to preko 1.800 godišnje.
Do 90-tih su u svim gradovima na prostoru EX YU roditelji djecu redovno slali u školu same, danas ih i vode i dovode iz škole. Stariji ljudi su išli bez straha i osvrtanja da li će im neko oteti ceker i novčanik. Danas često možete čuti da je penzioner, koji živi sam, napadnut i opljačkan u svom domu.
Mediji i portali su u rubrikama „Crna hronika“, osim priča o organizovanom kriminalu i podzemlju, sve češće puni vijesti o pokušaju ili uspješnoj pljački banke, pošte ili kladionice. Jednako često u nasilničkom ponašanju, pokušaju ubistva ili ubistvu figuriraju osobe kojih prethodno nije bilo u policijskim dosjeima.
Pod pritiskom EU i ispunjavanja uslova u takozvanim evropskim integracijama, državne se institucije nevoljno bave problemom organizovanog kriminala, a i mediji te teme potenciraju iz istih razloga. Takozvanim sitnijim kriminalom, po sigurnost građana ne manje značajnim od organizovanog, osim evidentiranja i iznošenja bizarnih detalja radi veće čitanosti, uglavnom se niko ne bavi.
Poremećen sistem vrijednosti
Iz dana u dan, rubrike Crne hronike bosanskohercegovačkih dnevnih novina pune su vijesti o takozvanom sitnom kriminalu, pljačkama, pokušajima ubistava i slično. Sitna je krađa kada ti pokušaju iznuditi dvije tri marke, ali je veliki problem kada je za iznudu počinilac spreman upotrijebiti nož.
Sociologe, psihologe i kriminologe takvo stane ne iznenađuje, obzirom da je već dvadeset godina bosankohercegovačko društvo ogrezlo u korupciji i kriminalu. Zakoni se ne primjenjuju, policiji su vezane ruke, a predstavnicima vlasti ovakvo stanje odgovara, kažu stručnjaci tekstu Aide Đugum Bh. društvo ogrezlo u korupciji i kriminalu.
Budući da mnogi u Beogradu pamte 90-te, kada se zbog krađe patika, jakne ili lančića ubijalo, danas je situacija kud i kamo bolja, iako su mediji i portali preplavljeni informacijama o oružanim pljačkama i nasilništvu.
Ipak, iako opšti kriminal u Srbiji stagnira, ili je u blagom padu, kako kaže zvanična statistika, građani se sve manje osjećaju bezbjedno. Izgubljen sistem vrijednosti i siromaštvo doveli su do porasta nasilnih kriminalnih djela, pa su novinski stupci svakodnevno prepuni informacija o brutalnim razbojništvima i ubistvima, navodi Zoran Glavonjić u tekstu Građani se sve manje osećaju bezbedno.
Za manje od dvije godine Hrvatska će biti članica EU, zemlja koja ka Evropi vuče i ostale zemlje Balkana, pa ipak, medijske crne hronike preplavljene su vijestima o pljačkama i nasilništvu. I zvanični podaci to podupiru.
U prvih osam mjeseci 2011. godine, hrvatska je policija evidentirala znatan porast krađa i razbojstava. U usporedbi s 2010., broj krađa u Hrvatskoj porastao je čak za 17 posto, a razbojstva za 5,5 posto. Psiholozi i građani uzroke vide u sve većoj ekonomskoj krizi i generalno poremećenom sistemu vrijednosti u hrvatskom društvu, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Povećan kriminal rezultat lopovluka u vrhu vlasti.
Iako se, svako malo u štampi i po portalima objavljuje informacije o pljački ili pokušaju pljačke, jedan dana pošte, drugi dan banke, treći dan kladionice, zvanični podaci kažu da je u Crnoj Gori stopa opšteg kriminaliteta u konstantnom opadanju.
Mnogi pak ne vjeruju zvaničnoj statistici pa i tu vrstu kriminaliteta, kao i sve drugo, pripisuju tranziciji, ocjena je iz teksta Esada Krcića Sumnje u podatke o padu stope kriminaliteta.
Do 90-tih su u svim gradovima na prostoru EX YU roditelji djecu redovno slali u školu same, danas ih i vode i dovode iz škole. Stariji ljudi su išli bez straha i osvrtanja da li će im neko oteti ceker i novčanik. Danas često možete čuti da je penzioner, koji živi sam, napadnut i opljačkan u svom domu.
Mediji i portali su u rubrikama „Crna hronika“, osim priča o organizovanom kriminalu i podzemlju, sve češće puni vijesti o pokušaju ili uspješnoj pljački banke, pošte ili kladionice. Jednako često u nasilničkom ponašanju, pokušaju ubistva ili ubistvu figuriraju osobe kojih prethodno nije bilo u policijskim dosjeima.
Pod pritiskom EU i ispunjavanja uslova u takozvanim evropskim integracijama, državne se institucije nevoljno bave problemom organizovanog kriminala, a i mediji te teme potenciraju iz istih razloga. Takozvanim sitnijim kriminalom, po sigurnost građana ne manje značajnim od organizovanog, osim evidentiranja i iznošenja bizarnih detalja radi veće čitanosti, uglavnom se niko ne bavi.
Poremećen sistem vrijednosti
Iz dana u dan, rubrike Crne hronike bosanskohercegovačkih dnevnih novina pune su vijesti o takozvanom sitnom kriminalu, pljačkama, pokušajima ubistava i slično. Sitna je krađa kada ti pokušaju iznuditi dvije tri marke, ali je veliki problem kada je za iznudu počinilac spreman upotrijebiti nož.
Sociologe, psihologe i kriminologe takvo stane ne iznenađuje, obzirom da je već dvadeset godina bosankohercegovačko društvo ogrezlo u korupciji i kriminalu. Zakoni se ne primjenjuju, policiji su vezane ruke, a predstavnicima vlasti ovakvo stanje odgovara, kažu stručnjaci tekstu Aide Đugum Bh. društvo ogrezlo u korupciji i kriminalu.
Budući da mnogi u Beogradu pamte 90-te, kada se zbog krađe patika, jakne ili lančića ubijalo, danas je situacija kud i kamo bolja, iako su mediji i portali preplavljeni informacijama o oružanim pljačkama i nasilništvu.
Ipak, iako opšti kriminal u Srbiji stagnira, ili je u blagom padu, kako kaže zvanična statistika, građani se sve manje osjećaju bezbjedno. Izgubljen sistem vrijednosti i siromaštvo doveli su do porasta nasilnih kriminalnih djela, pa su novinski stupci svakodnevno prepuni informacija o brutalnim razbojništvima i ubistvima, navodi Zoran Glavonjić u tekstu Građani se sve manje osećaju bezbedno.
Za manje od dvije godine Hrvatska će biti članica EU, zemlja koja ka Evropi vuče i ostale zemlje Balkana, pa ipak, medijske crne hronike preplavljene su vijestima o pljačkama i nasilništvu. I zvanični podaci to podupiru.
U prvih osam mjeseci 2011. godine, hrvatska je policija evidentirala znatan porast krađa i razbojstava. U usporedbi s 2010., broj krađa u Hrvatskoj porastao je čak za 17 posto, a razbojstva za 5,5 posto. Psiholozi i građani uzroke vide u sve većoj ekonomskoj krizi i generalno poremećenom sistemu vrijednosti u hrvatskom društvu, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Povećan kriminal rezultat lopovluka u vrhu vlasti.
Iako se, svako malo u štampi i po portalima objavljuje informacije o pljački ili pokušaju pljačke, jedan dana pošte, drugi dan banke, treći dan kladionice, zvanični podaci kažu da je u Crnoj Gori stopa opšteg kriminaliteta u konstantnom opadanju.
Mnogi pak ne vjeruju zvaničnoj statistici pa i tu vrstu kriminaliteta, kao i sve drugo, pripisuju tranziciji, ocjena je iz teksta Esada Krcića Sumnje u podatke o padu stope kriminaliteta.