Prema kriterijima Europskog centra za monitoring droga, Hrvatska je u sredini evropske ljestvice po raširenosti i zlouporabi droge. Službeno je registrovano oko 30.000 ovisnika, no sve procjene govore da su tamne brojke barem duplo veće.
Vladimir iz Pule, 38-godišnji, pristao je ispričati svoju životnu borbu s drogom, koja traje već punih 13 godina, i to nakon završenog fakulteta:
„Počeo sam sa lakim drogama, sa marihuanom. Onda sam prešao na kemiju, na LSD, na speed, na extazi. Poslije se završilo na heroinu, tu i tamo kokain. Kada sam počinjao, droga je bila dostupna. U Puli 1998. godine toga je bilo šakom i kapom. U kafe baru, u koji sam dolazio, u mom kvartu, je bilo četiri-pet dilera koji su dilali heroin u kafiću. Novac sam nalazio u kući, što na raznim stranama, krađom i slično.“
Vladimir je završio Hotelijerski fakultet u Opatiji. Vratio se u Pulu i, u svom gradu se, kaže, jednostavno više nije snašao. Bez posla, vrlo brzo se našao na heroinu. Dosada je prošao više komuna i terapijskih centara, a jedan od njih je i „Narconon“ u Šišanu, kraj Pule:
„Tamo sam bio jako kratko vrijeme. Napravio sam dva detoxa u Puli. To je bolničko liječenje od tri tjedna. I to je trajalo kratko. Do deset mjeseci sam bio bez heroina i opet sam se vraćao na staro. Sada sam skoro dvije godine čist.“
Vladimira smo dobili mobitelom na imanju pulske udruge za prevenciju i resocijalizaciju ovisnika, UZPIRO, gdje ovih jesenskih dana, zajedno s 20-tak ostalih članova, priprema zemlju za sadnju zimskog povrća:
„Danas smo posijali mrkvu i rokulu. Imamo zelje i salatu. Pula je mali grad. Svi se tu poznaju i teško je naći posao. Ova resocijalizacija mi puno znači. Ovdje svaki dan imam neku obavezu i to mi ispunjava vrijeme, te prazne hodove koji bi me eventualno ponovo bacili u neke recidive.“
A taj pakao bolesti, ovisnosti i grčevite potrage za novcem za drogu, ne bi želio ponoviti. Za minimalnu dnevnu dozu potrebno je od 100 do 300 kuna, ovisno o opijatu, za kokain i 500 kuna, oko 70 eura, i tako svaki dan:
„Život narkomana je ovakav - ujutro se probudite, morate naći novac. Nakon novca ide droga i kada to prođe opet tražite novac, pa droga i tako cijele dane. Svašta ste u stanju napraviti, kada vam droga treba, da bi ste došli do novca. Počeo sam sa 25 godina i imao sam sreće što sam počeo tako kasno, pa sam imao veće šanse za ostaviti to. Imate se čemu vratiti. Kada počnete kao dijete, čemu ćete se vratiti. Ovako imate neko iskustvo od prije čemu se možete vratiti i restartati svoj život.“
Državna kampanja protiv droge
Upravo promovirani album i pjesma rok sastava „Opća opasnost“, „Vrati se na svjetlo“, dio je medijske kampanje protiv droge koju provodi Ured Vlade Republike Hrvatske u sklopu pripreme nove Nacionalne strategije za suzbijanje zlouporabe droga:
http://www.youtube.com/embed/TMf6Ky5qzbI
„U Hrvatskoj između 40.000 i 60.000 osoba svakodnevno na bilo koju način manipulira sa drogama“, kaže predstojnik Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, Dubravko Klarić.
Klarić naglašava da je država pokrenula niz edukacijskih mjera i programa, od onoga „odaberi sport“ do zapošljavanja i prepoznavanja pojedinaca koji su povezani sa zlouporabom droge :
„Prijem Hrvatske u Evropski centar za praćenje droga pokazuje da smo na visokoj razini. Smrtnost zbog droga je danas između 100 do 180 ljudi godišnje. Taj broj je u padu ako gledate 2007. godinu, kada je umiralo preko 230 osoba.“
Od procijenjene količine droge na hrvatskom tržištu, otkrije se više od 20 posto, što je također u europskom prosjeku, čak i malo bolje.
„Nakon 2010. godine u Republici Hrvatskoj ukupno su registrirana 7.784 kaznena djela zlouporabe droga. Ostvareno je 5.982 zapljena droga, od oko 15 kilograma kokaina, 97 kilograma heroina i 421 kilogram marihuane“, navodi Helena Biočić iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Vodeći hrvatski stručnjak za drogu, doktor Slavko Sakoman, naglašava da je lani značajno smanjen i broj novoevidentiranih i liječenih ovisnika, što doktor Sakoman tumači bolje organiziranim sustavom liječenja, pogotovo uvođenjem novih, nadomjesnih lijekova, a zbog i globalnog poremećaja opskrbe Europe heroinom.
„Taj broj je bio maksimalan i najveći uz ratnu i tranzicijsku epidemiju. Sa 1.066 novo-evidentiranih slučajeva 2001. godine, pali smo na 430 novoevidentiranih i liječenih osoba. Taj pad je za preko 55 posto u desetak godina. Konstantno imamo vrlo niski broj zaraženih HIV-om, samo 0,5 posto“, kaže doktor Sakoman.
No, unatoč svim mjerama, u Hrvatskoj svaki mjesec od posljedica uzimanja opojnih droga umru 7,4 osobe. Drastično je porastao maloljetnički kriminal vezan uz drogu. Lijekovi su, uz marihuanu, mladima najdostupnija droga, a najveći problem je resocijalizacija, upozorava Katarina Mešin-Velkova iz pulske udruge UZPIR:
„To samo liječiti nije dovoljno. Dobri uspjesi zavise od socijalnih uslova. Kada ovisnici izađu iz komune, nemaju posao. Šta mu preostaje? Opet da krade i da se drogira.“
„Moje osobno mišljenje je da se u drogi vrte preveliki novci, da onim glavnim, koji bi mogli sankcionirati dilere i drogu i kontrolu droge, nije do toga stalo. Naša djeca su smeće za sve, osim za nas roditelje“, navodi Barbara Čalić iz zagrebačke Udruge za pomoć obiteljima ovisnika, i sama majka bivšeg ovisnika.
„Javna je tajna da se veliki dio zaplijenjenih droga vrati na trg. Mene privode zbog jedne doze heroina u vrijednosti od 100 kuna. Gdje je policija? Kako sam uopće do toga došao? Gdje su svi odgovorni u tom državnom lancu koji su trebali spriječiti da se to pojavi u mojim rukama“, pita bivši ovisnik, Vladimir.
Vladimir iz Pule, 38-godišnji, pristao je ispričati svoju životnu borbu s drogom, koja traje već punih 13 godina, i to nakon završenog fakulteta:
„Počeo sam sa lakim drogama, sa marihuanom. Onda sam prešao na kemiju, na LSD, na speed, na extazi. Poslije se završilo na heroinu, tu i tamo kokain. Kada sam počinjao, droga je bila dostupna. U Puli 1998. godine toga je bilo šakom i kapom. U kafe baru, u koji sam dolazio, u mom kvartu, je bilo četiri-pet dilera koji su dilali heroin u kafiću. Novac sam nalazio u kući, što na raznim stranama, krađom i slično.“
Vladimir je završio Hotelijerski fakultet u Opatiji. Vratio se u Pulu i, u svom gradu se, kaže, jednostavno više nije snašao. Bez posla, vrlo brzo se našao na heroinu. Dosada je prošao više komuna i terapijskih centara, a jedan od njih je i „Narconon“ u Šišanu, kraj Pule:
„Tamo sam bio jako kratko vrijeme. Napravio sam dva detoxa u Puli. To je bolničko liječenje od tri tjedna. I to je trajalo kratko. Do deset mjeseci sam bio bez heroina i opet sam se vraćao na staro. Sada sam skoro dvije godine čist.“
Vladimira smo dobili mobitelom na imanju pulske udruge za prevenciju i resocijalizaciju ovisnika, UZPIRO, gdje ovih jesenskih dana, zajedno s 20-tak ostalih članova, priprema zemlju za sadnju zimskog povrća:
„Danas smo posijali mrkvu i rokulu. Imamo zelje i salatu. Pula je mali grad. Svi se tu poznaju i teško je naći posao. Ova resocijalizacija mi puno znači. Ovdje svaki dan imam neku obavezu i to mi ispunjava vrijeme, te prazne hodove koji bi me eventualno ponovo bacili u neke recidive.“
A taj pakao bolesti, ovisnosti i grčevite potrage za novcem za drogu, ne bi želio ponoviti. Za minimalnu dnevnu dozu potrebno je od 100 do 300 kuna, ovisno o opijatu, za kokain i 500 kuna, oko 70 eura, i tako svaki dan:
„Život narkomana je ovakav - ujutro se probudite, morate naći novac. Nakon novca ide droga i kada to prođe opet tražite novac, pa droga i tako cijele dane. Svašta ste u stanju napraviti, kada vam droga treba, da bi ste došli do novca. Počeo sam sa 25 godina i imao sam sreće što sam počeo tako kasno, pa sam imao veće šanse za ostaviti to. Imate se čemu vratiti. Kada počnete kao dijete, čemu ćete se vratiti. Ovako imate neko iskustvo od prije čemu se možete vratiti i restartati svoj život.“
Državna kampanja protiv droge
Upravo promovirani album i pjesma rok sastava „Opća opasnost“, „Vrati se na svjetlo“, dio je medijske kampanje protiv droge koju provodi Ured Vlade Republike Hrvatske u sklopu pripreme nove Nacionalne strategije za suzbijanje zlouporabe droga:
http://www.youtube.com/embed/TMf6Ky5qzbI
„U Hrvatskoj između 40.000 i 60.000 osoba svakodnevno na bilo koju način manipulira sa drogama“, kaže predstojnik Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, Dubravko Klarić.
Klarić naglašava da je država pokrenula niz edukacijskih mjera i programa, od onoga „odaberi sport“ do zapošljavanja i prepoznavanja pojedinaca koji su povezani sa zlouporabom droge :
„Prijem Hrvatske u Evropski centar za praćenje droga pokazuje da smo na visokoj razini. Smrtnost zbog droga je danas između 100 do 180 ljudi godišnje. Taj broj je u padu ako gledate 2007. godinu, kada je umiralo preko 230 osoba.“
Od procijenjene količine droge na hrvatskom tržištu, otkrije se više od 20 posto, što je također u europskom prosjeku, čak i malo bolje.
„Nakon 2010. godine u Republici Hrvatskoj ukupno su registrirana 7.784 kaznena djela zlouporabe droga. Ostvareno je 5.982 zapljena droga, od oko 15 kilograma kokaina, 97 kilograma heroina i 421 kilogram marihuane“, navodi Helena Biočić iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Vodeći hrvatski stručnjak za drogu, doktor Slavko Sakoman, naglašava da je lani značajno smanjen i broj novoevidentiranih i liječenih ovisnika, što doktor Sakoman tumači bolje organiziranim sustavom liječenja, pogotovo uvođenjem novih, nadomjesnih lijekova, a zbog i globalnog poremećaja opskrbe Europe heroinom.
„Taj broj je bio maksimalan i najveći uz ratnu i tranzicijsku epidemiju. Sa 1.066 novo-evidentiranih slučajeva 2001. godine, pali smo na 430 novoevidentiranih i liječenih osoba. Taj pad je za preko 55 posto u desetak godina. Konstantno imamo vrlo niski broj zaraženih HIV-om, samo 0,5 posto“, kaže doktor Sakoman.
No, unatoč svim mjerama, u Hrvatskoj svaki mjesec od posljedica uzimanja opojnih droga umru 7,4 osobe. Drastično je porastao maloljetnički kriminal vezan uz drogu. Lijekovi su, uz marihuanu, mladima najdostupnija droga, a najveći problem je resocijalizacija, upozorava Katarina Mešin-Velkova iz pulske udruge UZPIR:
„To samo liječiti nije dovoljno. Dobri uspjesi zavise od socijalnih uslova. Kada ovisnici izađu iz komune, nemaju posao. Šta mu preostaje? Opet da krade i da se drogira.“
„Moje osobno mišljenje je da se u drogi vrte preveliki novci, da onim glavnim, koji bi mogli sankcionirati dilere i drogu i kontrolu droge, nije do toga stalo. Naša djeca su smeće za sve, osim za nas roditelje“, navodi Barbara Čalić iz zagrebačke Udruge za pomoć obiteljima ovisnika, i sama majka bivšeg ovisnika.
„Javna je tajna da se veliki dio zaplijenjenih droga vrati na trg. Mene privode zbog jedne doze heroina u vrijednosti od 100 kuna. Gdje je policija? Kako sam uopće do toga došao? Gdje su svi odgovorni u tom državnom lancu koji su trebali spriječiti da se to pojavi u mojim rukama“, pita bivši ovisnik, Vladimir.