Koliko i što čita generacija rođena polovicom devedestih godina? Idu li na koncerte, u kina, vole li ozbiljnu glazbu ili prevladavaju kič, narodnjaci i osrednje kulturne vrijednosti?
Da li škole potiču na podizanje kulturne svijesti, organiziraju li posjete muzejima, kazalištima, opernim kućama…
U Češkoj, gdje je sjedište Radija Slobodna Evropa, na otvaranju neke izložbe, predstavljanju nove knjige, u kazalištu ili na filmskoj premijeri češkog filma najviše je mladih.
No, kako u uvjetima gdje je veliki broj nezaposlenih, gdje neki roditelji rade, a ne primaju plaću, kada potrošačka korpa jedne četvoročlane obitelji prelazi mjesečne prihode, pružiti mladima kulturne sadržaje, koji istodobno jesu izraz generacijskih potreba, ali imaju ugradene općeprihvaćene kulturne vrijednosti i estetiku.
Kakva je kultura za mlade i što je kultura mladima, vodi li se “briga i o stanju duše” u postratnim i tranzicijskim vremenima u državama regije?
Kulturu današnje mlade generacije u Hrvatskoj obilježavaju – internet i medijski sadržaji, ističe za Radio Slobodna Europa dr Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica u Institutu za društvena istraživanja Zagreb.
Prema najnovijem istraživanju koje je Institut proveo ljetos, u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert Stiftung, mladi i u Hrvatskoj najviše slobodnog vremena provode na internetu, vrlo rijetko idu u kazalište, a samo ih jedna četvrtina redovito čita knjige, navodi Ankica Barbir Mladinović u tekstu Za mlade kulturu predstavljaju internet i mediji.
Čini se da je kultura daleko od svakodnevnice mladih u BiH. Da li zbog njihovih navika ili zbog nepristupačnosti i neprilagođenosti kulturnih sadržaja njihovom ukusu, pitanja su o kojima se može raspravljati.
Činjenica je i da, osim rijetkih svijetlih primjera, društvo ne brine o potrebama mladih, pa su oni u suštini prepušteni sami sebi, piše Aida Đugum u tekstu Kultura i mlade generacije: Dokolica, kino i kafići.
U Srbiji gotovo dvije trećine mladih rijetko posjećuje muzeje, kina, kazališta, ili odlazi na neki koncert.
Opera je još manje intersira generaciju srednjoškoloca ili tek nešto starijih. To potvrdjuju nannoviji podaci istraživanja koje prenosi Milan Nešić u tekstu Mladima manjka interesovanje za kulturu.
U Crnoj Gori svakako značajan broj mladih ima, kako bi se narodski reklo, “zdrav apetit za duševnom hranom” od koje zavisi razvoj kuturnog bića u čovjeku.
Ipak, sagledavajući "širu sliku", postaje sasvim jasno da je poplava šunda i kiča dobila razmjere elementarne nepogode, ocjenjuje Esad Krcić u tekstu Mladi izvan kulturnih dešavanja: Lagana zabava i turbo folk.
Da li škole potiču na podizanje kulturne svijesti, organiziraju li posjete muzejima, kazalištima, opernim kućama…
U Češkoj, gdje je sjedište Radija Slobodna Evropa, na otvaranju neke izložbe, predstavljanju nove knjige, u kazalištu ili na filmskoj premijeri češkog filma najviše je mladih.
No, kako u uvjetima gdje je veliki broj nezaposlenih, gdje neki roditelji rade, a ne primaju plaću, kada potrošačka korpa jedne četvoročlane obitelji prelazi mjesečne prihode, pružiti mladima kulturne sadržaje, koji istodobno jesu izraz generacijskih potreba, ali imaju ugradene općeprihvaćene kulturne vrijednosti i estetiku.
Kakva je kultura za mlade i što je kultura mladima, vodi li se “briga i o stanju duše” u postratnim i tranzicijskim vremenima u državama regije?
Kulturu današnje mlade generacije u Hrvatskoj obilježavaju – internet i medijski sadržaji, ističe za Radio Slobodna Europa dr Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica u Institutu za društvena istraživanja Zagreb.
Prema najnovijem istraživanju koje je Institut proveo ljetos, u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert Stiftung, mladi i u Hrvatskoj najviše slobodnog vremena provode na internetu, vrlo rijetko idu u kazalište, a samo ih jedna četvrtina redovito čita knjige, navodi Ankica Barbir Mladinović u tekstu Za mlade kulturu predstavljaju internet i mediji.
Čini se da je kultura daleko od svakodnevnice mladih u BiH. Da li zbog njihovih navika ili zbog nepristupačnosti i neprilagođenosti kulturnih sadržaja njihovom ukusu, pitanja su o kojima se može raspravljati.
Činjenica je i da, osim rijetkih svijetlih primjera, društvo ne brine o potrebama mladih, pa su oni u suštini prepušteni sami sebi, piše Aida Đugum u tekstu Kultura i mlade generacije: Dokolica, kino i kafići.
U Srbiji gotovo dvije trećine mladih rijetko posjećuje muzeje, kina, kazališta, ili odlazi na neki koncert.
Opera je još manje intersira generaciju srednjoškoloca ili tek nešto starijih. To potvrdjuju nannoviji podaci istraživanja koje prenosi Milan Nešić u tekstu Mladima manjka interesovanje za kulturu.
U Crnoj Gori svakako značajan broj mladih ima, kako bi se narodski reklo, “zdrav apetit za duševnom hranom” od koje zavisi razvoj kuturnog bića u čovjeku.
Ipak, sagledavajući "širu sliku", postaje sasvim jasno da je poplava šunda i kiča dobila razmjere elementarne nepogode, ocjenjuje Esad Krcić u tekstu Mladi izvan kulturnih dešavanja: Lagana zabava i turbo folk.