Tema sedmice: Svijet knjige nepovratno se mijenja

Elektronska knjiga, ilustracija

Prema posljednjim istraživanjima u Hrvatskoj, besplatne elektronske knjige čita 11 posto ljudi. To je još uvijek daleko od ozbiljne konkurencije štampanim izdanjima.

No, bez obzira u kojem se obliku knjiga pojavljuje, najveći je problem što se malo čita, navodi Ankica Barbir Mladinović u tekstu Hrvatska: Hrvatska ispod svjetskog prosjeka po broju pročitanih knjiga

Uprkos sumornim prognozama o sudbini knjige u vremenu novih tehnologija, u Srbiji se i dalje čita. Štampana izdanja čitaju svi - i školovani i oni bez visoke naobrazbe.

One elektronske, koje su nova moda, uživaju samo mlađe generacije, piše Zoran Glavonjić u tekstu Sa glinenih pločica na tablet.

Knjiga je u Crnoj Gori sve manje popularna, naročito kod mladih. Opšti je zaključak da su tome najviše krivi Internet i društvene mreže, gdje mladi uglavnom troše svoje vrijeme.

Književnici s kojima je razgovarala Olivera Nikolić međutim kažu da i danas Ima interesa za dobrom knjigom, ali je ponuda problematična. Digitalizacija im ne smeta, dapače, vide je kao lakši put do čitalačkih ruku.

Bosna i Hercegovina, kao i u većini drugih oblasti, značajno zaostaje i u primjenama novih tehnologija, pa tako i u procesu digitalizacije bibliotečnog fonda. Paralelno, razmjerno je malen broj elektronski pismenih ljudi, koji su okrenuti internetskoj ponudi.

Ova bi dva razloga bila sasvim dovoljna da ohrabre optimizam glede čitanja štampanih knjiga. Ali na žalost nije tako, piše Budo Vukobrat u tekstu U BiH sve se manje ljudi druži s knjigom.

Mladi na Kosovu posjećuju biblioteke, bilo javne, bilo fakultetske, ali čitaju samo ono što im je neophodno za studij.

Ima i onih koji se oslanjaju samo na Internet, a i visoke cijene knjiga su jedan od razloga njihova nečitanja, navodi Amra Zejneli u tekstu Internet za mnoge zanimljiviji od knjiga.