Kako se na Balkanu postaje diplomatom? Da li se u diplomatsku službu stiže natječajem, znanjem, ili političkim vezama? Kako se danas školuju kadrovi za diplomatsku službu? Postoje li zakoni koji reguliraju ovu posebno osjetljivu oblast? Ima li više karijernih ili političkih diplomata?
Raspadom bivše Jugoslavije nove, mlade države su krenule graditi vlastitu diplomatsku mrežu. Od devedesetih, kada su diplomatske službe nastajale, bilo je i dječjih bolesti, bilo je propusta, pa i kriminala. No, pojedinci, koji su u ratnim vremenima predstavljali svoje zemlje, mnogo puta su pokazali da su istinski diplomati, znali su komunicirati sa svijetom. Jedna od osobina vrlog diplomate je da mora znati slušati, ali i govoriti. Velika je diplomatska vještina prešutjeti istinu ako je potrebno, ali istodobno ne izgovoriti laž. Kojom su se od ovih vještina znali nositi balkanski diplomati?
Diplomacija - naša je tema tjedna.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ambasadama i generalnim konzulatima Bosne i Hercegovine u inostranstvu uposleno je 107 dužnosnika. No, kakva je bosanskohercegovačka diplomacija, najbolje govori podatak da BiH još uvijek nema ni Zakon o vanjskim poslovima. To je ostavljalo prostora da protekle dvije decenije vladajuće stranke udomljavaju svoje kadrove u diplomatsko konzularnoj mreži, a ne stručnjake koji će predstavljati svoju zemlju najbolje što mogu. Tako se dešavalo da BiH predstavljaju i oni čije stranke negiraju državnost Bosne i Hercegovine. Mirna Sadiković donosi priču Bh. diplomatija najsiromašnija u Evropi.
Iako duge povijesti, za crnogorsku diplomaciju se može reći da je mlada jer nije prošla ni puna decenija od kada je Crna Gora ponovo postala neovisna država. Za to vrijeme su postignuti određeni rezultati, ali i uočene određene slabosti. Jedna od najčešće spominjanih zamjerki je korištenje diplomacije kao nagrade za zaslužne partijske kadrove - navode sugovornici Esada Krcića u tekstu Diplomatija - nagrada za partijske kadrove.
Srbija još uvijek nije poslala ambasadore u sve za nju važne države, poput Njemačke, ali ni i susjednu Hrvatsku. Upravo zbog toga predsjednik države Tomislav Nikolić već duže vrijeme proziva šefa diplomacije, Ivicu Dačića, koji ovih dana najavljuje da bi narednih mjeseci trebalo da bude postavljeno 20 novih ambasadora. Zanimljivo će biti da se vidi šta je prevagnulo pri izboru - stručnost ili partijska podobnost? Pojedinosti ima Ljudmila Cvetković u priči Srbija kuburi sa ambasadorima?
Hrvatska se drži uobičajene zapadnoeuropske prakse da najviše do petinu veleposlanika nisu karijerni diplomati. Diplomati su pod paskom javnosti, ne samo kada rješavaju globalne i regionalne krize, nego i kada ih ulove s prstima u pekmezu. Više detalja u tekstu Hrvatska diplomacija (ni)je imuna od boljki društava u tranziciji Enisa Zebića.