Najuspješnija država nastala na tlu SFRJ jeste Slovenija, koja je prošle sedmice objavila da, zbog štednje i racionalizacije diplomatske mreže, ove godine zatvara četiri ambasade i dva konzulata. I to ne u bilo kakvim država, nego u Finskoj, Irskoj, Portugalu, Švedskoj, te New Yorku i Duesseldorfu. Na taj način biće ušteđeno sedam miliona eura godišnje iz državnog budžeta.
Ova je vijest bila povod da provjerimo: kako se ostatak zapadnog Balkana odnosi prema opštem trendu štednje na diplomatskim predstavništvima. Evo odgovora.
Hrvatska ima ukupno 81. diplomatsko i konzularno predstavništvo u svijetu. Zbog aktualne krize i nužnosti štednje upravo se razmatra mogućnost zatvaranja pojedinih konzulata.
Osim toga, po uzoru na neke skandinavske zemlje, Hrvatska planira uvesti takozvane „putujuće ambasadore“, koji bi obavljali poslove u više zemalja, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Uštede u diplomaciji: Putujući veleposlanici.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva vanjskih poslova, Crna Gora ima 22 ambasade. Za sada, iz kabineta premijera Igora Lukšića, ne stižu informacije da bi zbog ekonomske krize moglo doći do zatvaranja nekih diplomatskih predstavništava u svijetu, iako je baš ove godine u budžetu predviđeno manje novca za crnogorsku diplomatiju. Do informacija i nije bilo tako lako doći, otkriva Predrag Tomović u tekstu Nema zatvaranja DKP-a zbog krize.
Diplomatska mreža Srbije obuhvata 68 zemalja, i, obzirom na broj stanovništva, spada u skromnije. Ima oko 500 zaposlenih u diplomatskim misijama, još toliko u Ministarstvu, a godišnje troši, kako nezvanično saznajemo, 37 miliona dolara.
Na tu se cifru dodaje skoro dva miliona eura za novopostavljene ekonomske diplomate čiji je dvogodišnji učinak, osim rijetkih izuzetaka, praktično nikakav.
Problem u diplomatiji Srbije nisu međutim troškovi, već nekompetentnost. Ova je grana političkog djelovanja postala uhljebljenje za partijske poslušnike, rođake, prijateljice, drugarice i drugove visokih zvaničnika,. Na to je pažnju skrenuo i novoformirani Sindikat diplomata, koji se pobunio protiv derogiranja profesije.
I sam šef diplomatije, Vuk Jeremić, provodio je vanjsku politiku koja je često bila svađalica u regionu, a van njega svrstavala Srbiju u zemlje koje imaju problem s poštovanjem ljudskih prava, navodi Branka Mihajlović u tekstu Diplomatska služba skromna, ali nekompetentna.
Diplomatija BiH, ako nije radila štetu svojoj državi, nije bila ni korisna. Jedino ministarstvo koje nema ni plan ni program, čije poslovanje zaklanjaju „velovi iz 1001 noći“, upravo je ono vanjskih poslova.
A što se rasipanja novca tiče: za devet mjeseci prošle godine potrošeno je 20 miliona eura, a uspostavljeni diplomatski odnosi sa Kongom, Antigom, i Mjanmarom. Koliko je pak bosanskohercegovačka diplomatija racionalna, kazuje sljedeći podatak: samo na Arapskom poluotoku, BiH ima čak pet ambasada, podaci su iz teksta Dženane Halimović Ministarstvo vanjskih poslova prednjači u rastrošnosti.
Ova je vijest bila povod da provjerimo: kako se ostatak zapadnog Balkana odnosi prema opštem trendu štednje na diplomatskim predstavništvima. Evo odgovora.
Hrvatska ima ukupno 81. diplomatsko i konzularno predstavništvo u svijetu. Zbog aktualne krize i nužnosti štednje upravo se razmatra mogućnost zatvaranja pojedinih konzulata.
Osim toga, po uzoru na neke skandinavske zemlje, Hrvatska planira uvesti takozvane „putujuće ambasadore“, koji bi obavljali poslove u više zemalja, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Uštede u diplomaciji: Putujući veleposlanici.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva vanjskih poslova, Crna Gora ima 22 ambasade. Za sada, iz kabineta premijera Igora Lukšića, ne stižu informacije da bi zbog ekonomske krize moglo doći do zatvaranja nekih diplomatskih predstavništava u svijetu, iako je baš ove godine u budžetu predviđeno manje novca za crnogorsku diplomatiju. Do informacija i nije bilo tako lako doći, otkriva Predrag Tomović u tekstu Nema zatvaranja DKP-a zbog krize.
Na tu se cifru dodaje skoro dva miliona eura za novopostavljene ekonomske diplomate čiji je dvogodišnji učinak, osim rijetkih izuzetaka, praktično nikakav.
Problem u diplomatiji Srbije nisu međutim troškovi, već nekompetentnost. Ova je grana političkog djelovanja postala uhljebljenje za partijske poslušnike, rođake, prijateljice, drugarice i drugove visokih zvaničnika,. Na to je pažnju skrenuo i novoformirani Sindikat diplomata, koji se pobunio protiv derogiranja profesije.
I sam šef diplomatije, Vuk Jeremić, provodio je vanjsku politiku koja je često bila svađalica u regionu, a van njega svrstavala Srbiju u zemlje koje imaju problem s poštovanjem ljudskih prava, navodi Branka Mihajlović u tekstu Diplomatska služba skromna, ali nekompetentna.
Diplomatija BiH, ako nije radila štetu svojoj državi, nije bila ni korisna. Jedino ministarstvo koje nema ni plan ni program, čije poslovanje zaklanjaju „velovi iz 1001 noći“, upravo je ono vanjskih poslova.
A što se rasipanja novca tiče: za devet mjeseci prošle godine potrošeno je 20 miliona eura, a uspostavljeni diplomatski odnosi sa Kongom, Antigom, i Mjanmarom. Koliko je pak bosanskohercegovačka diplomatija racionalna, kazuje sljedeći podatak: samo na Arapskom poluotoku, BiH ima čak pet ambasada, podaci su iz teksta Dženane Halimović Ministarstvo vanjskih poslova prednjači u rastrošnosti.